POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 47.
DUBROVNIK 23. Studenoga 1932.
oi
Narodna Svijes
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XIV.
t
Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Knjige društva sv. Jeronima za 1983 već su
sligle te ih članovi mogu pridignuti kod Dubrovačke
Hrvatske Tiskare. Društvo je izdalo za ovu godinu
devet (9) knjiga i to: — A. Redovita izdanja: 1. ,Da-
nica“ za 1933, 2, ,Evangjelist“ od Dr. I. varića, nad-
biskupa u Sarajevu. 3. ,Barun Ivica“ od Augusta
Šenoa. 4. ,Crvena djetelina“ od prof. Mandekića. 5.
Jedna knjiga iz pregjašnjih izdanja na dar. Svih ovih 5
knjiga primaju članovi za Din. 20. — B. Vai. izd.: 6.
»Hrvat. Job“ od prof, P. Grgeca. 7. ,Mala sv. Tereza“
od prof. L. Katića. 8. ,Hrvati u Irskoj“ od Dr. J.
Andrića i 9, ,Palčićev Kraljevski lijet“ od Jagode
“Truhelka, Sve su knjige fino opremljene i gotovo sve
ilustrovane, Svih devet knjiga dobivaju članovi za 40 D.
Mogu se uzeti i sama vanredna izdanja 4 knjige za
20 Din. Nečlanovi plaćaju dvostruko. Članom postaje
ko jednom za uvijek uplati Din, 10. Ko uplati jednom
Din. 300 postaje doživotnim članom i prima svake
godine besplatno sva redovita izdanja, a ko uplati
Din. 600 dobiva besplatno i redovita i vanredna izdanja
dok je živ. Sami kalendar ,Danicu“ mogu članovi uzeti
za Din. 7., a nečlanovi uz knjižarsku cijenu D. 10. Za
sve treba se obratiti mjesnom povjereniku ili izravno na
Društvo sv. Jeronima Zagreb, Trg Kralja Tomislava 21.
Štednja je dužnost.
Kad je ono Krist čudom nahranio mnoštvo, u
pustinji, naredio je učenicima : ,Sakupite sve ulomke,
da ništa ne propadne“. On svemogući, koji je mogao
jednom riječju da sav pijesak pustinje pretvori u zlatna
zica, ipak pred svim tim mnoštvom vodi brige o tome,
da preostali ulomci ne propadnu, te izričito nalaže
včenicima da ih sakupe.
Nije li to bila divna i plodna pouka i ondašnjem
mnoštvu i svim kasnijim pokoljenjima, da je štednja
dobra i korisna vazda i da je On kao učitelj, prorok
i kralj zahtjeva i nalaže. Da Krist je bio štedljiv, to
je i primjerom dokazao, pa je punim pravom naredio
svim kršćanima štednju, Ta ona je kćerka opreznosti
i predvidjanja, sestra je samoprijekora i umjerenosti,
svake nezavisnosti i slobode, pa kad je Krist ne bi
bio cijenio. On ne bi bio skup vrlina i savršenstva |
A ipak je današnji svijet malo cijeni, te su po-
trebni i internacijonalni kongresi i intenzivna propa-
ganda, i izjave velikih ekonoma stručnjaka i sitih
diplomata, da se opet probudi svijest o toj nuždi i
za pojedinca i za obitelj i za čitave narode. Da mo-
derni čovjek ne cijeni štednju nije čudo. Ta štednja
je vrlina, koja ne pogoduje nikako živinske nagone
neumjerenosti i uživanja koje danas modernim čovjekom
vladaju, pa kako da je cijeni!
Osim toga da se uspješno štedi treba odgajati
sama sebe i vladati samim sobom, treba očeličiti svoj
karakter i volju treba zmati za ustrajnost i samoodri-
canje, a sve je to daleko od današnje lakomislenosti
i ako bi prva dužnost svakog čovjeka bila da jača
odgojem svoj karakter !
Prvi korak je najteži, jer tim mahom svladavamo
prvim putem sve poteškoće u nami i van nas. Treba
z
35ehichtov
RADION
pere sam!
': Supanjei 4 nje
tu dlja peslaloje E
/ 3 /
SUVIŠNO |
početi štednju zato molim odricanjima, ali onda treba
ustrajati sve dok to ne postane navikom. A kad nam
štednja postane navikom, onda ćemo štediti iz principa
znači vazda i bez popuštanja. Ali pri tome treba paziti
da nam ušteda ne postane sama za sebe idol, već
samo korisno sredstvo za nas iste i za obitelji naše.
Da se uspješno propagira štednja na korist opće-
nitosti treba u prvom redu uplivati na djecu, da se
ona priviknu na štednju, jer na mladjima svijet ostaje!
A svi odrasli pak ireba, osobito u ovo crno doba
krize, da dobro zapamite, kako je štednja samo pro-
mišljeno obezbjegjivanje budućnosti, jer se štednjom
izdvaja iz svakodnevnog dohotka jedan mali dio za
potrebe budućnosti. Svaki čovjek je dužan da misli
na budućnost i radi samog sebe i radi svoje obitelji,
pa zato i nema prava da potroši sve što zaradi i što
ima, jer nikad nemože znati što mu sutrašnji dan nosi
i da li će i sutra imati toliko da bi mogao ispuniti
sve obveze koje ima prama sebi istome i prama svojoj
obitelji. — Osim ioga je čovjek dužali da štedi i radi.
društva čiji je član. Da društvo može napredovati
treba kapitala, a taj se stvara radom i štednjom čla-
nova ljudskog društva, dakle štednjom pojedinca. Kad
bi svaki član društva potrošio sve što zaradi, onda
društvo nemože napredovati, dosljedno propada.
Prema svemu što rekosmo jedno od uspješnijih
sredstava za suzbijanje privredne krize koja nas mori
je baš štednja, štednja pojedinca, štednja obitelji, opće-
nita štednja | Štednjom ćemo osigurati sebi budućnost,
a društvu stvoriti potrebite kapitale da uzmogne us-
pješno raditi i napredovati, B.
Nerazmjernost cijena.
Svjedoci smo, živi svjedoci, da su produkti, koje
naš seljak donosi na trg, pali dosta u cijeni. Zelem,
mlijeko, meso već je ponešto snizilo a da o voću ne
govorimo. Naprotiv ostala roba je poskupila. Mnogo se
o tome govorilo i pisalo da treba pomoći domaću
industriju, da treba kupovati domaću robu, kako naš
novac ne bi išao u tugje zemlje, I pravo je tako. Treba
dati prilike da se u ovo teško doba nezaposlenosti
naše tvornice i naši radnici zaposle. To je maša pa-
triotska dužnost, I sama država ograničila je mogućnost
uvoza strane robe.
Ali, šta se dogagja ? Pogjite u bilo koju radnju
i zatražite nešto, odmah vam kažu: Znate, roba je
poskupila za 10, 20 po st. A za taj artikl pred mjesec
dana govorilo se da će pojeitiniti. Kako to najedamput
skaču cijene, nepojmljivo je. A da je to strana ro
ne bi se ni čudili, ali je sve to naše domaće iz naš
tvornica. I mjesto da se sniženjem cijena namami
da kupuje, povišenjem cijena odbija ga se i niko danas
neće da kupuje nego ono što mu je najnužnije za život,
Na taj način trgovci čine sebi štetu povećavanjem cijena,
roba im leži na skladištu, a tvornice daleko manje
proizvagjaju.
Ko je pak najviše pogogjen? Činovnik i seljak,
Pitanje cijena za stanove još nije povoljno riješeno, a
eto domaća roba poskupljuje i činovnik mora da ide
štono kažu i go i bos i da svojim ponošenim kaputom
pokrije zahabano cdijsla ove zime. Ne može on da
izda tolike pare za jedno odijelo. Ali kod nas ni prije
nijesmo znali riješiti n. p. pitanje, zašto su crevlje iz
inozemstva uza svu carinu jeftinije nego iz domaćih
tvornica. A tako mnogo drugih stvari. Seljak pak koliko
se muči oko svojih vinograda, koliko ga stoji galica i
sumpor, pa koliko samo treba da proda grožgja ili
vina da kupi jedno odijelo ili par crevalja. Uz koju
cijenu seljak prodava pšenicu, a uz koju plaćamo kruh ?
Čitamo kako se na sajmovima plaćaju volovi po 1 do
2 dinara žive vage. Šta i koliko može seljak da kupi
kad proda vola?
Mi smo dužni da upremo prstom ma ovakovu
nesrazmjernost cijena, jer ovo nijesu zdrave pojave i
one se moraju liječiti dok je na vrijeme. Naše tvornice
moraju da obore cijene ako će da im roba dolazi u
prodaju i da im fabrike rade.
I sama je državna uprava iskusila da povisivanje
cijena nije rentabilno. Povišene su poštanske pristoj-
bine, povišena je cijena duhanu, a prihodi su znatno
podbacili mješte da se povećaju. Snižene cijene vinu
djelovale su, da se je veća količina vina rasprodala,
što inače ne bi bila. A išlo bi ga i više, da se čovjek
ne mora da mjeri radi prečih životnih namirnica.
Došlo je doba kad svak uvigja da se mora na
svemu da štedi. I. B.
ba
STARA VINA
(400)
Desetyodišnji medicinalni cognac,
pravi vinski destilat 1 litar Din. 50.-
kao i vlastiti prvorazredni Vermouih.
Pero Kolić
Dubr ovnik Nabožina ulica
(prije Agencija Jadranske Plovidke)