POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 49.

DUBROVNIK 7. prosinca 1932.

oi

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. —

God. XIV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Pitanje tramvaja.

Mjesno Trgov. Privredn. Udrnženje zaključilo je
u svojoj srednici 2. o. mj. da se uputi općin. upravi-
teljstvu slijedeću predstavku :

Potpisane privredne organizacije u Dubrovniku
upozoravaju i traže od Općinske Uprave, da se posluži
pravom iz pogodbe sklopljene sa Dubrov. Elektr, Že-
lježnicom od datuma 10. Marta 1913.

Potpisane privredne organizacije grada Dubro-
vnika, kao prestavnici privrednika ovoga grada, sma-
traju svojom dužnosti, da i pismenim putem svrate
pažnju Općinskom Upraviteljstvu, na prava proizla-
zeća iz odnosne pogodbe. To činimo zato jer ne samo
da je interes sviju općinara da ne izgubi iz ruka svo-
ju imovinu, odnosno prava proizlazeća iz odnosnoga
ugovora.

Kako smo vigjeli na ploči za javne oglase, dra-

žba pokretnina urečena je već za 7. ov. mj. a nekre-
tnina dne 12. ov. mj. Kada bi se dražbe održale pra-
va Općine bila bi iluzorna, a imetak Dubrov. Električ,
Željeznice prešao bi u ruke novih kupaca od kojih se
više ne bi mogao natrag dobiti.
Držimo za sigurno, da ste Vi poduzeli sve potrebne
korake u interesu zaštite Općinskih prava i Općinske
imovine, ali ipak smatramo našom dužnosti kao  pri-
vrednika i općinara, da apeliramo na Općinsko Upra-
viteljstvo, da ishodi bilo putem nadležne državne upra-
ve bilo putem suda, da se dražbe obustave, a Općina
poništi odnosnu pogodbu i dogje do imetka Dubrov.
Električ. Željeznice; a po mogućnosti da odredi od-
mah što je potrebito da osigura uspostavu prometa,
kako to predvigja tač. 11. i 12. odnosnog ugovora.

Upozoravamo mimogred, da je Dubrov. Električ.
Želježnica odnosno danas stečajna masa, po tač. 13.
ugovora obvezana pokoriti se naredbama izdatim od
državne uprave, te neka se radi toga zatraži da se iz-
da takova naredba.

Ova je predstavka dostavljena istodobno u pre-

pisu sreskom načelništvu za 'Kr. Bansku Upravu na
Cetinje.

 

Hoćemo da živemo.

Gospodarska kriza hita nevjerovatnom brzinom
svom vrhuncu. Privatno poduzimanje stoji na raskršću
novih cesta i stramputica. Trgovac lomi ruke na pa-
dom konsuma; seljak ne može da unovči plod svog
krvavog znoja, u škole svake godine hrle nove hiljade
nadobudne inteligencije, da stanu pred nejasnim ob-
zorom, a odgovorsi državni faktori stenju sve to jače
pod novim i novim naslagama najraznijih poteškoća.
Iz duše svih kao iz mogućeg megafona razlijeva se
svijetom odjek. ,Hoćemo da živemo“.

Neprestano odlaganje važnih gospodarskih pita-
nja, njihovo prebacivanje na političke tračnice, njihovo
krpljenje mjesto zdravog i energičnog riješenja u pravo
vrijeme izazvaše reakciju, koju svijet naziva ,gospo-
darska kriza“. Zbog lakšeg shvaćanja možemo ovu
privrednu bolest prispodobiti sa bolešću čovjeka, komu
treba liječnika-specialiste, da mu napravi pravu dia-
gnozu.

— Danas se čuje vapaj. ,Hoćemo da živemo“
ne samo sa strane pučanstva nego sa strane vogja
naroda, pak je jasno, da su obe strane doprinijele
svoj dio na današnjoj krizi, Narod je kriv u toliko što
nije znao izabrati vogje, a izabrani su manje ili više
krivi prama tome, da li su savjesno svoju zadaću vr-
šili ili pak nijesu uopće bili sposobni ovu izvršiti.
Pitanje u kojem cilju je narod vogje birao i da li je
narod bio svijestan toga, da dobar političar ne mora
biti dobrim narodnim gospodarom.

Bez obzira na prošlost morala je već davno na-
stati potjera za specijalistima-narodnogospodarima, koji
su jedini u stanju zapriječiti daljni razvitak bolesti i
poraditi na postepenom ozdravljenju najveće narodne
bolesti-gospodarske krize. Megjutim kako je vigjeti
ovi specialiste ni do danas nijesu nastupili svoja mje-
sta. Malo je o njima čuti a još ih je vigjeti. U koliko
ih je čuti to su glasovi njihovi samo pojedinačni, teo-
retički i toliko nesistematični, da više puta možebit i
nehotice izazivaju još veću paniku megju prostim pu-
čanstvom, na čiji je gospodarski odgoj bilo tekom
prošlih godina sistematično zaboravljano. Ne pristra-
nom promatraču izgleda kao i da su i ovi narodno-
gaspodari bili zaraženi bolešću stranačke politike, na-

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

ime neiskrenosti prama cjelini, Neiskrenost sa kojom
se služi stranačka politika od svakog je “zla najgora,
jer je u stanju podkopati i najkorisniji državni plam.

Državi treba služiti u prvom redu iskreno i otvo-
reno, pak savjesno i stručnjački iz ljubavi prama do-
movini a ne sa mišlju na vlastiti džep. Podlo je mi-
šljenje onog koji misli, da služiti državi znači prova-
gjati obrt pomoću koga čitavi lanac svojte i prijatelja
osigurava sebi eksistenciju na teret drugoga resp. cje-
line, koja mu je svoje povjerenje poklonila. Isto tako
je neispravno mišljenje slijepaca, koji hoću da izraze
svoju ljubav prama domovini vješanjem zastava, ova-
cijama, manifestacijama itd. Iskrena ljubav izraziva se
tihim plodonosnim radom, poštenjem i nesebičnošću
u svemu i na svakom mjestu.

Koliko se današnjih strančarskih političara u svi-
jetu ponositi sličnim vrlinama, koje dižu pojedince nad
obične smrtnike» Pratimoli gibanje strančarskih poli-
tičara i u današuje — iznimno deškio — vrijeme, opa-
zit ćemo njihovu opreznost u govoru, predlagasju a
osobito pak kod riješavanja pitanja, koja bi mogla ma
i iz daleka tangirati interes strane resp. njihov privatni
džep. Oni su prvi pak cjelina... Izgleda nijesu svi-
jesni toga, da je privredna kriza pravedna i da mora
doći bez razlike na sve članove jedne državne za-
jednice.

Iz teorije se mora preći na rad, jer se danas ne-
radi više o nekakvim idealima naših pokojnih djelova,
već se radi o eksistenciji živih ljudi praznih želu-
daca. Gospodarska kriza ne leti u vazduhu, već se
nalazi megju narodom i u njemu, te prama tome
može ovu da ostrani jedino narod u saradnji sa svo-
jim sposobnim vogjama.

Na posao se mora preći: sa novim shvaćanjem
gospodarskih i socijalnih pitanja kao u vlastitoj tako
i u ostalim državama, gdje isto tako kako mi
čeznu za ostranjenjem krize, kao temeljnog uvjeta za
sačuvanje gospodarske ravnoteže i svjetskog mira.

Uvjereni da nijedna partizansko-politička stranka
nije bila u stanju podignuti gospodarski narođ na odgo-
varajuću visinu, kudikamo bi bilo korisnije zaposliti
odgovarajući dio naroda idejom osnutka jedne silne
narodnogospodarske stranke recimo ,ciklona“. Ova
stranka bi megju ostalim morala poraditi u prvom redu
na gospodarskom odgoju naroda i putem svojih sreskih
komesara i agenata pojačati promet. Osobitu pažnju
morala bi posvetiti odgoju eksportera i učiniti ih re-
alnijim i od konkurencije ma medjunarodnom 'trgu
elastičnijim. Sa svojim najsposobnijim silama popu-
njavala bi konzularne urede na strani, jer od sposob-
nosti konsulata veoma zavisi saldo maše trgovačke i
platežne bilance.

Shvate li ,cikloni“ ispravno gornji predlog i pu-
steli se na pripravni rad, vjerujem da će oni narodi,
koji su nas do sada podcjenivali zbog partizanskih
bojeva, imati brzo prilike uvjeriti se o sposobnost

 mašeg naroda, koji će im moći služiti kao primjer,

na koji se način dade narod i u najtežim danima za-
Ž: Sa ovakavom strankom prožetom većim rea-
lističkim idejama i sposobnošću maš će marod steći
ponovno povjerenje kod onih, koji mu mogu u po-
trebi financijalno pomoći.
U svijetu je previše slobodnog novca a premalo

zdravih i sigurnih podhvata, Zakucaju li “cikloni“ i
na moja siromašna vrata sigurno neće biti odbijeni.
Ako sam svojom nedavnom ponudom upravljenom
jednom do dvojice najvećih državnih strpi
io za jedan podhvat ponudio Din. 100,000.000 vje-
rujem, da će mi uspjeti »Ciklonima“ proći bar jednu
milijardu Dinara, kako bi ovi mogli savršeno izvršiti
zadaću, koju im cjelokupni narod povjeri.

Komerc. Ing. Vinko Barčot

bankar i veletrgovac u Pragu XII.

Iz firvatskog Katol. akad. društva , Domagoj“ u Zagrebu.

Na trećem redovitom sastanku najprije je društveni
duhovnik O. A. Eterović održao kratko i jezgrovito
razmatranje. Slijedila je zatim komemoracija pk. Dr. Mi-
lanu Marakoviću, jednom od osnivača bečke , Hrvatske“
predhodnice našeg ,Domagoja“ i jednog od prvaka
hrvatskog katoličkog pokreta. Pokojnik je slabo poznat
današnjoj široj javnosti, jer se u zadnje vrijeme nije
isticao. Po zanimanju je bio metereolog i direktor
metereološke stanice u Sarajevu, te je lom polju nauke
dao nekoliko važnih naučnih priloga.

Predavanjem prof. Dr Lj. Marakovića ,O megju-
narodnim vezama katoličkih akademičara“, prigodom
zadnjeg kongresa megiunarodne federacije katoličkih
akademičara ,Pax Romane“, završen je ovaj sastanak.
Raspravlja se još o nekim društvenim pitanjima, a oso-
bito o sadašnjim prilikama na hrvatskom sveučilištu.

Besplatni tečaj njemačkog jezika lijepo napre-
duje, a posjećuje ga veliki broj Domagojaca i Doma-
gojki. Tečaj vodi po Berlitzovoj metodi društveni senior
prot. Bogdan Babić. Kroz kratko vrijeme započet će
Dr. Lj. Maraković tečaj iz francuskog jezika. Održa-
vanje ovakovih tečajeva veoma je potrebito i korisno,
jer moramo priznati da današnja omladina slabo pozna
strane jezike, premda ih se sada u školi više uči nego
prije. A bez poznavanja nekog stranog jezika kulturni
se čovjek ne može ni okrenuti, a da o kakvom radu
i ne govorimo.

Publicističko - novinarski tečaj počeo je prošle
sedmice. Tečaj se dijeli na teoretski i praktični. Na redu
je najprije teoretski dio, a taj započinje Dr. Lj. Ma-
raković s odsjekom o ,Tehnici intelektualnog rada“. Na
ovaj interesantni tečaj osvrnuti ćemo se kasnije opširnije.

Socijalna sekcija održaje takogjer tečaj pod vod-
stvom Dr. Jurja Sčetinca, poznatog našeg socijalnog
radnika i profesora Visoke Ekonom. - Komercijalne Škole
u Zagrebu. Za pojedina pitanja bit će angažovani
stručnjaci. U ovoj sekciji obradit će se što prije, kako
smo već kazali, danas veoma aktuelna tema ,O našoj
nacijonalnoj orijentaciji“.

Brucoška večer ,Domagoja“. Ni ove godine nije
izostalo ovo tradicionalno veče naših akademičara,
nego možemo bez pretjerivanja reći, da je ova godina
madvisila mnoge prošle. Glavna točka i atrakcija bili
su »ispiti“ akademičara prve godine t, zv. ,brucoša“.
»Praeclara commissio“, koju su sačinjavali ,dominus
rector magnificus“, ,dominus decanus“, ,dominus pro-
fesor promotor“ i ,dominus pedel (t. j. podvornik)“
sjajno je izvršila svoju dužnost, ,Ispitu“ je pristupilo
preko 50 kandidata-ica, od kojih su neki manje, a neki
više zadovoljili zahtjevima. Po svršetku iapitivanja
»rector“ je svečano ma latinskom jeziku proglasio
uspjeh kandidata. Jedan je akademičar odlikovan odli-
kovanjem ,asini aurei“, a jedna akademičarka odliko-
vanjem ,anseris aurei“, a drugi sa ,argentei“ i ,ferrei“
itd. ,Praeclara commissio“ se dostojanstveno povukla u
svoje odaje i tad je započela intimna zakuska i slo-
bodna zabava. Ovoj su priredbi pored velikog broja
akademičara prisustvovali i mnogi društvnni seniori. Y.

Prispjele
igračke za djecu!

Prikladni darovi za djecu o Sv. Luciji,

Božiću i Novoj Godini dobiju se uz

umjerene cijene ! Veliki izbor galanterije !
kod Božo Šulić uiica Kraljice Marije

ik SS —m—=—uum mm =a =—m—m—==m5 ==