POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 51. Cijena ovom broju Din. 2.— DUBROVNIK 22. prosinca 1932. Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. NEE VO i E kod Piše DIA GE Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. &Božić i milosrgje. Crne i tmurne dane proživljavao je nekada čovjek na ovome svijetu. — Bio je daleko od Boga. Bez utjehe, bez okrepe, prepušten svojoj bijedi i nemoći. Dizao je oči prema nebu. Vapio je pomoć, ali nebo bilo zastrto a ponor dubok. Bog je čuo čovječji vapaj. U svom milosrđu htio mu je pomoći, ali pravednost je tražila od čovjeka zadovoljštinu za uvredu Bogu nanešenu po grijehu. Zadovoljština morala je biti neizmjerna jer je takva bila i uvreda nanešena neizmjernome Biću. Čovjek je bio nesposoban da poda takvu zadovoljštinu i zato je bio osuđen da luta daleko od svoga Boga. Gledajući nemoć i bijedu čovjeka Sin božji smi- lova mu se. U svojoj premudrosti nađe način, da čovjecja narav združena s božanskom u božanskoj osobi dade Bogu dostojnu zadovoljštinu za grijeh. Sin se božji utjelovi, i mi već punih dvadeset vije- kova slavimo njegovo rođenje a naše spasenje. Veseljem i zanosom slavimo ga, jer to je dan našeg otkupljenja i pomirenja s Bogom. Dan božjeg milosrđa prema nama. Da naše veselje bude potpunije, kršćanskije, podijelimo ga sa bijednima i nevoljnima, kojima će Božić osvanuti bez kruha, odjeće a možda i bez krova. Covječanstvo proživljava tužne dane, jer se je odalečilo od Boga i neće da čuje za nauk betle- hemskog Djeteta. Pa zato trpi i na tijelu i na duši. Mi kojima je Božić svet i mio, poslušajmo nauku sa jaslica. Ne težimo za zemaljskim, kao da bismo na zemlji imali naići na svoju svrhu. Bu- dimo zadovoljni s onim, što imamo. Težimo k boljem kad to nije na štetu naše duše. Ako nas je Providnost obdarila iznad onoga, što je najnužnije, podijelimo bijednijemu od nas, da i on oćuti božićno veselje. Možda mi i obilujemo, a tada nam je dužnost, da učinimo bijedne dioni- cima našeg obilja. Nek i njima ograne Božić kao veseo dan, u koji će se i oni sjetiti Boga i duše svoje, na što često zaboravljaju pod pritiskom sva- kojake bijede. Jesmo li učinili nekoga dionikom našeg bo- žićnog veselja, tad će i naše veselje biti potpunije i kršćanskije. »Euhar. Glasnik“. Katolicizacija Engleske. Nekoliko stotina anglikanskih svećenika potpisalo je manifest, gdje mnogi visoki dostojanstvenici angli- kanske crkve zajedno s engleskim intelektualcima traže sjedinjenje s Rimom i crkvom katoličkom, Ova važna pojava je nastavak poznatih amnglo-katoličkih nastoja- nja, koja su se najbolje odrazila u t. zv. ,okstordskom pokretu ,Četrdesetih godina prošlog vijeka, Spomenuti je manifest k tome još i dokaz slabog stanja i krize anglikanizma. U manifestu potpisani priznaju i traže na prvom mjestu jedinstvo crkve, a zatim ispovijedaju katoličku nauku o Otkupljenju, o Mariji kao Majci Božjoj, o Prisutnosti Isusa Krista u Presvetoj Euhari- stiji. Dalje ispovijedaju nauku o 7 sakramenata, te vjeru u Čistilište, Iza toga slijede ove značajne riječi: »Vjerujemo i ispovijedamo Papin primat i to ne samo u časti, uego i u vlasti, jer je rimski prvosvećenik pravi nasljednik Svetoge Petra i namjesnik Krista na ovom svijetu. Vjerujemo, dalje, u auktoritet apostolske i crkvene predaje u Sveto Pismo, čiji jedinstveni smi- sao može i smije tumačiti samo naša majka Crkva ka- tolička. Napokon mi vjerujemo u sve ono, što je pro- glašeno u Svetim Kanonima, na općim koncilima, oso- bito ono, što je proglašeno na čuvenom Tridentskom koncilu. Povih svega vjerujemo i pokoravamo se odlu- kama velikog Vatikanskog sabora (g. 1870.) i na pro- glašeni primat i nepogrešivost našeg Sv. Oca“. Svaki komentar ovim riječima je suvišan'i mo- gao bi samo umanjiti značajnost i dostojanstvenost riječi uglednih britanskih svećenika i intelektualaca. ITO pasta za zube je najbolje. U čemu je kriza Evrope? U srednjem vijeku tvorila je Evropa zaista jednu moralnu zajednicu, u kojoj su se narodi, države, vla- dari i staleži osjećali podregjeni višem cilju, u kojoj su imali jedan viši autoritet, kojem su se pokoravali. To je bila kršćanska zajednica evropskih naroda, koja je tako lijepo funkcijonirala u križarskim vojnama, kad su vojske kršćanskih država hrlile u sveti rat za oslo- bogjenje sv. groba. Ta solidarnost osjećala se i za pr- vih navala Turaka na Zapad. Imala je ona svoju vidlji- vu glavu u rimskom papi, koji je bio priznavan naj- višom moralnom snagom i koji je bio arbiter u spo- rovima izmegju kršćanskih vladara. Novovjeki poredak poremetio je tu zgradu ev- ropske društvene ideologije. Pojedini reformatori na raznim poljima povadili su kamenje iz te zgrade, po- miješali redosljed njegov i srušili tu velebnu sredo- vječnu gotsku katedralu, kojoj je sličila Evropa. Luther je oteo pojedinca iz njegove podregjenosti crkvenom autoritetu i dao mu vlast da po svom nahogjenju tu- mači Objavu. Evropski liberalizam otišao je korak da- lje, pa je dobrobit proglasio vrhovnom vrednotom poretka. Individuumu ima služiti i država i klasa. On je izvor vlasti, vjere, morala i ćudoregja. Nitsche je napravio samo jedan korak dalje: učinio u nadčovjeku čovjeka Bogom, kad Bog nije više vrhovni cilj. Taj in- dividualizam i liberalizam doveo je do anarhizma, koji ne priznaje pravo državne prisile nad pojedincem. Ma- kiaveli je pak izveo, da je država sama sebi svrhom i da mad njom nema više svrhe. Hegel je proglasio dr- žavu prezentnim Bogom, jer se kroz nju manifestira apsolutni bitak. Pravnici su pak izgradili pojam dr- ževnoga suveriniteta, po kojemu je prema nutrini svo- joj država najviša vlast. a prema vani neovisna od bilo koje druge vlasti. Nacionalisti smatraju, da je na- cija najviša duhovna vrednota, i da je ona mjerilo svih vrijednosti, dok rasisti isto kažu za rasu, a marksisti čovječanstvo ima postati jedna klasa. Kriza evropskog društva jest u krizi kultura, od- nosno u krizi filozofije, Napuštena je ona harmoni- čnost ciljeva, ona divna teologija skolastike, ona kla- sična nauka sv. Alberta i sv. Tome o gradaciji ciljeva. Sve navedene društvene tvorevine: država, narodnost, klasa, rasa, familija, imadu svoje opravdanje, ali u megjusobnom omjeru i poretku. Prema vrijednosti tih ciljeva gradiraju te tvorevine. Svaka se mjeri prema onome, što doprinosi za vrhovni cilj čovječanstva, koji se može samo u Bogu i preko crkve ispuniti. Ako ih harmonijski poredamo svi iunkcioniraju ma dobro, ako im pak prevrnemo red i ako stavimo jednu nad dru- gom, nastaje kaos i borba svih protiv svima. Pojedi- nac uništava državu, država ili narod pojedinca, klasa državu i obrnuto. Kriza Evrope je u krizi ideja i u krizi duhovnoj. Ona se iznevjerila svom izvoru i dok se njemu ne vrati, nema Evropi lijeka. ,Hrvatska Straža“, — Zagreb br. 261. = “ Glavna godičnja skupština /, Uzajamnosti svećeničkog udruženja dubrovačke biskupije Držala se je u biblioteci sjemeništva u Dubro- vaiku dne 15/XII t. g. Istoj je prisustvovao prilični broj članova. Poslije svršenog dnevnog reda prihvaćene su jednoglasno slijedeće resolucije : 1). Obzirom da još uvijek traje teška ekonomska kriza zaključujemo, da se nastavi karitativnim radom na pomoć bijednoj braći, kako je to svjetovni i redo- vnički kler uz pomoć vjernika požrtvovno vršio i do sada. Pozdravljamo nove karitativne ustanove u gradu: »Milosrgje“ i ,Trpeza sv. Vlaha“, — 2). Preporučamo širenje katoličke štampe, po- božnih glasnika katoličkih prosvjetnih časopisa, a po- sebno našeg ,glasnika Sv. Terezije M: 1“, te kato- ličkog dnevnika ,Hrvatska straža“ u Zagrebu. Za li- beralnu i protivničku štampu katollk ne smije dati ni pare. — 3). Preporučamo svima ,Biserje sv. Tereze M, 1,“, ustanovu za potpomaganje svećeničkog podmlatka našeg svećenstva, jer je to naša najpreča potreba. — Za klasičnu gimnaziju. HI. Realna gimnazija daje nam neku nepotpunu na- obrazbu i neko nedovoljno znanje, a stvara usto velik suvišni intelektualni proletarijat. Kakvo može da bude poznavanje latinskog jezika kad se on uči tek od V, razreda, i to samo 3 do 4 časa nedjeljno, a kakvo poznavanje latinske književnosti ? Profesor beogradskog univerziteta Dr. Gjaja s potpunim pravom tvrdi da se o faktičnom preoptere- čenju gjaka ne može govoriti. Nastavne su osnove takove da ne mogu preopteretiti gjake. One, što je najgore, ne mogu pobuditi volju za rad i ne pružaju u školi učenicima prigodu da se nauče na intenzivan rad, Ako su gjaci opterećeni, oni su opterećeni raznim priredbama, sportskim utakmicama i raznim akademi- jama koje oduzimlju dosta vremena, na štetu poznate rečenice: ,Mens sana in corpore sano“, jer se danas više polaže važnost drugom dijelu negoli prvom te rečenice. Opterećenost gjaka zavisi i od zahtjeva ne- kojih nastavnika koji zahtjevi u nastavnoj osnovi, skoro bih rekao, nemaju dovoljne osnove. Na pr. nastavnik prirodopisa zahtijeva kao domaći rad lijepo izragjene slike iz zoologije i botanike, nastavnik iz geografije detaljno izragjene geografske karte, onaj iz geometrije izragjena geometrijska tjelesa, a mastavnik iz fizike gotove aparate. Takav materijalni rad oduzimlje dosta vremena, a dava koristi malo. Više puta te stvari bi- vaju izragjene od drugih lica. Poznato mi je da je za jednu izradbu Morseova telegrafa u jednom zavodu gjak bio nagragjen ili pohvaljen. Megjutim taj aparat nije bio djelo toga gjaka, nego je izragjen od jednog svršenog akademičara. A takovih slučajeva ima više. Možda takav rad ima važnost za irternate, gdje su gjaci primorani ča veći dio dana provode u zalvorenim lokalima, ali ne za školu bez internata, "e se tim oduzimlje vremena učenju raznih predmeta i privatnoj lektiri. Rijetki su oni gjaci koji bi za takav rad žrtvo- vali dnevni korso ili kakvu njima dozvoljenu zabavu. Ovakovoj opterećenosti uglavnom mora se pripisati i slab uspjeh u školi, a i zamjerno velik broj loših ocjena na koncu školske godine kao i negdje dezo- lantni uspjeh na nižem i višem tečajnom ispitu. Učenje klasičnih jezika kao i učenje latinske i grčke književnosti i umjetnosti ne samo da obogaćuie ljudski um velikim znanjem, nego i razumijevanjem za razvitak istorije i kulture čovječanstva. U gjaka razvija se lo- gično mišljenje i logično prosugjivanje raznih dogo- gjaja, a latinskom gramatikom postavlja se temelj tačnom upoznavanju ne samo svog vlastitog, nego i drugih jezika. Srednja škola ne smije da bude jedna tvorevina koja čovjeku samo otvara mogućnost materijalnog ži- vota. Ona mora biti ustanova koja u čovjeku stvara jedan visoki duševni i idealni život, sposoban za širu i veću civilizaciju. Takova škola sa iako visokim idealnim zadatkom može da bude samo klasična gimnazija. I mi takovoj školi dugujemo mnogo, pa je potrebno da se oma zadrži za daljnje podvige naše države i našeg naroda. Poželjno je stoga da g. Dr. Bosanac uspije u svom radu kako bi se klasična gimnazija ne samo održala, nego što više i raširila. Dušan Manger. 4). Zahvaljujemo preuzv. biskupu na ustanovlje- nju svećeničke Marijine kongregacije za našu bisku- piju za duhovnu okrepu klera. — 5). Umoljavamo braću dušobrižnike, da upute crkvenoj vlasti predloge, kako bi se mogao suzbijati nemoral pri kupalištima u našoj biskupiji, da se uz pomoć gragjanskih vlasti uzmogne slijedeće ljetne se- zone u tom pogledu staviti nešto reda. Rasprodaja. Svakog dana od 8—12 sati i od 15—17 sati prodaje se razno pokućstvo, posugje, rubenina, caklarija i t. d. u Hotelu Bristol (villa Elisa) Lapad. (399)