»NARODNA SVIJEST« Br. 52 Prva Hrvatska Štedionica Donašanje naročite zakonske odredbe glede po- četka te odgode plaćanja uloga i drugih dugovanja novčanih zavoda, kako to predvidja & 5. Zakona o: zaštiti zemljoradnika i o stavljanju na snagu pojedinih propisa zakona o izvršenju i obezbedjenju, nužna je posljedica poremećenih prilika i odnosa na našem novčanom i kreditnom tržištu, nastalih nepovjerenjem ulagača te stupanjem na snagu pomenutog zakona. Svrha je te odredbe, da se zaštite i obezbjede ulagači i ostali vjerovnici novčanih zavoda na taj način, da se novč. zavodima omogući postepena normalizacija, a prema potrebi i sanacija te organizacija njihovog stanja i poslovanja. Prva hrvatska štedionica (kao najjači uložni zavod naše zemlje imala je i naročito da osjeti posljedice psihoze nepovjerenja, koja je u jesen prošle godine potresla mnogim od najjačih i najvećih novčanih ustanova Evrope, no drugdje je takovo poremećenje normalnog rada i funkcijoniranja novčanih zavoda tra- jalo i kraće i slabije, jer se je zavodima pomoglo više. materijalnim sredstvima, nego li zakonskim mje- rama formalnopravne naravi. Da je Prva hrvatska šte- dionica zatražila Uredbu po $ 5. Zakona o zaštiti zemljoradnika, bio je diktat poremećenih prilika na našem novčanom tržištu, koje su se nužno odrazile i kod nje, kao i rezultat spoznaje, da maše novčarstvo ne može računati na onu moralnu i materijalnu pomoć, kako je to slučaj u drugim zemljama. Od dana, kada je Prva hrvatska štedionica dobila Uredbu o rokovima isplate uloga i drugih dugovanja, dižu se povremeno prigovori, žalbe i tužbe protiv njenog rada, prikazujući isti nepravilnim i protupro- pisnim, a njeno stanje takovim, da dovodi u pitanje potraživanja onog velikog broja ulagača, koji su Prvoj hrvatskoj štedionici u punom povjerenju povjerili svoje uštedjevine. Ti prigovori našli su odjeka i u Narodnoj skupštini, gdje su bile podnijete i interpelacije o Prvoj hrvatskoj štedionici. Želeći se osvrnuti na dobronamjerne prigovore i primjedbe, a stati na put lažnom i zlobnom širenju vijesti raznih elemenata o Prvoj hrvatskoj štedionici zaključila je uprava Prve hrvatske štedionice, da iznese pred javnost prikaz svoga rada pod režimom Uredbe te podjedno upozna istu sa stanjem njene imovine. To ona čini unatoč ioga, što je njen rad podvrgnut trajnoj kontroli naročitog Komesara Ministra trgovine, a od najnovijeg vremena i naročitog odbora ulagača u smislu izdanog rješenja Ministarskog Savjeta, kao i nadzoru Narodne banke Kraljevine Jugoslavije s obzi- rom na podjeljeni kredit. Ona je madalje povodom konkretnih prijava zatražila i komisijski pregled njenog rada, koji je obavila maročita komisija Kr. banske uprave po nalogu Ministra trgovine i industrije, usta- novivši, da su iznesene prijave bez ikakvog osnova. Povodom pak podnijetih interpelacija u Narodnoj skup- štini primila je Prva hrvatka štedionica od narodnih poslanika g. ing. Šege i Dra Kuntarića pismo, u kojem navode, da su na osnovu odgovora g. Ministra trgo- gine i industrije na vjihovu pretstavku u stvari izne- semih prijava protiv Prve hrvatske štedionice i na ssnovu izvještaja vladinog Komesara kod toga zavoda stekli nvjerenje, da sve glasine o lošem radu i poslo- vanju Prve hrvatske štedionice ne odgovaraju istini : mapsotiv da je taj potpuno u skladu s propisima Uredbe Horekovima isplate uloga i drugih dugovanja Prve jarvatske štedionice, što su pomenuti narodni poslanici 3& zadovoljstvom uzeli do znanja. Podjedno su ovlastili iupreyu Prve hrvatske štedionice, da se s tim autora- sivaim saopćenjima i uvjerenjima može poslužiti i u javnosti. -onbs(Prelazeći ma prikaz rada od dana važenja Uredbe, 42 jocodi 23. aprila do kraja trećeg četvrtgodišta o. g. miglašujemo, da se taj rad kretao u granicama Uredbe +bihjoim& propisanih obaveza i dužnosti zavoda. Što se tiče iovih potraživanja zavodskih vjerovnika, nastalih Bizaoi28.: aprila, ona iznose per 30. septembar 1932. ajkupno;Din. 30,075.000, od koje je sume u smislu Uredbe plasirano u Zapise Narodne Banke D. 22,000.000, divikratkoročne kredite Din. 6,431,000, dok se ostatak imalazi: u izavodskim blagajnama, te na žiro računu Na- rode bamke odnosno na računu kod Poštanske šte- dionice. Da je od novih uloga manji iznos dan u kre- ditne svrhe, razlog je u činjenici, da je najveći dio xa plativ po vidjenju, a takav se novac u smislu &redbe ne smije plasirati u kreditne operacije. Svakako je utješljiva činjenica i dokaz povje- renja u Prvu hrvatsku štedionicu, da su u ovo kritično doba nepovjerenja novi ulozi narasli na toliki iznos u relativno kratko vrijeme. Isto tako se nastavlja i po- voljno razvija i posao s inostranstvom, što je za opću poslovnu situaciju zavoda vrlo važna okolnost. Što se tiče starih dugovanja Prve hrvatske šte- dionice, postupljeno je s istima u smislu Uredbe, koja predvigja odregjen rad i način isplata. Prema tome bilo je isplaćeno od 23. aprila o. g. pa do 30. sep- tdmbra 1932. Din. 83,253.000, od čega otpada : 1. na plaće, skuparinske dodatke, stanarine i mi- rovine Din. 12,805.000. 2. na ostale zavodske režije te troškove preuzeća nekretnina Din. 4,192.000. 3. na otplatu reeskonta, lombarda i reporta kod Narodne i Drž. hipotekarne banke Din. 13,802.000. 4, na kamate od reeskonta i lombarda kod Narodne banke i Drž. hipotekarne banke Din. 13,806.000. 5. na otplatu tekućeg računa kod Poštanke šte- dionice Din. 6,888.000. 6. ma porez i javne daće a) za vlastiti račun Din. 3,044.000 b) za račun komitenata . , 1,476.000 Din. 4,250.000 7. isplate po uložnim knjižicama i tekućim raču- nima, te kupona papira vlastite emisije Din. 27,240.000 Iznesav brojčane podatke o svim isplatama starih dugovanja Prve hrvatske štedionice u odredjenom vre- menu želimo se osvrnuti na neke prigovore i žalbe s time u vezi. Prvi se prigovor odnosi na navodno visoke te nesmanjene: zavodske režije, u prvom redu osobne, za koje da ne dostaju više redovni prihodi, već da se troše ne samo vlastita, nego i tugja sredstva. Tu je potrebno istaći slijedeće: Redukcija personalnih izdataka išla je u dva smjera, u sniženje beriva per- sonala bez izuzetka i u sniženje broja personala. Ušav u režim Uredbe Prva hrvatska štedionica započela je odmah s potrebnim sniženjem beriva svih svojih funk- cionara i namještenika, pa: je opetovano puta snizila ista, te dokinula trinaestu plaću i bilančevinu. Ona će na tome do kraja godine uštediti Din. 14,408.000, što je osjetlijiv iznos. S time u vezi ukinute su sve otštete i nagrade članovima upravnog vijeća, ravnateljstva, nadzornog odbora, savjetujućeg odbora te članovima upravnih odbora podružnica, tako da ti zavodski organi ne primaju u nikojem obliku nikakovu platu ni na- gradu. Videći da će u pogledu redukcije personalnih izdataka morati ići i dalje s obzirom na slabije opće poslovanje naše privrede i novčarstva, ona je morala nažalost poseći i za radikalnijim mjeramama, redukcijom personala, tako, da će se isti do konca ove godine smanjiti za 233 namještenja, ili 22%, ukupnog perso- nala. Rezultat te redukcije doći će do izražaja tek u slijedećoj godini, pošto je trebalo službene odnose finansijski likvidirati, dajući u smisla zavodske prag- matike odredjene optravnine i mirovine. Da se režije pokrivaju iz redovnog prihoda, vidit će se kasnije iz poslovnog uspjeha. Što se tiče podružnica, prigovara se Prvoj hrvatskoj štedionici, da nije pristupila bezodvlačao ukidanju većeg broja podružnica, od kojih da su neke suvišne, a neke i pasivne. Tu je potrebno naglasiti, da je Prva hrvatska štedionica bazirala svoj razgranjeni posao u prvom redu na filijalnom sistemu, postavši po tome najjačim i najpostranijim našim privatnim novčanim zavodom. No i nakon režima Uredbe ona nije pristupila siste- matskom ukidanju podružnica iz razloga, jer ne misli likvidirati, već nakon normalizacije prilika nastaviti svojim radom na korist naše narodne privrede i ši- rokih slojeva, a to je mopuće pomoću njenog filijalnog sistema. Ondje gdje to zahtijeva interes posla, ona dokida pojedine flijale, kao što je to do sada učinila u četiri slučaja. Dalji prigovor odnosi se na t. sv. kompenzacije, prebijanja zavodskih potraživanja sa dužničkim potra- živanjima po uložnim knjižicama i tekućim računima, koja da su vršena nepravilno i u ogromnom opsegu. Kako čl, 3. Uredbe odregjuje uslove, pod kojima se mogu vršiti te kompenzacije, uprava se je strogo držala tih uslova, dobivši pristanak komesara u slučajevima gdje se taj pristanak traži. Ispravnost postupka uprave Prve hrvatske štedionice utvrdila je i Komisija Kr. banske uprave, a i gospodin Ministar trgovine i indu- strije u odgovoru ma pretstavku navedenih narodnih poslanika. s Ukupna svota dozvoljenih kompenzacija iznosi do 30. septembra o. g. Din. 34,374.000, a odobrene su te kompenzacije točno u smislu Uredbe, bilo s razloga identičnosti dužnika i vjerovnika, ailo s naslova jamstva, bilo s naslova interesa posla, dakle u interesu zavoda, a prema tomu i uložitelja. Navodeći podatke o izvršenim isplatama do konca trećeg četvrtgodišta može se konstatovati, da najveća stavka otpada ma plaćanja Prve hrvatske štedionice Narodnoj banci, Državnoj hipotekarnoj banci i Po- štanskoj štedionici na ime kamata i otplata reeskonta i lombarda. Ta suma iznosi do 30. septembra 1932. Din. 34,496.000, Mi držimo, da bi pomenute državne i privilegovane javnopravne novčane ustanove trebale u ovakovo kritično doba i u današnjem stanju našeg novčarstva odustati od reduciranja te otkazivanja danih kredita. Naše novčarstvo nije bilo u ovo doba nepo- vjerenja i poremećenih odnosa na novčanom i kreditnom tržištu ni približno dotirano i pomognuto onom mate- rijalnom pomoći, kakovu su u drugim zemljama davale emisijone banke, sama država i njene novčane iasti- tucije. To novčarstvo pokazalo je u svojoj cjelini neo- čekivanu otpornost i likvidnost, isplativ kroz godinu dana oko 4 i pol miljarde 'dinara, od čega je sama Prva hrvatska štedionica isplatila od 13. jula 1931. kada je započelo dizanje uloga do 30. septemba 1932. 955 milijuna dinara. Zavodima podijeljeni krediti ne bi se kroz izvjesno vrijeme trebali smanjivati ni otka- zivati, to više, kada postoji za njih viševrsno i više- struko pokriće tako, da njihova sigurnost ne može doći uopće u pitanje. Jedno od najvažnijih i najtežih pitanja, pred koje je stavljena Prva hrvatska štedionica, je ono isplate uloga po knjižicama i tekućim računima. I ako je upravo nemogućnost udovoljenja pretjeranim i nerazumnim zahjevima jednog dijela ulagača imala za posljedicu, da se Prva hrvatska štedionica morala poslužiti u in- teresu samih ulagača zakonskom Uredbom, ipak sve njeno nastojanje ide za tim, da postepeno zadovolji svoje ulagače i vjerovuike. Pri tome ona vodi računa u prvom redu o onim majpotrebnijim i malim ulaga- čima, nastojeći da u okviru raspoloživih sredstava iste zadovolji. To je bio i razlog, da je ona iza prvog če- tvrtgodišta Uredbe, a u smislu iste zaključila, da isplati kvotu od 20e na sve uloge do maksimalnog iznosa od Din 5.000 držeći u vidu potrebe, navedene u točki 1. čl. 3. Uredbe. Kako je u centrali i filijalama bilo ukupno 72.920 takovih uloga, želilo se je tim bar dje- lomično zadovoljiti ekonomski najslabiji elemenat. Me- gjutim se je pokazalo, da je od odobrene 20 % kvote došlo do isplate do 30 septembra 1932. samo 74, dok je nepodigaut iznos prenesen u smislu Uredbe na novo potraživanje, s kojim se može bez ograničenja u svako doba disponirati. Uvigja se, da ovakovo pro- sječno i paušalno odobravanje kvote ne postizava že- ljeni cilj i da bi stoga bilo opravdanije, ako bi se omogućila djelomična isplata uloga u pojedinim indi- vidualnim slučajevima vrijednim naročitog obzira i uvaženja, kada se to ne bi upotrijebilo i izigravalo na sve moguće načine, da se novac bez potrebe diže i tesadrira te time oduzima onima ulagačima, koji ga zaista trebaju. Ova činjenica, kao i obaveza drugih isplata u smisla Uredbe, od kojih najveći dio otpada na otplatu kredita Narodnoj banci, Državnoj hipote- karnoj banci i Poštanskoj štedionici, bila je razlogom, da Prva hrvatska štedionica nije nakon izmaka drugog četvrtgodišta Uredbe mogla odobriti dalju kvotu odre- gjenom redu ulagača. Za sve to pak vrijeme t.j. do 30. septembra 1932. ona je isplatila u ime 20% kvote kao i u individualnim slučajevima na osnovu dokazanih hitnih i opravdanih potreba ukupno Din 27,240.000. Na isplatu uloga i dugovanja utiče osim gore uavedenih momenata i vrlo važna okolnost, kako i koliko može Prva hrvatska štedionica utjerati od svojih potraživanja. Poznato je, da ekonomska kriza i opća depresija poslovanja u tom pogledu vrlo nepovoljno djeluje, a kod nas je to stanje još pogoršano nerazum- nim dizanjem uloga iz banaka i njihovim tesauriranjem, što je dovelo do velikih smetnja u novčanom prometu i opticaju. Novih kredita gotovo nema, pa je time one- mogućeno i konvertiranje starih dugova novim kredit- nim operacijama. Osim toga je zakon o zaštiti zem- ljoradnika imao za posljedicu, da je seljački mjenični portfelj kod banaka znatno izgubio na svojoj likvidno- sti, pošto je seljak, koji je bio uvijek dobar dužnik, sasttnac SG