Poštarina plaćena u gotovu Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 12. januara 1928. E God.X. I i i | A i Narodna Svijesi jena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. PLATIVO ! UTUŽIVO U DUBROVNIKU, l Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Pie hrvatske politike. i Ni ovogodišnja bilanca hrvatske politike ne može mas zadovolji, kako nas nije mogla zadovoljili ni ošlih godiua, koje smo proveli u novoj državi. Ne dovoljava ni one, koji su ostali svih ovih godina na inom te istom stanovištu, da nas Hrvate može za- voljiti tek promjena ustava u autonomistićkom smislu. ne zadovoljava ni one, koji misle, da je dovoljno m da nas se u današnjem državnom uregjenju dnači s onima preko Drine. Makar da smo u ovih devet godina imali za nas vate i mnogo gorih vlada, ne možemo ipak pre- tjeti, da nam je i ova godina donijela mnogo nedaća. le su u glavnem plod one centralističke politike, koja već deset godina kod nas vodi, a od koje mi Hr- li možemo malo dobra očekivati. Da je zbilja tako, sta je da spomenemo novinske stupce, koje zadnjih na pišu Pribićević i drugi samostalski vogje, pa će mn oni najbolje posvjedočiti, kakvu ravnopravnost vamo u političkom, gospodarskom i prosvjetnom ledu, Na toj konstataciji ništa ne mijenja, što su ostalci i sami bili krivci čitavoga ovog zla, koje i. i što im ni danas ne možemo ozbiljno vje- ti, da su se popravili, jer popravak ne možemo kivati samo od promjene osoba ma ministarskim licama, nego od temeljite promjene sustava, .a ove U ne može bili u ceniralistički uregjenoj državi, e beogradska čaršija isključivo zapovijeda. | Krivnju svojim nedaćama ne smjemo megjutim iti samo u Beogradu, nego i u nama samima. Stvar ila odviše dosadna, da počnemo nabrajati sva ona \ koja nam je vodstvo hrvatskog naroda nanijelo jom dugogodišnjom politikom apstinencije, koja je stila, da nam se ovakvo državno uregjenje stvori a se u nizu godina učvrsti, A onda, kad je i ono jelo jalovost i nesmiseo svoje politike, da je ono u drugu skrajnost napustivši čitav svoj program. jedile su nakon toga godine poniženja zn Hrvate. mjesečna vlada radikala i radićevaca nije ni iz ka značila za Hrvate ono, što m. pr. današnja a za Slovence, makar da je u onoj bio omjer ata prema ostslim daleko povoljniji nego li je jer Slovenaca u ovoj. A prošla godina ? Najprije su se u njoj našli ra- vci izvan vlade, a da nijesu ni očekivali. Slijedili akon tega mjeseci vlade bez Hrvata. Došli su i i izbori, Izjave odlučujućih političara govorile su o, da nema ni govora, da bi Radić mogao ući i u, ma koliko mandata dobio. I sva Radićeva na- anja poslije izbora bila su uzaludna — njegova ička neozbiljnost, posve ga je onemogućila. Sve su jegove nađe u nekakav veliki demokratski blok linule i nije mu ostalo nego da se priljubi ,svom m prijatelju“ Svetozaru Pribićeviću, da s njime pa jede gorki kruh opozicije i da svako 24 sata i svoje vjerne novim senzacijama o padu vlade, ncetracijonoj vladi i t, d, i t, d. Kako smo već više puta istakli, Pribičević znade radi, njega vodi jedan cilj: pomoću Radića uvući hrvatske mase, Karakteristično je baš ono, što se dana moglo opaziti, Samostalci danas najbojovnije upaju protiv današnje vlade i beogradske čaršije. čim je u novinama bila nabačena vijest, da bi čko-demokratska kealicija mogla da izmjeni i svoj ram u federalističkom smislu, požuriše se brzo o poreknu. Vuk je samo dlaku promijenio. Kao crvena nit provlači se kroz hrvatsku politiku ovih godina jedno : Radič je svojom politikom ko ćen dolazio,centralističkom režimu. Dok su stvarali ovodili centralistički ustav, on je proglasio svoj nieresman. Kad su ga proveli, onda su ga pozvali »Sporazum“, koji je značio ujedno i kapitulaciju ove politike, a veliku sramotu za hrvatski narod. je svoju ulogu odigrao, onda ga odbaciše, Ali on voli Srbinu Pribićeviću, nego da bi svoj program jenio u smislu opravdanih zahtjeva hrvatskog naroda. Je li onda čudo, što široke mase hrvatskog naroda aju sve apatičnije i hladnije u političkoj borbi? Izlazi svakog Četvrtka. _ Pojedini broj 1:80 Din. Što mnogi i mnogi uskaču u srpske stranke? I kad ne bi u širokim masama postojao veliki lični kul svoje vrsti prema Stjepanu Radiću, vidjeli bi takvih pojava u daleko većoj mjeri. Ovako žalosno stanje mora da ozbiljno zabrine svakog hrvatskog rodoljuba. Z&to svaki onaj, koji po svom položaju dolazi u veći dodir 3 narodom, ima moralnu dužnost, da ne ostane prekriženih ruku, nego da politički radi. Pri tom treba zapamtiti, da glavni dio tog političkog rada nema biti rušenje Radića, ili bolje, dokazivanje o štetnosti njegove politike, već konstruktivni rad na prosvjetnom, gospodarskom i poli- tičkom polju. A za takav nam rad daje obilno pod- streka naš program, koji su već toliki zapadni, na- predni narodi s velikim uspjehom primijenili, a na čemu se već ozbiljno radi u mnogim našim napredni- jim gradovima i selima. Neka nam nova godina donese i na tom polju obilje uspjeha.l Zabrana kupnje nekreinina 50 km daleko od morske obale. ČI. 69. predloga financijskog zakona za god. 1928-29 silno je uznemirio — sasvim opravdano — čitavo pučanstvo naše oblasti, a specijalno privredne krugove, Ovih je dana o tome povedena riječ i u našoj oblasnoj skupštini, u kojoj je predsjednik obl. odbora gosp. Dr. N. Koprivica postavio predlog, što radi važnosti u cjelosti donosimo : ,U či. 69. predloga financijskog zakona za go- dinu 1928-29. ima zakonska odredba, po kojoj se na teritoriju Kraljevine SHS u dubini od 50 km od njene granice, odnosno od morske obale, ne mogu ni na koji način, bilo teretima bilo dobročinim ugovorima, sticati pravo svojine, posjeda ili upotrebe na nepo- kretnim dobrima bez prethodnog odobrenja Ministra Vojske i mornarice i Ministra Unutrašnjih Djela, te bez toga prethodnog pristanka, sudovi i ostale nad- ležne vlasti ne mogu vršiti prenos takvih prava niti u opće uzeti učešća u jednom takvom pravoin poslu. Kad bi ovakova zakonska odredba dobila zakon- sku moć, bio bi to strašan udarac za svu Dalmaciju, a napose za našu oblast, jer bi se provela na gotovo cijeli njezin teritorij, čija je granica na rijetkim mjesti- ma udaljenija od mora niže od 50 km. Ovom je naime odredbom ugrožen sav ekonomski život, jer uništava svaki realni kredit i time onemogućuje svaku privred- nu djelatnost. Posljedica takve odredbe; bila bi posvemašnja pauperizacija baš ovog dijela pučanstva, koji sačinjava najsolidniji njegov elemenat i u ekonomskom pogledu najsigurniji, Može se dakle punim pravom ustvrditi, da bi provedenje pomenute zakonske odredbe značilo potpunu ekonomsku propast našeg primorja u opće, a dubrovačke oblasti napose. A ne smije se zaboraviti ni to, da bi stavljanje u praksu iste odredbe otvorilo vrata partizanskom pogodovanju, a možda i korupciji. Nego i bez obzira na sve ovo zlo, koje bi ne- minovno donijela pomenuta odredba, istaknuti je, da ona dira u najelementarnije uslove socijalnog života, čija se mogućnost osniva bitno na zakonom garanto- vanom posjedu i slobododnom raspolaganju svojim posjedom. Imam stoga čast staviti ovaj predlog : Neka Oblasna Skupština upozori državnu vlast na užasne posljedice naumljene odredbe, te prosvjeduje protiv vladine namjere da ju uzakoni. Božićni govor Pape karidinalima. U svom božićnom govoru pred kolegijem kardi- nala spomenuo je najprije sv. Otac uttješljive i ra- dosne pojave za Crkvu tokom prošle godine. Tu je najprije napredak misijskog rada u svim zemljama, zatim veliki euharistijski kongresi u Bologni, Einsie- delnu i Lionu, kao i ostali omladinski, misijski i drugi razni kongresi. Osvrnuo se zatim na žalosne :dogo- gjaje u Kini, Rusiji i Meksiku, koje će zbog bespri- za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke piratske giskare (zast. I NEE - Dubrovnik urednik : Antun Fl& — Vlasnik - izdavač - Dubrovnik, mjernog barbarstva osuditi svi narodi. Utjehu veliku pruža sv. Ocu Francaska, čiji episkopat, kler i kat. lajikat dnevno pruža dokaze svoje odanosti i ljubavi sv. Stolici, dok ga teško žaloste oni oni sinovi, koji i dalje papi podmeću političke namjere, kojih on ni iz daleka nije imao, Veseli ga napredak kršćanskog ži- veta u Italiji, a osobito pozdravlja napredak i proši- renje kršćanske obuke u školama ne samo nižim nego i višim. Na koncu pak naglašava Kat, Akciju, koja je sudjelovanje lajikata u apostolatu hijerarhije. Junaštvo mornara. Prošlih je dana u američkom poslanstvu u Beogradu izvršena lijepa svečanost. Radi se o ovome : 5 /9. 1926. potonuo je američki brod ,Albert V. Robintson“. Ame- rički su morali skakali u more. Naš parobrod ,lza- bran“ Ailantske plovidbe ,Ivo Račić«, sa kapetanom sada pokojnim Nikolom Radoš spasio je sedam ljudi iz američkog broda i to uz strahovite napore, tako da su i sami spasitelji morali biti spasavani, jer je wvla- dala bura. Spasavanje je vršeno po riraku. Kad su svi brodolomci spaseni, stigao je na mjesto nesreće američki ratni brod ;,Kanings“. Komandant je kapetanu Radošu čestitao, a požrtvovanje naših hrabrih mornara našlo je silnog odjeka u Americi. Predsjednik ameri- čkih sjedinjenih država Coolidge nagradio je naše mor- nare i to: Nikola Radoš kapetan ,Izabranog“ dobio je skupocjeni zlatni sat, na kome je graviran grb Sjedi- njenih država i datum spasenja američkih mornara, Prvi i treći cficir broda gg. Antun Bianki i Majo Pe- trić dobili su po jedan veliki pomorski skupocjeni dale- kozor, a kormilar Gracijo Vujović i Ilija Perušina dobili su po jednu zlatnu medalju, na kojima je gravirano djelo njihovog požrtvovanja. Ta su odlikovanja predana ovih dana u američ- kom poslanstvu, a predaju je izvršio po nalogu pred- sjednika Coolidgea poslanik Amerike na našem dvoru g. Prince. Odlikovanja su predana pomoćniku mini- stra inostranih djela Pavloviću, jer mornari »Izabranog« nisu bili prisutni. Svečanosti je prisustvovao ministar vojni i mornarice general g. Hadžić i admiral g. Prica. G. Prince je izrekao govor, u kome je megju ostalim rekao: ,Prijateljstvo izmegju nacija i pojedinaca znači ne samo formalnu odanost, nego da prijatelji svagda moraju biti gotovi da izagju na susret i pomognu je- dan drugome“. G. Pavlović je zahvalio izrazivši nadu, da će se saradnja i uzajamno pomaganje izmegju na- ših i američkih mornara još bolje pokazati u budućnosti, Pisma iz naroda. LISAC: Vukovi. Na Mladjence upali su vukovi po bijelu danu u našu Rudinu i izgrdili potpuno dva stada ovaca. U Antuna Ljubišića i u Andra Ljubišića zaklali su što na mrtvo, što naklali ukupnu 43 ovce. 'Jadan seljak sve ono što je imao i u što se je jedino ufao izgubio je u čeljustima krvoločne zvijeri, Pričaju neki da su vidjeli čitavo stado od 7 vukova. Tu se bez vladine pomoći sam težak ne može da obrani. B, J. KOTOR. Lovčen društvo za poljepšanje Kotora i okolice primilo je ovu pohvalnicu: Odsjek za Sao- braćaj putnika i turista nakon uspjelog Ill. Internacio- nalnog kongresa oficielnih udruženja za turističku pro- pagandu iskreno i duboko blagodari tome drušivu na odličnom zauzimanju, .da je doček u Kotoru zadivio svakog učesnika kongresa. Kotorski fjordovi, veličan- stvena pozadina Lovćena, starine crkava i palača, naj- ljepši prijem sa strane gragjanstva, ugodna muzika, vatrometi i rasvjeta ostaće u dugoj uspomeni svim prisutnim, pa je Odsjek uvjeren, da će boravak dele- gata u Kotoru imati za posljedicu jači priliv inozemnih turista u Kotor i okolicu. — Po naredbi Ministra Tr- govine i Industrije, šet odsjeka Dr. Žižek s. r. Pravilno varenje.i rad u crijevima i dobar apetit imati ćete uporabom ljekovitog specijaliteta Figol. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci Din. 38.—