Poštarina plaćena u gotovu

 

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK, 12. januara 1928.

E God.X.

 

I
i
i
|

A
i

Narodna

Svijesi

 

 

jena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno.

PLATIVO ! UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
l Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Pie hrvatske politike.

i

Ni ovogodišnja bilanca hrvatske politike ne može
mas zadovolji, kako nas nije mogla zadovoljili ni
ošlih godiua, koje smo proveli u novoj državi. Ne
dovoljava ni one, koji su ostali svih ovih godina na
inom te istom stanovištu, da nas Hrvate može za-
voljiti tek promjena ustava u autonomistićkom smislu.
ne zadovoljava ni one, koji misle, da je dovoljno
m da nas se u današnjem državnom uregjenju
dnači s onima preko Drine.

Makar da smo u ovih devet godina imali za nas
vate i mnogo gorih vlada, ne možemo ipak pre-
tjeti, da nam je i ova godina donijela mnogo nedaća.
le su u glavnem plod one centralističke politike, koja
već deset godina kod nas vodi, a od koje mi Hr-
li možemo malo dobra očekivati. Da je zbilja tako,
sta je da spomenemo novinske stupce, koje zadnjih
na pišu Pribićević i drugi samostalski vogje, pa će
mn oni najbolje posvjedočiti, kakvu ravnopravnost
vamo u političkom, gospodarskom i prosvjetnom
ledu, Na toj konstataciji ništa ne mijenja, što su
ostalci i sami bili krivci čitavoga ovog zla, koje
i. i što im ni danas ne možemo ozbiljno vje-
ti, da su se popravili, jer popravak ne možemo
kivati samo od promjene osoba ma ministarskim
licama, nego od temeljite promjene sustava, .a ove
U ne može bili u ceniralistički uregjenoj državi,
e beogradska čaršija isključivo zapovijeda.
| Krivnju svojim nedaćama ne smjemo megjutim
iti samo u Beogradu, nego i u nama samima. Stvar
ila odviše dosadna, da počnemo nabrajati sva ona
\ koja nam je vodstvo hrvatskog naroda nanijelo
jom dugogodišnjom politikom apstinencije, koja je
stila, da nam se ovakvo državno uregjenje stvori
a se u nizu godina učvrsti, A onda, kad je i ono
jelo jalovost i nesmiseo svoje politike, da je ono

u drugu skrajnost napustivši čitav svoj program.
jedile su nakon toga godine poniženja zn Hrvate.
mjesečna vlada radikala i radićevaca nije ni iz
ka značila za Hrvate ono, što m. pr. današnja
a za Slovence, makar da je u onoj bio omjer
ata prema ostslim daleko povoljniji nego li je
jer Slovenaca u ovoj.

A prošla godina ? Najprije su se u njoj našli ra-
vci izvan vlade, a da nijesu ni očekivali. Slijedili
akon tega mjeseci vlade bez Hrvata. Došli su i
i izbori, Izjave odlučujućih političara govorile su
o, da nema ni govora, da bi Radić mogao ući i
u, ma koliko mandata dobio. I sva Radićeva na-
anja poslije izbora bila su uzaludna — njegova
ička neozbiljnost, posve ga je onemogućila. Sve su
jegove nađe u nekakav veliki demokratski blok
linule i nije mu ostalo nego da se priljubi ,svom
m prijatelju“ Svetozaru Pribićeviću, da s njime
pa jede gorki kruh opozicije i da svako 24 sata
i svoje vjerne novim senzacijama o padu vlade,
ncetracijonoj vladi i t, d, i t, d.
Kako smo već više puta istakli, Pribičević znade
radi, njega vodi jedan cilj: pomoću Radića uvući
hrvatske mase, Karakteristično je baš ono, što se
dana moglo opaziti, Samostalci danas najbojovnije
upaju protiv današnje vlade i beogradske čaršije.
čim je u novinama bila nabačena vijest, da bi
čko-demokratska kealicija mogla da izmjeni i svoj
ram u federalističkom smislu, požuriše se brzo
o poreknu. Vuk je samo dlaku promijenio.

Kao crvena nit provlači se kroz hrvatsku politiku
ovih godina jedno : Radič je svojom politikom ko
ćen dolazio,centralističkom režimu. Dok su stvarali
ovodili centralistički ustav, on je proglasio svoj
nieresman. Kad su ga proveli, onda su ga pozvali
»Sporazum“, koji je značio ujedno i kapitulaciju
ove politike, a veliku sramotu za hrvatski narod.
je svoju ulogu odigrao, onda ga odbaciše, Ali on
voli Srbinu Pribićeviću, nego da bi svoj program
jenio u smislu opravdanih zahtjeva hrvatskog naroda.
Je li onda čudo, što široke mase hrvatskog naroda
aju sve apatičnije i hladnije u političkoj borbi?

  
  
    
   
  
 
    
 
 
  
 

Izlazi svakog Četvrtka.
_ Pojedini broj 1:80 Din.

 

Što mnogi i mnogi uskaču u srpske stranke? I kad
ne bi u širokim masama postojao veliki lični kul
svoje vrsti prema Stjepanu Radiću, vidjeli bi takvih
pojava u daleko većoj mjeri.

Ovako žalosno stanje mora da ozbiljno zabrine
svakog hrvatskog rodoljuba. Z&to svaki onaj, koji po
svom položaju dolazi u veći dodir 3 narodom, ima
moralnu dužnost, da ne ostane prekriženih ruku, nego
da politički radi. Pri tom treba zapamtiti, da glavni
dio tog političkog rada nema biti rušenje Radića, ili
bolje, dokazivanje o štetnosti njegove politike, već
konstruktivni rad na prosvjetnom, gospodarskom i poli-
tičkom polju. A za takav nam rad daje obilno pod-
streka naš program, koji su već toliki zapadni, na-
predni narodi s velikim uspjehom primijenili, a na
čemu se već ozbiljno radi u mnogim našim napredni-
jim gradovima i selima.

Neka nam nova godina donese i na tom polju
obilje uspjeha.l

 

Zabrana kupnje nekreinina 50 km daleko
od morske obale.

ČI. 69. predloga financijskog zakona za god.
1928-29 silno je uznemirio — sasvim opravdano —
čitavo pučanstvo naše oblasti, a specijalno privredne
krugove, Ovih je dana o tome povedena riječ i u
našoj oblasnoj skupštini, u kojoj je predsjednik obl.
odbora gosp. Dr. N. Koprivica postavio predlog, što
radi važnosti u cjelosti donosimo :

,U či. 69. predloga financijskog zakona za go-
dinu 1928-29. ima zakonska odredba, po kojoj se na
teritoriju Kraljevine SHS u dubini od 50 km od njene
granice, odnosno od morske obale, ne mogu ni na
koji način, bilo teretima bilo dobročinim ugovorima,
sticati pravo svojine, posjeda ili upotrebe na nepo-
kretnim dobrima bez prethodnog odobrenja Ministra
Vojske i mornarice i Ministra Unutrašnjih Djela, te
bez toga prethodnog pristanka, sudovi i ostale nad-
ležne vlasti ne mogu vršiti prenos takvih prava niti u
opće uzeti učešća u jednom takvom pravoin poslu.

Kad bi ovakova zakonska odredba dobila zakon-
sku moć, bio bi to strašan udarac za svu Dalmaciju,
a napose za našu oblast, jer bi se provela na gotovo
cijeli njezin teritorij, čija je granica na rijetkim mjesti-
ma udaljenija od mora niže od 50 km. Ovom je naime
odredbom ugrožen sav ekonomski život, jer uništava
svaki realni kredit i time onemogućuje svaku privred-
nu djelatnost.

Posljedica takve odredbe; bila bi posvemašnja
pauperizacija baš ovog dijela pučanstva, koji sačinjava
najsolidniji njegov elemenat i u ekonomskom pogledu
najsigurniji, Može se dakle punim pravom ustvrditi, da
bi provedenje pomenute zakonske odredbe značilo
potpunu ekonomsku propast našeg primorja u opće,
a dubrovačke oblasti napose.

A ne smije se zaboraviti ni to, da bi stavljanje
u praksu iste odredbe otvorilo vrata partizanskom
pogodovanju, a možda i korupciji.

Nego i bez obzira na sve ovo zlo, koje bi ne-
minovno donijela pomenuta odredba, istaknuti je, da
ona dira u najelementarnije uslove socijalnog života,
čija se mogućnost osniva bitno na zakonom garanto-
vanom posjedu i slobododnom raspolaganju svojim
posjedom. Imam stoga čast staviti ovaj predlog : Neka
Oblasna Skupština upozori državnu vlast na užasne
posljedice naumljene odredbe, te prosvjeduje protiv
vladine namjere da ju uzakoni.

 

Božićni govor Pape karidinalima.

U svom božićnom govoru pred kolegijem kardi-
nala spomenuo je najprije sv. Otac uttješljive i ra-
dosne pojave za Crkvu tokom prošle godine. Tu je
najprije napredak misijskog rada u svim zemljama,
zatim veliki euharistijski kongresi u Bologni, Einsie-
delnu i Lionu, kao i ostali omladinski, misijski i drugi
razni kongresi. Osvrnuo se zatim na žalosne :dogo-
gjaje u Kini, Rusiji i Meksiku, koje će zbog bespri-

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke piratske giskare (zast. I NEE - Dubrovnik

urednik :
Antun Fl& —

Vlasnik - izdavač -

Dubrovnik,

mjernog barbarstva osuditi svi narodi. Utjehu veliku
pruža sv. Ocu Francaska, čiji episkopat, kler i kat.
lajikat dnevno pruža dokaze svoje odanosti i ljubavi
sv. Stolici, dok ga teško žaloste oni oni sinovi, koji i
dalje papi podmeću političke namjere, kojih on ni iz
daleka nije imao, Veseli ga napredak kršćanskog ži-
veta u Italiji, a osobito pozdravlja napredak i proši-
renje kršćanske obuke u školama ne samo nižim nego
i višim. Na koncu pak naglašava Kat, Akciju, koja je
sudjelovanje lajikata u apostolatu hijerarhije.

 

Junaštvo mornara.

Prošlih je dana u američkom poslanstvu u Beogradu
izvršena lijepa svečanost. Radi se o ovome : 5 /9. 1926.
potonuo je američki brod ,Albert V. Robintson“. Ame-
rički su morali skakali u more. Naš parobrod ,lza-
bran“ Ailantske plovidbe ,Ivo Račić«, sa kapetanom
sada pokojnim Nikolom Radoš spasio je sedam ljudi
iz američkog broda i to uz strahovite napore, tako da
su i sami spasitelji morali biti spasavani, jer je wvla-
dala bura. Spasavanje je vršeno po riraku. Kad su
svi brodolomci spaseni, stigao je na mjesto nesreće
američki ratni brod ;,Kanings“. Komandant je kapetanu
Radošu čestitao, a požrtvovanje naših hrabrih mornara
našlo je silnog odjeka u Americi. Predsjednik ameri-
čkih sjedinjenih država Coolidge nagradio je naše mor-
nare i to: Nikola Radoš kapetan ,Izabranog“ dobio je
skupocjeni zlatni sat, na kome je graviran grb Sjedi-
njenih država i datum spasenja američkih mornara,
Prvi i treći cficir broda gg. Antun Bianki i Majo Pe-
trić dobili su po jedan veliki pomorski skupocjeni dale-
kozor, a kormilar Gracijo Vujović i Ilija Perušina dobili
su po jednu zlatnu medalju, na kojima je gravirano
djelo njihovog požrtvovanja.

Ta su odlikovanja predana ovih dana u američ-
kom poslanstvu, a predaju je izvršio po nalogu pred-
sjednika Coolidgea poslanik Amerike na našem dvoru
g. Prince. Odlikovanja su predana pomoćniku mini-
stra inostranih djela Pavloviću, jer mornari »Izabranog«
nisu bili prisutni. Svečanosti je prisustvovao ministar
vojni i mornarice general g. Hadžić i admiral g. Prica.
G. Prince je izrekao govor, u kome je megju ostalim
rekao: ,Prijateljstvo izmegju nacija i pojedinaca znači
ne samo formalnu odanost, nego da prijatelji svagda
moraju biti gotovi da izagju na susret i pomognu je-
dan drugome“. G. Pavlović je zahvalio izrazivši nadu,
da će se saradnja i uzajamno pomaganje izmegju na-
ših i američkih mornara još bolje pokazati u budućnosti,

 

Pisma iz naroda.

LISAC: Vukovi. Na Mladjence upali su vukovi
po bijelu danu u našu Rudinu i izgrdili potpuno dva
stada ovaca. U Antuna Ljubišića i u Andra Ljubišića
zaklali su što na mrtvo, što naklali ukupnu 43 ovce.

'Jadan seljak sve ono što je imao i u što se je jedino

ufao izgubio je u čeljustima krvoločne zvijeri, Pričaju
neki da su vidjeli čitavo stado od 7 vukova. Tu se
bez vladine pomoći sam težak ne može da obrani.  B, J.

KOTOR. Lovčen društvo za poljepšanje Kotora
i okolice primilo je ovu pohvalnicu: Odsjek za Sao-
braćaj putnika i turista nakon uspjelog Ill. Internacio-
nalnog kongresa oficielnih udruženja za turističku pro-
pagandu iskreno i duboko blagodari tome drušivu na
odličnom zauzimanju, .da je doček u Kotoru zadivio
svakog učesnika kongresa. Kotorski fjordovi, veličan-
stvena pozadina Lovćena, starine crkava i palača, naj-
ljepši prijem sa strane gragjanstva, ugodna muzika,
vatrometi i rasvjeta ostaće u dugoj uspomeni svim
prisutnim, pa je Odsjek uvjeren, da će boravak dele-
gata u Kotoru imati za posljedicu jači priliv inozemnih
turista u Kotor i okolicu. — Po naredbi Ministra Tr-
govine i Industrije, šet odsjeka Dr. Žižek s. r.

 

Pravilno varenje.i rad u crijevima i dobar
apetit imati ćete uporabom ljekovitog specijaliteta
Figol. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u
Gružu. Cijena boci Din. 38.—