LG IRAN I IEEE PRELII POONISENINI y i i s RAČA DL AAE Str 2. Rad oblasne skupštine. .U sjednici od 4. januara raspravljalo se o uredbi*o mirovinskoj zakladi općinskih namještenika, o kojoj izvješćuje Dr. Koprivica. Pri drugom čitanju uredbe posl. Sarnečić predlaže da se mjesto 500 Diu. mjesečnog dodatka za skupoću skorim općinskim umirovljenicima a 400 udovicama odredi 600 Din. prvim, a 500 drugim. Primljen je prijedlog odbora u svim čitanjima. U sjednici od 5. januara raspravljalo se o obla- snom proračunu predloženom od Oblasnog Odbora. Izvjestitelj je posl. O. Gnječ. Posl. inž. Kolumbić traži da se dadu barem pri- bližno podatci o završnim računima budžeta prošle godine. Tomu se udovoljuje, te šef financijske uprave g. Gjivanović izvješćuje, da je prošle godine oblasna blagajna primila 1,279.446:01 Din., od toga je izdala Din. 582.104.83 ; ostalo je u blagajni koncem Decembra Din. 697.341:18, od koje se svote prenaša po nalogu ministra financija u proračun g. 1928. pozajmica od 400.000 Dim. Tačniji konačni računi ne mogu se još dati, jer nije još sasvim gotova oblasna kontrcla, a osim toga računska se godina svršava istom koncem mearča. Na to uzimlje riječ predsjednik Oblasnog Odbora Dr. Koprivica te ističe kako je djelokrug oblasne skupštine prijenosom nekih agenada bio znatno pro- širen, ali je žaliti, što je državna vlast ustupila samo- upravi samo pasivne grane uprave, dok je aktivne pridržala za sebe. Nada se ipak, da će oblasnoj upravi uspjeti da provede i ove pasivne grane. Trebalo bi u prvom redu zahtjevati da se samoupravi .prepu- sti Lokrum. Prigodom njegova skorašnjeg putovanja u Beo- grad bilo mu je rečeno, da će biti ustupljeni samo- upravi takogjer neki poslovi Ministarstva Prosvjete. U pogledu proračuna veli da je ovogodišnji realniji od onog prošle godine, jer mu je nekako obećana državna dotacija samo od 1/2 miji ona Dinara. Teškom se mukom odbor odlučio na uvogjenje trošarine, premda su naši predloženi prirezi od 25% prispodobljeni sa onim drugih oblasti od 100 i 200% na državnu tro- šarinu upravo minimalni. U ostalom ono što narod plati ono će i dobiti. Napokon moli skupštinu da pri- hvati predloženi proračun. lnž. Kolumbić veli da je ovaj proračun doduše realniji od prošloga, ali samo zato što je samouprava postala izvršni organ centralnih vlasti. I s toga ako joj vlada ne dade ni malenu svotu, koju obećaje, treba da se ova samouprava raspusti. Posl. Bogišić ne vidi osebite koristi za narod, jer je veći dio prijedloga upravljenih vlastima ostao bezuspješan. Predlaže, da se ostatak od prošle godine u iznosu od Din. 297.000 podijeli narodu za radnje uz pozajmicu ed 500.000 Dinara. Posl. Kolumbić veli da odbor nije kriv što se nekim prijedlozima nije odgovorilo; oni su bili pro- slijegjeni državnim vlastima, ali ih one nijesu još riješile Posi. Padovan moli odbor da pri dijeljenju pri- pomoći iz pojajmice svrati osobitu pažnju na najpo- trebitije krajeve, Ovaj prijedlog podupiru posl. Vuko- sav i Solacan. U specijalnog raspravi o proračunu posl. Kolum- bić predlaže da se služba referenta za općine spoji sa onom revizora općine, Predsjednik oblasnog odbora prima taj predlog. Svi prijedlozi da se snize svote nekih partija od- bijeni su većinom glasova osim prijedloga Orebova da se partija 11. snizi na 50.000, a partija 17 povisi na 60.000. Poslanik Padovan preporučuje osobit obzir na put Pupnat-Blato, a posl. Oreb na puteve Smokvica- Brna-i Kčara-Zdrelebica, dok posl. Vukosav je mnije- nja, da se svi putevi jednako uzmu u obzir. Pri raspravi o partiji 23. poslanici Blata i Vrgorca preporučuju suzbijanje malarije u njihovim općinama. Kod rasprave o prihodima posl. Bezičić protivi se taksi na automobile i trošarini za vino. Izvjestitelj O. Gnječi predsjednik obi. odbora Dr. Koprivica oprav- davaju te takse ističući njihovu potrebu. I Kolumbić se protivi uvagjanju taksa. Pri glasovanju primljen je većinom glasova prijedlog Bezičića da se ukine troša- rina na vino, a odbijen njegov predlog da se ukine taksa na automobile, Pri irećem čitanju proračuna i uredbe o obi. pro- računu posl. Bogišić kaže, da jeza jednu malu oblast kakva je dubrovačka proračun od preko 6 i po mili- juna prevelik. Njemu izgleda kao da je ona skupština sastavljena od pristaša pučke strake, koja hoće da drži narod u natražnjosti, pa kad ne bi bio član većine gla- sovao bi protiv proračuna. Inž. Kolumbić odgovovara Bogišiću, da zakon : NARODNA SVIJEST" naregjuje da se uzmu u ovoj sve grane, pa se nasto- jalo doskočiti naiprečim potrebama. Posl, Vukosav misli, da bi se ipak drugčije ra- dilo, kad bi u ovoj skupštini bila većina zemljorad- nika, koji samo mogu da shvate nevolje i potrebe seljaka. Predsj. Roko odgovara da nije istina da i oni koji nijesu seljaci ne shvaćaju potrebe seljaka. Ako gospoda u skupštini i odbora ne mogu da pomognu jadnomu seljaku nije krivnja njihova. Uz spomenute preinake proračun i uredba o oblasnom proračunu izglasani su jednoglasno u sva tri čitanja. (Slijedi). Pisma iz naroda. OREBIĆI. # Don Pero Bijelić, um. župnik Vignja preminuo je u Srijedu veče 11. o. mj, Pokojnik potječe od ugledne obitelji, a rodio se 6. V. 1870. Gimnaziju je svršio u Dubrovniku a bogosloviju u Zidru, gdje je i zaregjen za svećenika god. 1893. Imenovan je najprije izloženim kapelanom u Pupnatu, gdie je služio od febr1ara 1894. do aprila 1897. Zatim je postao žup. uprav. Vigoja, a kasnije stalni župnik. U Vignju je ostao 30 godina, gdje je i umirovljen 1. VII. 1927., i napokon imenovan poč. konsišt, savjetnikom. S njime gubi biskupija jednog uzornog svećenika. Strog prama sebi, tačan i savjestan u vršenju svojih uredovnih i pastirskih dužnosti, provagjao je uvijek a osobito u zadnjim godinama asketski život. Prošao je svu Kal. variju siromašnog seoskog župnika. Život mu je bio u pravom smislu riječi patnički. Samoprijegorno je sve pretrpio, te je usirpljivo i spokojno u grob legao. Vanjštinom svojom nije se namećao, sli tko ga je iz bližega poznavao, i tko je osobito zavirio u njegov stan, promijenio bi mišljenje o Don Peru i osobito ga cijenio. Njegova kuća bila je prava riznica, u kojoj je djelovao odlični kulturni radnik. Ne poznavajuć lije- nosti bavio se u dokolici prirodnim znanostima, os0- bito seismologijom i medicinom. Bijaše jedna vrst praktičnog euciklopiste, Koliko je poštovanje uživao dokazao je njegov sprovod. I ako je bio radni dan, njegovi bivši župljani dokrliše u velikom broju i po- častiše ga brojnim vijencima. U Gospinom svetištu otpjevao mu je sveč. mrtvačku misu Gospin žen. pjev. zbor pod ravnanjem O. Cel. Fučić, Bilo je prisutno pet' svećenika, a jedan od tih držao mu je nadgrobni govor. Vječni mu pokoj! Kučište-Viganj. U Petak 13. o.mi. majka zemlja primila je trošne ostanke bivšeg nam župnika Don Pera Bijelića. Samoprijegorom i skromnosti praktično je prednjačio pučanstvu, kako je djelovati pravom kršćaninu. — Zauzetan za crkvu i njezine potrebe, revan u vršenju dužnosti, bio je revni Melkizedekov sljedbenik. U tome je išao tako daleko, da je zane- marivao samog sebe i nestalno svoje zdravlje. Pred dvije godine nemila boljetica stala je ozbiljno, da potkopava temelje njegova života. Smalaksan i nespo- sobljen u vršenju pastirske službe bi prisiljen, da poslije 32 godine, što ih sproveo megju nama, zatraži mirovinu i povuče se, ko pobožni pustinjak u rodnu kuću kraj Gospe od Karmena. Tamo je u svetačkom razabranju i mučeničkim danima završio svoj zemni boravak. Veličanstvenom sprovodu učestvovalo je sve što je bilo na snazi, iz naše župe, pak sva okolna sela i zaselci, školska djeca uz mnoštvo vijenaca, Pet svećenika je vršilo posmrtne obrede, a nad grobom se je s pokojnikom oprostio dirljivim govorom velečasni Da Božo Depolo katehet u Korčuli. S Bogom patniče, Da Pero! uživaj zasluženi mir na čarobnom brdašcu u zakrilju Velike naše Gospe, kojoj si za života bio odanim sinom. Prijatelji. LISAC. Školske predstave. Selo Lisac nije imalo svoje škole, nego jednu zajedničku za cijelu župu u Kotezima. Neumornim nastojanjem i požrtvovnošću našeg župnika Dn. Spasa Korunić dobili smo lanjske godine svoju školu u Lisca, koju smo privremeno smjestili u župni stan u stalnoj nadi, da će ova nova škola biti od velike koristi našoj dječici, ne samo zbog udobnosti po ružnim vremenima, već i zbog uspješnijeg školskog napretka i prosvjete. I nade nas nijesu prevarile. O tome se je svaki roditelj mogao uvjeriti gledajući marljivost svoje djece i želju za knjigom, a i svi mi imali smo prilike da se o tome jasno uvjerimo na dvije javne zabave, što su naša sitna dječica sa svojim vrijednim učiteljem g. Ivom Juretić ovih dana priredila. Na drugi dan Božića i u Nedjelju poslije Vodokršta napunila se je školska dvo- rana dupkom puna svijeta, da gledaju školsku djecu i da se dive krasnom napretku njihovom. Mjesni učitelj ukusno je priredio pozornicu i tako vješto spravio. Br. 3. | | školsku djecu, da je svako dijete veoma spretn slobodno odigralo svoje uloge. | Akcija za gradnju škole, Kiko mi još nemi svoje školske zgrađe, to smo poduzeli akciju za os vanje fonda za školsku zgradu u Liscu. I obe c zabave učinjene su u korist spomenutog fonda. Kć je ovih dana našeg učitelja zadesila teška nesr smrću dragog mu oca, to nas je preko predstave r župnik sjetio ove okolnosti istaknuvši istodoli vrline i požrtvovnost našeg učitelja, kojemu je u i cijelog sela zahvalio, te u počast uspomene njegov pok. oca Nikole Jaretić položio u fond za gradi škole Dinara 100. Za njim je listonoša g. Antun L bišić iz Lisca položio u isti fond, a na počast us; mene pok. oca našeg učitelja Dinara 150. Dok ši ističemo javno priznanje našem učitelju, dotle izraz . jemo svoje želje, da nam slične zabave opet prije priredi. — Baldo Jarak, glavar. KOTOR. Biranje časnika Bokeške Mornar obavljeno je po starome običaju i ove godine na | Januara. U 943 sati jutra bila je pjevana sv. misa stolnoj crkvi sv. Tripuna, na eliaru je bila izloži časna glava sv. Tripuna te se je iza sv. mise ljubi U 11 sati skupili su se imoruari i časnici prošle g u Općinsku dvoranu, da biraju ovogodišnje časni za doiduću svečanost sv. Tripuna u prisutnosti sresk poglavara, načelnika Kotora i drugih predstavni Boteških Općina, Načelnik grada otvorio je skupšd i predao riječ Admiralu Bokeške Morunarice, te se pre na biranje časnika. Za Kotor je izabran Major/ Kurial, I. Kapetan Ivo Petrović Poljak, poručnik | Brkan, Adjutant Jure Težak. Za miesta Špiljare p poručnik Tripo Moškov pok. Ilije, Škaljare II, Kape Božo Grgurović pok. Grge i potporučnik Anto Br ljan pok. Iva. Muo potporučnik Jozo Simović p Mate. Lastva poručoik Tripo Nikolić. Tivat poruč Autan Staničić Petar. Prčanj i Dobrota nijesu se danas odazvali. Skupšiina je dovršena sa trokratnij; Živio Nj. Vel. Kralju Aleksandru, te su sva zv crkve sv. Tripuna zvonila u počast novo biranih snika Bokeške Mornarice. DILJEM SVIJETA. Talijanske slobodne iuke. Prama pisanju | janskog poluzvaničkog lista »Popolo d'Italija« T| Rijeka, Zadar, Pola i svi veći talijanski gradovi+ obali Jadrana proglašeni su slobodaim lukama. ( je jedan od mnogih pokušaja, kojim se pokušav oživjeti luke bez zalegja. Dodekanez će dobiti autonomiju. pot skupina otoka u Egejskom moru, koji su sada ti janske, dobit će veću upravnu samostalaost i mo pokrajinski parlamenat. Vječni mir. Megju Francuskom i sjeveroat ričkim sjedinjenim Državama vode se do pogagi za sklopljene pogodbe, koja bi izmegju te dvije drž za vazda isključila rat. Vogje sovjetske opozicije prognani u Sibir Prema vijestima iz Moskve osugjeni su vogje sovjet: opozicije, koji su bili izbačeni iz ruske komunisti stranke, ma progonstvo u Sibiriju. Prognanika je Megju njima je takogjer Trocki, koji je prognau dobu od 3 godine. Vlada će mu davati svaki mje 9 rubalja. Vukovi rastrgali 11 djevojaka. Iz slovači sela Marmoroš Sigeta nestalo je za Božića 11 djevoj Jedno poslije podne otišle :su zajedno u susje selo. Ustanovilo se je, da su ih na povratku u š napali vukovi i rastrgali ih. Po cijeloj ondješ okolici klatare cijeli čopori vukova i nanašaju se cima štete. Indija traži poipunu narodnu nezavisnost. dijski nacijonalistički kongres, koji se ovih dana drž u Madrasu, najoštrije osugiuje komisiju, koja je do da prouči pitanje revizije (pregleda) indijskog usta U rezoluciji (zaključku) se ističe, da je cilj indijs naroda potpuna narodna nezavisnost ladije. Komi će biti od Indijaca potpuno bojkotirana. Ropstvo u 20 stoljeću. S 1. januara ove god bilo je ukinuto ropstvo u engleskoj koloniji Sie Leone u zapadnoj Africi. Time je prispjelo na slobo 215 tisuća robova. Strašni prizor dogodio se je dne 2. ov. mi Parizu pred sudbenom palačom. Neki čovjek, koji izašao iz sudbene palače, prispio je pod tramvaj, mu je otrgao glavu. Truplo bez glave se je začas dignulo na noge, zamahnulo rukama, napravilo koraka i onda je tek palo mrtvo na tlo. .. Kod nesamice, glavobolje, vrtoglavice i nav; krvi u glavu, koje nastaju uslijed neurednog vare upotrebljavajte poznati FIGOL. Proizvagja Lieka Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Di