Poštarina plaćena u gotovu

; Broj čekovnog računa našeg lista

i... God. X.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5. DUBROVNIK, 2. februara 1928. jest 4153 Podružnice Sarajevo.
na i listu 5. Din. mj i za vo 10 Din. mjesečno: Izlazi svakog Četvrtka. Vlasnik - izdavač - urednik :

PLATIVO I ži U DUBROVNIKU. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
_ Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. | Tiskare, Ovaj broj 2 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. Il. Birimiša) — Dubrovnik
IAA LI IJ OV O štu svake prave kršćanske piho mosi Svjetska kate-

i : drala, veličanstvena Bazilika vetog Petra, čuva u svo-
i y Program svečanosti. joj bogatoj riznici dragocjenu. relikviju grla svetog
g p Pred svečanosti; Vlaha, koja se uz ostale relikvije izlaže na oltaru kon-

\ Dne 30, 31. januara i 1.o0g februara — Svečano fesije na veće crkvene blagdane, osobito kad su tako

i trodnevlje u zbornoj crkvi sv. Vlaha. zvane stacije u sv. Petru (Statio ad S. Petrum.)

g i Po p. na 5 s. — Molitve. Govor (velč. Dn. : Zanimalo me je, koja je prošlost ovih dragocje-
Y 3 Nedjelko S. Sabatini) Blagoslov. nih ostataka mogućeg sveca, pak sam o stvari mogao
i : 1. februara uveče u Bondinom teatru svečana saznati ovo :

Č i izvedba ,čudo sv. Vlaha“ djela conte Iva Vojno- U Rimu je u srednjem vijeku i dalje do novijih

4 4 vića uglazbljena od poljskog skladatelja g. L. M. vremena bilo miiogo crkava posvećenih sv. Vlahu.
i Rogovskoga. Računa se, da ih je bilo preko dvadeset. Kako se je

g 2: febrtiara. s vremenom Rim sve više širio i preuregjivao, te su

j p Nilbi član Gli ev iranjći Dimić crkve djelomično bile porušene, a djelomično proširene
V i s INO OO EIA MENI M i posvećene kojem drugom svecu. Nekoje još i danas
i i sv. Vlaha“. grmljavu topova od 11 hitaca i uz glas postoje, od kojih spominjew s. Biagio in Via Giulia

E ž zrena podizii a Helenin DanJaR svi Vlaha idim kao znamenitiju. Današnja crkva San Carlo ai Catinari

E ; RE DE Blaze brodska bratstvi Ga prvotno je bila posvećena sv. Vlahu; zato se i danas
$ : E EM RE SDA NE vrši u njoj crkvena funkcija na svečev blagdan.

Ni ti svojim barjacima, te s muzikama idu put Općine, EI U :
E E da prihvate barjak sv. Vlaha, a odatle na Pile, da Spomenuta relikvija grla sv. Vlaha nalazila se je
, ; prihvate onaj sv. Andrije i sv. Gjurgja, pa se svi do polovine prošloga vijeka u crkvi _sv. Vlaha u Via

Y V slona vraćaj do Grkve sv Viaha Giulia, koja je bila podružnica Bazilike Sv. Petra sve
i I = Na 3 E UI dijele kruh sloma dok nije bila dana istočnim redovnicima. Crkva sv.

i ne On odi 20 Vlabaći Vlaha primila ju je na dar od Napuljskog kardinala

ne LA e = počimlje grličanje. Na 4/2 po p. Pontifikalna Ve- Minutloli, koji je umro g. 1400. Sto je bilo s njom

 

 

DUBROVNIKU NA DAN SV. VLAHA.

Dubrovniče mili, kito sred Jadrana
Neuveblog cvijeća, slobode i časti,
Uživaj u sreći, ponosu i lasti
U osvitku ovog nami dragog dana!

Od davnine davne, prohujaše vijeci
Ponosito stojiš kao junak pravi;

Pa i danas eto, u toj našoj slavi,
Pokaži se gordo svojoj dragoj djeci!
Miluje te sunce, mirišu ti gore,
Tvrgjave ti stare mrtvu straže stražu,
Neka one danas slavnu prošlost kažu
I ponosno naše to Slavjansko more!

Na mirima gradskim Sveti Vlaho bdije
Sa pastirskim štapom blagoslov mu dijeli,
Dok se narod dobri danu tom veseli,
S' Orlandova stupa barjak b'jel se vije.
Niko Kućar.

 

roglas &estanjula.

Dubrovčani !
osno veselje u svoj dan :
2 veselje.

posebno, dubrovačko,
On je simbol prastare slobode i čo-
tva ovoga grada, zidanog u magli davno minulih
jeća, na klisuri više mora, na slozi pučana i vla-
2. Kada je nedaleko od njegovih i bršljanovih
1 sve drijemalo u tuzi tugje vlasti, koja je pri-
vala napredak, Dubrovnik je na suncu razvio
i stijeg svoga Parca sa krepkim geslom štroko-
ine snošljivosti izmegju staleža, pitome ugla-
osti, duševnih pobuda i težnje za dostizanjem
: što su bili bolji od njega. I ovjenčao se slavom.
Ravno pred tri stotine godina, u 1628., na dan
Vlaha, spleo mu je pjesmom vijenac  Gjivo
dulić 1

 

eža, proslavite su. VLAHA ! Od Rata do Suto-

 pohrlite živo u Grad. Dignite u vis krstaše, _

fajte plamene barjake, 'zagrmite iz kubura, dajte
ška svojoj radosti i svome veselju ! Dogiite, ovo je

 
 
 
 
 
 

te, Grad u svečanom ruhu. i srdačnost naša !
\vo dan o ki dohodi jednom nami na godište“ 3:

 

NIKŠA GRACIĆ.

Od vjekova nam sv. Vlaho nosi

"Dubrovčani ! Seljaci svih sela, POD sin

eliki dan ! Dočekat će vas. , prangjije sa strmeue

  

černja u katedrali, gdje se izlažu svečeve moći,
Topovi pale'21 hitac.

Na 6 ura rasvjeta grada, dok muzike udaraju
pred crkvom sv. Vlaha. Na 72 ura pjeva se sve-
čana jutrnja u Svečevoj crkvi. Ophodom muzika
oko grada završuje se svečanost prvog dana.

3. februara.

o 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi

ilahe

ir 6 ura muzike obilaze gradom
uz gruvanje topova (11 hitaca).

Na 7 ura kreću gradski barjaci s muzikama
na Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa
se zajedno. vraćaju na Pile, da pričekaju barjake
sa zapadnih sela. Pri sustretaju pozdravljaju se
lumbardanjem trombuna uz udaranje muzika, dok
topovi pale 11 hitaca. Poslije toga svi barjaci
ulaze svečano u grad.-

Ispred crkve sv, Vlaha barjaktari izvijaju bar-
jacima te ih namještaju pred crkvom. :

Na 8/2 ura svečana misa u crkvi sv. Vlaha.

Na 10 ura pontifikalna misa u stonoj crkvi.

Poslije mise procesija sa moćima svetaca, bar-
jacima i muzžikama. Kad stignu sa sv. Pelenicom
pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza procesije
vojnici i mornari pale 3 puta ispred stone crkve.

Na 21/2 ure po p. javna tombula.

Na 4/2 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram,
Općinu i Biskupa, te idu s muzikama na Pile, gdje
barjaktari izvijaju barjake uz lumbardanje trom-
buna, dok topovi pale 21 hitac. Zatim se seoski
barjaci upute svojim kućama, a gradski se vraćaju
s muzikama u grad. Na 5

,ha uranak“

5 ura u crkvi sv. Vlaha
svečana večernja i blagoslov.

Na 6 ura rasvjeta grada a muzike udaraju pred
crkvom sv. Vlaha. Obilaženjem muzika oko grada
završuje se svečanost.

Na 9 ura veljun u teatru.

5. Februara.

Na 72 ura gradski barjaci idu s muzikama na
Goricu sv. Vlaha, gdje se služi sv. Misa, a vraćaju
se oko 10 sati u grad uz lumbardanje trombuna.
U svečevoj crkvi na 6/2 prva sv. Misa. Na Sl/2
svečana sv. Misa. Na (02 iza povratka barjaka
zadnja sv. Misa. Na 5 ura po podne blagoslov,
rasvjeta grada, a muzike udaraju pred Svečevim
hramom. Iza programa muzike obilaze gradom.

10. Februara. (Osmina sv Vlaha)

Na 6 ura prva sv. Misa. Na 8/2 ura svečana
sv. Misa. Po podne na 5 ura večernja, blagoslov
i zaglava grličanja.

7 Festanjuli:

_ Dr. Mato Šimunković Nikša Gracić.

 

 

 

Dubrovnik — Sveti Vlaho — Rim.

- Sigurno je da štovanje armenskog bisknpa i
mučenika dolazi do najvećeg izražaja u Dubrovniku,
odabranom gradu svetog Vlaha. Time Dubrovnik-može
da se ponosi, jer zaista malo ima gradova na svijetu,
te iskazuju svojem nebeskom zaštitniku onakovu čast,
kako to čini lijepi Dubrovnik svojem nebeskom Parcu,

| druge je strane i to, da svetog Vlaha uvelike

štuju i po ostalim katoličkim zemljama, jer je poznato,

da je on mogući zaštitnik ne samo protiv grlenih nego
i drugih teških bolesti.
Dokazi tog universalnog — "da tako rečem —

o štovanja. mogu s se u IReRInci e naći u Rimu, žari-

 

prije toga vremena, neznam. Moglo bi se možda i o
tome štogod saznati iz Crimaldi-jeva rukopisa povije-
sti relikvija crkve sv. Petra, koji se čuva u Biblioteca
Casatense (Minerva) a do kojega nijesam dospio doći.

Crkva svetog Vlaha bila je kao podružnica u us-
kim odnošajima sa Bazilikom sv. Petra. Dio kaptola
išao je svake godine na svečev blagdan u spomenutu
crkvu da obavi svečanu službu božju. Osim toga dr-
žali su kanonici istoimenog kaptola tamo svake godine
i tjelovsku precesiiu jednog dana u osmini Corpus
Domini. Danas dakako toga više nema, jer je crkva
prestala biti podružnicom svetog Petra, a relikvija se
nalazi u samoj Bazilici.

No pobožnost kaptola prama svetom Vlahu nije
prestala. Jer nadan trećeg februara, kada se izlaže
relikvija na štovanje vjernicima, dolazi u kor sav kap-
tol, da u punom broju otpjeva oficij i pribiva svečanoj
svetoj Misi. Napominjem, da kanonici sv. Petra, kojih
ima 30 na broju — osim još toliko, ako ne i više
beneficijata — ne dolaze u kor svaki dan u punom
broju. Postoji red, po kojemu se svake sedmice izmi-
jenjuju drugi. : Samo na veće blagdane dolaze svi na
oficij, koji se inače svaki dan pjeva u svetištu prvaka
Apostola.

Dubrovnik ima veliku čast posjedovati u svojoj
sredini dragocjenu glavu svojeg nebeskog Parca te
ostanke sveti nogu, kojima je sveti Vlaho stupao po
zemlji, da dijeli duhovna dobra bližnjemu.

. Veoma je značajno, da se grlo, . koje je spajalo
svečevu glavu sa tijelom nalazi u samoj Bazilici Sve-
tog Petra, crkvi vidljivog Poglavice svete Crkve.

Neka časni ostaci grla Svetog Vlaha budu kao
dosada tako i unaprijed čvrsta veza, koja će spajati
Đubrovnik i cijelu Biskupiju sa glavom katoličke
Crkve, Petrovim nasljednikom, sv. ocem Papom.

"Rim 27.1. 1928. Don Ivo Bučić.

 

Proslava sv. Vlaha u Beogradu.

Za ovu svečanost izdali su beogradski festanjuli
ovaj proglas:

Dubrovčani i Kotorani!

Kako svake tako i ove godine na dan 3. februara
po našem starom tradicionalnom običaju svi Dubrov-
čani i Kotorani, pa i oni u najudaljenijim krajevima
svijeta, bez razlike vjere i narodnosti, sa najvećom

radošću i oduševljenjem dočekuju i slave ma najsve-

čaniji način svoje Pokrovitelje sv. Vlaha i sv. Trifuna.

Da bi ovu našu svečanost svi Dubrovčani i Ko-
torani nastanjeni u Beogradu i ove godine zajednički
proslavili, održan je u tu svrhu prethodni degovorni
sastanak, na kome su po starom našem običaju iza-
brani festanjuli, a da bi se vidno istakle zasluge i
odalo dužno poštovanje, izabran je na ovome sastanku
sa jednodušnom aklamacijom za počasnog festanjula
naš uvaženi g. Dr. Em. Lesić, direktor Praške Kreditne
Banke,. koji je pravi mecena ove naše svečanosti...

Festanjuli: Nikša Klečak, pomorski oficir duge
plovidbe, Luko Marčić, student prava.

Program svečanosti: U petak 3. februara u ll
sati piije podne svečana sv. Misa sa prigodnim go-
vorom u ovdašnjoj katoličkoj Crkvi Krista Kralja u
Krunskej ul. 23. Poslije sv. Mise grličanje i ljubljenje
srebrnog kipa sv. Vlaha, a nakon toga tratamenat u
dvorani kraj Crkve.

U subotu 4. februara u 8 sati uvečer zajednička
večera u hotelu ,Clariges“ na Terazijama. Poslije ve-
čere domaća zabava sa šaljivom poštom i igrankom.

t sn

i ones