Str. 2
ljetne žege i onog ogromnog kolnog prometa po
glavnoj cesti u Gružu, ne bi bilo suviše, kad bi se i
tri i četiri puta dnevno polijevalo, Osobitu bi pažnju
irebalo u tom pogledu posvetiti buloaru Kraljevića
Petra. Tom cestom, kojom osobito nedjeljeljom i blag-
danom ide mnoštvo svijeta da šeta i koja vodi u valu
do kupališta, jaki je saobraćaj automobila, Privatni\i tram-
wajski autobusi voze vrlo često, pa je ta cesta kroz
cio dan u oblacima prašine. Ako nije moguće dovoljno
polijevati tu cestu nedjeljom i blagdanom po podne,
neka se obustavi automobilski saobraćaj u to vrijeme
po njoj, kao što se radi po drugim gradovima n. pr.
u Zagrebu po Tuškancu, e da i oni, koji idu pješke,
mogu uživati barem jedamput sedmično tu divnu
šeinju, a da se ne nagutaju prašine.
Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika.
U Beogradu:
Ovo je druga godina, što Dubrovčani nastanjeni
u Beogradu slave svoj veliki tradicionalni blagdan sv.
Vlaha. Ove godine proslavili su ga zajedno s Koto-
ranima, koji su istog dana slavili sv. Tripuna. Sveča-
nost je prošla preko svakog očekivanja i ostavila dubok
utisak u Beogradu, kako se razabire iz dnevne štampe.
Već nekoliko dana prije gg. festanjuli Nikša
Klečak i Luko Marčić užurbali se da priprave sve što
treba, te izdali proglas i poziv sa programom sveča-
nosti. Taj je bio razaslan svim Dubrovčanima i Koto-
ranima u Beogradu, za čije se adrese znalo, a već
nedjelju prije proglas i program bili su izvješeni na
vratima stolne crkve u Krunskoj ulici i u dvorištu iste.
Bio je takogjer izvješen i veliki proglas dubrovačkih
festanjula. Sve beogradske novine' objavile su program
svečanosti, a »Politika« je donijela iz pera O. Vlašića
odulji članak sa slikom sv. Vlaha i grada Dubrovnika.
Uoči svečanosti, 2. febr. popodne, kad se u Du-
brovniku razvija barjak sv. Vlaha, bio je u crkvi raz-
vijen lijepi trećoredski svileni barjak (jer barjaka sv.
Vlaha nema)amna veliki oltar stolne crkve bi postavljen
svečano pred mnogim narodom srebrni kip sv. Vlaha,
što su ga otrag dvije godine dubrovački festanjuli da-
rovali preuzv. g. Nunciju. Taj je kip stajao na oltaru
cio dan sv. Vlaha i davao se vjernicima ljubiti poslije
svečane sv, Mise u podne.
Na dan svečanosti, 3. febr. u 11 s. pr. podne
stolna crkva Krista Kralja bila je puna kae na velike
blagdane. Osim Dubrovčana i Kotorana došli su i
mnogi Beogragjani, katolici i pravoslavni prijatelji D1-
brovnika. Bili su i urednici beogradskih novina, koji
su kasuije veoina lijepo opisali ovu našu domaću sve-
čanost. — Preko grličanja pjevao se na hrv. jeziku
himan sv. Vlaha (,Vlaho svoj oltar podiže“) uglazbljen
od prof. Fraua Lederera, koji se puuno svidio svima.
Pjevali su ga gg. Ulaga i Grgić sa svojim krasnim
baritonskim glasovima, a na Ofertoriumu je g.gja Med-
videk otpjevala veoma lijepo Schubertovu , Ave Maria“.
Sutradan u subotu uvečer skupili su se Dubrov-
čani i Kotorani u hotelu ,Klaridžes“ na Terazijama.
Tu je bila zajednička večera sa šaljivom poštom i
tombolom i plesom. Svirao je ruski orkestar ,Balalajka“.
Sve je prošlo u veselom raspoloženju. Preko večere
nazdravljalo se Dubrovniku, Kotoru i Beogradu.
Mala Neda Korlaet deklamovala je veoma milo
Pucićevu pjesmu Dubrovniku, a g. Mirko Drobac po-
dizao veselo raspoloženje sa šaljivim pripovijetkama
iz dubrovačkog života. Čist prihod od tombole — 370
Din. — namijenilo se ,Dječijem zakloništu“ u Du-
brovniku, kamo je odmah poslano.
Sa svečanosti poslana su tri telegrama: na rek-
tora crkve sv. Vlaha kao poklon moćima Svečevim,
na dubr. fesjanjule kao pozdrav Dubrovniku, na g.
Lešića, koji se tog dana nalazio u Dubrovniku kao
mecenu ove lijepe domaće svečanosti. Sa zahvalom
treba istaknuli i župnika Dr. Vagnera, koji je gledao
da crkva za ovaj dan bude urešena i rasvijetljena kao
za velike blagdane, a i pri tratamentu u kat, dvorani
bio u svemu pri ruci,
U Triešću :
Kolonija Dubrovčana u Triešću i ovog je puta
kako vazda proslavila festu svoga protetura sv. Vlaha.
U crkvi sv. Vinka Paulskog u Petak na 3. februara
ujutro na 10 ura parok gospar Don Gligo čelebro je
sv, Misu. Na 3 ure poslije podne bio je blagoslov,
panegjerik i ljubljenje relikvije te dijeljenje kruba i
kolačića sv, Vlaha. Preko funcijoni kant0 je kor Inno
sv. Vlaha, komposicijon našeg gospara prof, Frana
Lederera. Poslije svijeh čerimonija radunala se je in-
tjera kolonija ispred crkve i bila je fotografana od
našeg fotografa gospara Stipkovića. Festa je svršila u
potpunoj armoniji dubrovačke skladnosti, Tako smo
i mi fedeli tradicijoni pasanijeh vremena našeg Du-
brovnika.
NARODNA SVIJEST“ .
U Splitu:
Po starom običaju poslavili su svečano Dubrov-
čani u Splitu i ove godine svog velikog zaštitnika
Sv. Vlaha. Festanjuli gg. Marčinko i Medo učinili su
što su mogli da i ovogodišnja svečanost ne zaostane
za pregjašnjima. U jutro na svečev dan bila je otslu-
žena svečana sv. Misa u dupkom punoj cikvi Sv. Do-
menika uz sudjelovanje pjevačkog zbora ,Sv. Cecllije*.
Svečevu je himnu ispjevao g. prof. I. Batistić, Iza mise
je slijedilo tradicijonalno grličanje, preko kojeg se je
pjevala ,Pjesan Crkvena Sv, Vlaha“.
Na večer istoga dana okupilo se je sve što je
moglo Dubrovačkog svijeta u Splitu pri običnoj du-
brovačkoj večeri u hotelu ,Slavija“, gdje se je razvila
animirana zabava sa plesom, uz sudjelovanje vojničkog
orhestra. Festanjuo g. Medo lijepim je riječima prikazao
karakteristiku ove tradicijonalae svečanosti prenijevši
prisulne duhom u srce Dubrovnika, a g.gja Nazor rogi.
Čižek svojom duhovitom šetnjom od Splita do Du-
brovnika nije nikome ostala dužna rešetajući desno i
lijevo. Tim je pobrala buru smijeha i aplauza. Nije
falilo niti obično telegrafsko izvješće o toku proslave
ovog dana u Dubrovniku, začinjeno sa prigodnom
pjesmom što je za ovaj dan spjevao dubrovčanima u
Splitu, a na čast i slavu Sv. Vlaha, poznati pučki
pjesnik g. Gajo Ivasović. Sa večere je otposlan obli-
gatui telegrafski pozdrav gradu Sv. Vlaha preko
njegovih festanjula.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Svečanost sv. Tripuna ispala je sjajno
.i opaža se da se od godine do godine ova svečanost
sve to ljepše razvija. Vrijeme je bilo lijepo, grad je bio
pun naroda iz cijele Boke, te se svak divio gledajući
bogatu četu Bokeške mornarice u narodnim nošnjama
i sjajnom starinskom oružju. — Procesija je bila ve-
ličanstvena te su prisustvovali i vojne vlasii:; Bekoko-
torski Komandant i Admiral Koch, četa ratne morna-
rice sa svojom glazbom i četa kopnene vojske. Sve-
čanost nam je uveličala vrijedna glazba iz Metkovića.
Narod je oduševljeno i pomljivo slušao ovu glazbu
kao nekadašaju Kotorsku. Metković se može ponositi
i dičiti da imade takvu vrijednu glazbu i glazbare na
svoime injestu, te se i mi dičimo jer im je učitelj naš
Kotoranin. Za dugo će nam ostati u ušima oni pre-
cizni i slatki melodiozni operni komadi, koji su bili
izvršeni te zaslužuje koliko učitelj g. Bagatella toliko
glazbari velike pohvale.
Kotor i njegov Tripunj dan“, letak na luksus
papiru sa više sjajnih ilustracija, programom tisućljetnih
svečanosti naše Mornarice i kratkim opisom Kotora
izdao je u Zagrebu ,Transoceanik“ jugosl. D. Društvo
za putovanja i prevoze. Ovaj letak milo je došao
svakom Bokelju, a ima svrhu, da i izletnike upozna
sa našim prirodnim i histeričnim ljepotama. Trebalo
bi ga u svrhu reklame izdati i u strane jezike. Z hvalni
smo g. Dr. Josipu Jedlewsky, koji je time prodičio
naš Kotor. Svaka mu čast od svih Bokelja. Šteta samo
da ova svečanost dolazi usred zime, jer da je u drugo
doba godine, sigurno bi privukla u Kotor maoštvo
stranog svijeta. ,
Iz okolice NINA. Bič glada zahvatio je i ovu
krajinu, gdje vrijedi ona: ,D> Božića Kraljeviću Marko,
od Božića kuku meni jadna moja majko“, i doista kod
nas pola pučanstva nema svojega hljeba, a ma otoku
Viru od 134 obitelji, nema. ga njih 100. Kruh dižu na
vjeresiju na račun vune, sira, blaga a najviše grožgja
i masta što je sve još u Božjim rukama.
Naš Crveni Krst hvalevrijedno započeo je akciju
za suzbijanje gladi, te dijeli hrane onima što gladuju,
ali se hoće brze pomoći, zdrave i dostatne, jer glad
je zahvatio već skoro dvije trećine pučanstva, a do žetve
još blizu po godine: ,ko brzo daje, dvaput daje“.
Svakako pomoć u naravi neka bude data zdravoj,
sposobnoj čeljadi kao madnica za radnju na javnim
putevima i na nami toliko potrebitom pošumljivanju,
u pojedinim selima, a osobito na samotaom zapušte-
nom otoku Viru.
Udovice, ratna siročad i invalidi čekaju i nadaju
se odregjenoj im novčanoj potpori, kao ozebli sunca.
Takogjer bijedni naši pomorci nadali su se krvavom
novcu od talij. blagajne Garibaldi, kad su službavali
na Lloydu. e
Toliki bijednici koji su štedili na malo, nadali
su se krvavom zaštegjenom novcu kod Bečke Poštanske
Štedionice. Akcija je bila započela po našim poštama
još g. 1923. pak do danas ništa. I naš narod nada se
da neće biti upropašten prihvatom kletih Nettunskih
konvencija, osobito odnosno na agrarne reforme, jer
nije pravedno da dvije trećine naših zemalja posjeduju
naši sgavani Zadra. E VATAVA
, Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjuje va-
renje poznati i.prokušani FIGOL-eliksir, Proizvagja
Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu, Cijena
boci 35 Dinara. :
Br. 6.
Iz Jugoslavije.
Demisija vlade. Sinoć su stigle u naš grad |
lefoske vijesti, da:je ministar Vukićević predao ostavi
cijelog kabineta iza kako je pet demokratskih miri
stara predalo svoje ostavke, Izgledalo je inače da ,
je situacija okrenula u korist vlade, jer je zaključi
zajam i već donešen poreski zakon. Sad će nasti
konzultovanja, dok se ne obrazuje nova vlada ili kn
ne ponovno na izbore.
Osiguran zajam od 13 i po miljarda dinar
Ministar financija Dr. Bogdan Marković povrato se
7. o. mj. iz Engleške, gdje je sklopio novi držav
zajam od 50 milijuna šterlina. Već je potpisan preli
narni ugovor sa grupom engleških i U Abtikauol
banaka.
Politička situacija. Pri glasanju na sjednici d
mokratskog kluba Davidović je dobio za svoju rez
luciju većinu, i demokratski su ministri morali pred
g. Vukićeviću ostavku, koju g. Vukićević nije uvaži
Tako je vlada još ua nogama, ali kraja. Ipak g. Vi
kićević predložio je Skupštini dva zakonska predlogi
porezni zakon i budžet 1928-1929. Izjavio ie da
po izglasauju budžeta dati ostavka cjelokupnog ka
neta. Nastas Petrović predao je Skupštini prešni prediq
za odgodu budžetske debate, ali pri glasovanju i ova
kraja vlada dobila je u Skupštini većinu !
U političkim se krugovima očekuje svakako otv;
ranje krize, Naglašuje se da novi mandator. kru
mora sastaviti širu koalicijonu vladu sa preko 2
poslanika, jer inače je kriza suvišna. To da ne i
biti Davidović, ni Radić, jer ne raspolažu s toliki
brojem poslanika, nego opet jedan radikal g. Vukić,
vić ili Uzunović.
Dubrovački parobrodi,
Bosanka 26/1 otputuovao iz Tyne za Vrani
& Pola. Daksa 7/2 otputovao iz Glazgowa za Buenj
Ayres. Dubac 2/2 otputovao iz Methila za Ancona
Venice. Dubravka 4/2 prispio u Buenos Ayres. Fed
riko Glavić 21/1 otputovao iz Buenos Aires za Ha
burg. Lapad obavlja prugu od Levanta, 4/2 stigao
Triešće. Napried obavlja prugu od Levanta. 5/2
putovao iz Tripoli. Pracat 24/12 prispio u Tries
Sveti Vlaho 31/1 prispio u Bahia Blanca. Srebri
4/2 otputovao iz Algera za Tyne or Sunderland. Sr
4/2 prispio u Oran. Nikola Pašić 10/1 otputovao
Bueuos Aires za Rotterdam. Kumanovo u Dubrovnik
Petka obavija pruge Solit-Dubrovnik, Split-Kotor i Di
brovnik-Bari. Dubrovnik obavlja pruge Dubrovnik- Fi
i Kotor-Trst.
Jugoslavensko-Amerikanska Plovidba 3. II. 192
Aleksandar I. 9850 tona 29/1 prispio u Hamburg.“
Vojvoda Putnik 9400 tona 17/1 otpututovao iz Toq
pilla za Panamu i Aleksandriju.
Marija Petrinović 8900 tona 25/1 proslijedio iz Alg
ra za Panamu i Chile.
Zrinski 8850 tona 17/1 prispio u Genovu.
Preradović 8600 tona 16/1 otput. iz Rotterdama za Chi
Gundulić 8750 tona 19/1 prispio u Tocopilla.
Nikola Mihanavić 8250 tona 12/1 prispio u:Danzi
Jugoslavia 8250 tona 22/1 prošao Panamu iz To
pilla za: Hamburg.
Njegoš 7500 tona 27/1 prispio u Trieste.
_ Atlantska Plovidba Ivo Račić 3. februara 19
Carica Milica 10.000 tona u Sunderlandu.
Vidovdan 8700 tona 30/1 prispio u Rotterdam.
Dušan Silni 8600 tona 28/1 otputovao iz Blytha
Antofagastu i Taltal.
Nemanja 8200 tona 22/1 prošao St. Thomas iz Chi
za Continent.
Nevesinje 8200 tona 30/1 prošao Azores za Danz
Izgled 7700 tona 23/1 prošao Alger za Buenos Ai
Izabran 7700 tona 13/1 prispio u Santa Fe,
Marija Račić 7300 tona 29/1 prispio u Barry Dol
krca za La Plata.
Epidauro 7300 tona 28/1 otputovao iz Pisagua
Evropski Kontinent,
Iskra 6800 tona 19/1 otputovao iz St. Thomas za Or:
Izrada 6400 tona 6/1 otput. iz Montevideo za Dunki
Istina 6400 tona 31/1 prošao St. Thomas iz Pisag
za Milmo i Ysland.
Ivo Račić 6400 tona 1/2 prispio u Oran, na putu
iz Chile za Veneciju. š
Izvor 6400 tona 30/1 prispio u Vranjic.
Gradske vijesti.
Papin dan. Slavno vladajući sv. Otac Papa Pi
XI. slavi u Nedjelju 12. o. mj. svoj krunidbeni d
t. i. snomen dan kad je otrag šest godina 12. febru
Crkve, Taj se dan slavi po cijelom katoličkom sviji
kao Papin dan. Tako će i u našem gradu biti pi
slavljen taj dan sa svečanim Pontifikalom u katedr
na 10 s. j. iza koga će se pjevati ambrozijska him
»Tebe Boga hvalimo“. Ž
Proslava svečanosti sv. Vlaha prošla je i
godine na opće zadovoljstvo. Na Kandeloru osvan
lijepi tihi vedri dan kao da smo u maju.
vuklo u grad mnoštvo svijeta iz bliže i daljnje okoli
A došlo je izletnika iz Beograda, Sarajeva i Mosta:
pak iz Splita i Korčule. Vrijeme je baš ugodilo, te
na dan sv. Vlaha i ako je nebo bilo oblačno, to op
nije prijetila kiša, niti je bilo vjetra ni zime, da se
cijeli program svečanosti izveo bez ikakve omete,