Poštarina plaćena u gotovu

"Naro

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

dna Svije

DUBROVNIK, 16. februara 1928.

Re

God. X.

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

:
ena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. '
|
i

Ko je kriv?

Kad je pred par dana g. Radić, kome je bio po-
en sastav koncetracione vlade, zaželio da razgovara
g. Korošcem i predobije ga za svoju kombinaciju,
> se, da_je g. Korošec odgovorio: ,G. Vukičević
govoriti za me“, — G. Radić, duhovit kao vazda,
ravio je vic: ,Korošec mema svoje glave“ — a
lićevi pristaše pripravni uvijek da na riječ ,vogje“
jube ruku svome krvniku i da pljunu u lice svome
atelju i zagovorniku automatski prenose ,vogjine“
i i dodaju: ,Korošec se prodao radikalima.“

Bože! — kako je lako u hrvatstvu postat glup i
ietam, pošten ili lupež, patriot ili izdajica; kako je
) da te svijet uzdigne na pjedestal i surva u blato.
o, jer to mne čini hrvatski narod, skup  hr-
ke pameti i poštenja, već jedna glava, jedan ,vogja“,
n ,mesija“, koji je izvan morala, izvan odgovor-
i, jer se golem talas naroda našega otresao svoga
rija, razuma, srca i duše i snizio do običnog au-
ala da premaša misli, ideje i prognoze ,vogje“ bez
ve kontrole.

A koliko je tih misli, koliko tih ideja, koliko tih
rai izašlo iz glave ,vogje“ i koliko će ih još
i:

. Pa ipak, nek nam se oprosti, mi imamo tu am-
u, da sačuvamo naš kriterij, pa ćemo i nadalje
zirati ,vogju“, pa ljutila se naša »seljačka« hrvat-
čaršija ili ne.

Ko je kriv? Postavljajući to pitanje ističemo uvje-
, da je loše šlo su Hrvati i Slovenci odijeljeni,
je strašno da se Sloverci bere za Velju, a Hrvati
Ljubu. Žalosno, da se sile Hrvata i Slovenaca troše
iva imena, za dvije kese, za dvije glave istih misli,
| osjećaja i istih želja za nas Hrvate i Slovence,

Ko je kriv ?. Zašto će uvijek ovisiti odluka o ure-
ju naše dižave, o pravima Hrvata i Slovenaca, o
vom sudjelovanju na vlasti o njihovoj kesi, o nji-
im kulturnim tekovinama, o zaduživanju na njihov
n (zajam) samo o kojemu Velji, Ljubi, i t. d.
\ostavan je odgovor ma to: Srbi imaju većinu, a
idovdanskom ustavu vlada onaj, koji ima broj-

većinu. Njih je u državi više, a dobivaju 30 za-
nika više, jer oni biraju po statistici iz 1910, a u
edoniji i Vojvodini imadu rezervoar, iz kojega
u izvući poslanika koliko im treba.

Ko je kriv? Onaj koji je omogućio da se donese
vdanski Ustsv, koji se iz rupe odrekao hrvatske
idualnosti i zagrmio : »Autcnomija i federalizam
luposti, jer smo mi jedan narod“, Pa kad smo

narod, vjernici Stjepana Radića, recite što se lju-
da Hrvata nema u vladi?

Korošec se prodao radikalima, jer ide s Veljom,
r se onda nije Radić prodao Ljubi, Jeci i Sveto-
jer ide s njima ? Ta vjernici bi bili dužni da od-

re, u čemu je Velja za Hrvate i Slovence gori od
e, a naročito od Svetozara ?

Ide li Radić u borbu kao Hrvat? Ako ide, koji
je cilj, što može pestići i kako će zapriječiti da
utra Velja, Ljuba i Svetozar ne zbece iz vlade i
avlađaju ne samo u Beogradu nego i u Zagrebu

brovniku, ako ne voljem naroda, a ono kome-
a.

   
  
   
 
 
   
    
    
   
   
  
  
   
   
   

“i(Spahom sestavio federalistički blok, koji je
i te kakcvih političkih uspjeha; pa ko gaje oborio ?
ije Radić, koji je iz rupe pohrlio uz Pašića ? Zar
taj čin otjerao Spaha Davidoviću ? A kud će Ko-
sa 20 poslanika? Zar da podigne revoluciju za
omiju ? — Korošec zastupa Slovenski narod, za-

njihov jezik, kulturu, njihovu imovinu. Zar da
gira masu proli vladi, da Radić skupa s Veljom
bom, brani ,državu“. proti ,neprijatelju države“,
je E Radić nazvao Korošca, ,kome je glava

e; takov bi rad ništio i državu i Sloveniju, pa
rošec kao savjestan i pametan član svoga naroda,
ljen i oklevetan od ,vogje“ Hrvata izabrao jedini
a se sporazumi s onim ko vlada, ukloni njegovu
sa života i imanja svoga naroda i čuva ga, dok
hrvatstvu ne pojavi čovjek, koji će imati ljubavi,
ja, odgovornosti, pameti i junaštva, da povede

ar nije Korošec išao u Beč po Radića, zar nije

izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

 

borbu za reviziju uzroka svih zala u državi kod Hrvata i
Slovenaca — Vidovdanskog ustava.

Ponavljamo opet: žalosno je, da se Hrvati i Slo-
venci nalaze u dva tabora, nadasve danas kad se nama
i našem potomstvu namiču dugovi, od koje će imati
koristi koliko dozvoli milost Velje, Ljube i Jcce. Ža-
losno, jer bi u ovome momentu složan nastup i jed-
nodušna legalna i energična borba donijela koristi,
Ali za takvu borbu treba imati postojanosti, sregjeno-
sti, taktike, junaštva, osjećaja odgovornosti i obraza.
Neka se nagje ko megiu vjernicima Radića i dokaže
da je Korošec nema.

Ko je dakle kriv?

 

Rad oblasne skupštine.

U sjednici od 11. pr. mi. bila je podulja rasprava
o ovjerovljenju zapisnika prošle sjednice, te se na pri-
jedlog posl. Dra Koprivice zaključilo, da se ovaj za-
pisnik, zbog mekih netačnosti i manjkavosti ne ovje-
rovi, već da ga se ispravi te donese na sutrašnju sjednicu.

Zatim su jednoglasno primljeni prijedlozi posl.
Roka o čišćenju stonskog kanala i uregjenja pristaništa
u Hodilju, a neke molbe i žalbe ustupljene oblasnom
odboru.

Prelazi se ma raspravu izvještaja o poljopri-
vrednoj stanici u Metkoviću i rasadniku u Čibači, Iz-
vjestilac inž. Kolumbić javlja, da je ministarstvo na-
redilo da se likvidira peljoprivredna stanica u Metko-
vićima, i s toga treba, da se što prije preuzme, jer će
samouprava, ako se prije likvidira, primiti ovo zem-
ljište, a sve će sprave pripasti drugome. Prikazuje loše
stanje rasadnika u Čibači i potrebu temeljitih popra-
vaka. Izvještaj se prima na znanje. Pri raspravi o pri-
jedlezima primaju se jednogiasno prijedlozi: posl.
Vukosava, da se zatraži od glavne direkcije Monopola
bolja klasifikacija duhana u čitavoj oblasti; posl. Sar-
uečića, da se zamoli Vel. Župana i žandarmerijsku ko-
mandu u Splitu, da povedu prže i stroge izvide glede
uapadaja oružnika Andrića na Ivana Tolića u Velojluci ;
posl. Dr. Koprivica glede popravka luke Sovra na
Mljetu i glede olakšanja u davanju dozvole za nošenje
lovačkih pušaka u općini Stonskoj, i posl. Roko glede
popravka obale u Stonu.

Na sjednici od 13. januara nastaje opet rasprava
o ovjerovljenju zapisnika pretprošle sjednice. Posl. O.
Gnječ ističe, da je bio povrijegjen poslovnik tim što
prijedlog Kolumbića o glasanju nepovjerenja njemu
nije bio podnesen pismeno, i protivi se odredbama
či, 31. i 36. 37 i 30. poslovnika i zakona o obi. sam.
te predlaže, da se cijeli dio zapisnika, koji govori o
nepovjerenju briše, Prijedlog se prima sa 6 protiv 5
glasova, a zatim se ovjerovljuju zapisnici pretprošle
i prošle sjednice s iznesenim izmjenama.

Predsj. odbora Dr. Koprivica referiše o razdiobi
pozajmica od po milijona i svote od 200.000 Din. i
predlaže da se brzojavno zamole ministri sccijalne po-
litike, financija i poljoprivrede da doskoče bolje skraj-
noj nevolji pučanstva, jer udijeljena pozajmica nije ni
iz daleka dovoljna, a min, fin. da bi otpustilo ili ba-
rem odgodilo utjerivanje poreza u krajevima, koji su
najviše stradali, Prima se jednoglasno. Isto se tako
jednoglasno primaju i upućuju odboru prijedlozi Bogi-
šića i drug. o melirecionim radnjama u polju konavoskom
i Vukosava i drug. o pošumljenju Vrgorske krajine,

U popodnevnoj sjednici istoga dana prihvaćaju
se jednoglasno prijedlozi: posl. Roka o izgradnji ceste
Lisačke rudine preko poluotoka Pelješca s nadođatkom
posl. Sarmečića, da se zatraži takogjer izgradnja puta
Trstenik - Kuna - Trpanj, posl. Vukosava i dr. da se
traži uvrštenje u držav. proračun za god. 1928/29 pri-
mjerene svote za presušenje Vrgorskog jezera, a posl.

alinovića o neisplati pensija žandarmskim umirovlje-
nicima prema postojećim odredbama. U ovoj sjednici
Vel, Župan Dr. Knežević saopćuje, da je od ministra
Secij. Politike primio brzojav, da pozajmica od 500.000
Din. nije definitivna. Skupština prima ovu izjavu sa
zahvalnošću na znanje.

U zadnjoj sjednici 13. I. prima se jednoglasno
po izvještaju posl. Gnječa dodatak uredbi o oblasnom
preračunu za g. 1928. i prihvaćaju se takogjer jedno-
glasno prijedlozi: Posl. Oreba i drug. o podizanju ri-
barske industrije na Jadranu i posl. Kosa i drug. e
popravku pristaništa u Hodiljama.

Zatim Veliki Župan u ime Njegova Veličanstva
Kralja zaključuje drugo redovito zasjedanje Oblasne
Skupštine, a poslanici pozdrave kraljevo Ime sa tro-
kratnim , Živio“.

 

Poznati ljekoviti specijalitet FIG O L oživljuje dje-
lovanje bubrega, jetra i djeluje odlično na pravilno
varenje kod bolesii žuči. Cijena boci 35 Din, Proizva-
gja ljekarna u Gružu.

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FI& — Dubrovnik,

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

1, Papin dan. 12 febr. proslavljen je neobično
svečanim načinom. Toga dana nia Ap. Nuncijaturi, nad-
biskupskoj palači i na svim stranim poslanstvima bile
su razvijene zastave. U 10 s. u stolnoj crkvi odslužio
je nadbiskup O. Rodić uz veliku asistenciju pontifi-
kalnu Misu i držao govor. Na koru su pjevali 4 gl.
Gruberovu ,M. solemnis“, a na ofertoriumu 4 gl. Hal-
lerov ,Tu es Petrus“. Poslije Mise pjevao se ,Tebe
Boga hvalimo“ i Papinska himna. Službi Božjoj pri-
sustvovao je na počasnom mjestu u prezbileru pretzv.
G. Nuncij Pellegrineiti, u svečanom ornatu sa tajnikom
Pacinijem. Kad je preuzv. Nuncij ulazio s Nadbiskupom
u crkvu, na koru su pjevali ,Ecce Sacerdos Magnus“.

Poslije pontifikala predveo je nadbiskup Rodić
cjelokupno beogradsko i zemunsko svećenstvo u Ap.
Nuncijaturu, te je podastro čestitke svećenstvu i puka.
Slijedila su čestitanja raznih korporacija, a u večer
došli su čestitati diplomate i veliki broj odličnih katolika.

U 4 s. popodne u prepunom ,Kat. domu“ izvršen
je veoma lijepo ovaj program akademije. 1. Papinska
Himna“ pjeva mješoviti crkveni zbor. 2. ,Papa Pijo
XI. i katoličke misije“ čita g. Ivan Kukula, kateheta.
3. a) Cherubini: ,Ave Maria“, b) Satner: ,Oratorium
Assumptio“ arija, sopransolo pjeva g-gjica D. Beckova
na klaviru prati g. Stanko Benedik. 4, Dr. Ivan Šarić,
»Psalmi Crkvi Katoličkoj“ deklamuju gimnazijalci: Jo-
sip Sper, Raiko Vlatković, Napoleon Petrović, Antun
Tuniria i Ljudevit Halka. 5. a) Josip Suc: ,Un poco
triste“, b) Karol Holub: ,Berseuse“ izvoci na violini
g. Karlo Holub, prvi koncerimajstor opere i profesor
muzičke škole, a na klaviru ga prati g. L. Matačić di-
rigent beograd. opere. 6. Fr. Haller: ,Tu es Petrus“,
pjeva mješoviti crkveni zbor. Pored preuzv. Nuncija,
Nadbiskupa i ostalog svećenstva bili su razni narodni
poslanici pučke stranke (Dr. Korošec i dr.), a megju veli-
kim brojem odlične publike bilo je vidjeti i pravoslanih.

2. Predavanje. U ,Hrišćanskoj Zajednici Mladih
ljudi“ držao je dne 8. febr. O. P. Viašić javno preda-
vanje o temi ,Sveto Pismo u svijetlu istočnih otkrića“,
Predavač je bio burno aplaudiran od velikog broja
oimene beogradske publike.

3. Korizmene propovijedi. U stolnoj crkvi Krista
Kralja propovjedat će dojduće korizme O. P. Vlašić
i to dvaput sedmično u Nedjelju i u Petak. U župnoj
crkvi sv. Antuna propovijedat će jedamput sedmično
O. Grgić župnik, a u župnoj crkvi Bi. Dj. M. takogjer
jedamput sedmično g. Kukula, kateheta.

 

 

 

Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika.

U Zagrebu: Dubrovčani u Zagrebu proslavili su
po svome običaju i ove godine sv. Vlaha. U 10 sati
u jutro služila se sv. misa uz pjevanje crkvenog kora
u crkvi župe sv. Blaža, gdje se je obavilo prije velike
mise i grličanje. Na ovaj dan bilo je i sunce pa nam
je podvostručilo svečano raspoloženje. Na večer skupna
večera dubrov. omiadinaca uz supjelovanje g. Vlaha
Paljetka, L. Ivankovića i nadobudnog Piecolića, naših
pjevača umjetnika protekla je u vrlo ugodnom i sklad-
nom tempu dostojnog veselja, što mas je ako i za
kratko vrijeme prenijelo u drage kuteve našega milog
Dubrovnika i pred svetačkom vizijom velikog Parca.

U Skoplju: Dubrovčani u Skoplju svečano su i
ove godine proslavili zaštitnika svog grada sv. Vlaha.
U jutro na sam dan imali su zajedničku sv. misu sa
grličanjem, poslije koje tratamenat, U večer zajedničku
večeru u Hotel Bristol, na koju su bili pozvani prija-
telji Dubrovčana i Dubrovnika. Preko večere pozdravio
je grad sv. Vlaha i ovdašnje Dubrovčane festanjuo
Hugo Gjivojić potpk., a poslije njega govorio je de-
kan ovdašnjeg filozofskog fakulteta Pero prof. Kolendić
o Gundulićevoj ,Dubravci“. Naposljetku zahvalio se
odazivu pozvanih, te svojim značajnim govorom ukratko
prikazao stari i sadašnji Dubrovnik, drugi festanjuo
prof. Stijepo Orhauović, —

Od strane pozvanih govorio je još Dr. Čohagjić,
koji se je zahvalio Dubrovčanima u Skoplju, radujući
se u ime svih, da se nalazi u društvu gostoljubivi
Dubrovčana, te sjećajući se kulturnih i prirodnih lje-
pota, podigao je čašu za još bolji napredak i njima
milog im Dubrovnika, Poslije večere razvilo se domaće
veselje, te uz prepričavanje o Dubrovniku, ples i šalu,
društvo se razišlo rano u zoru.

Osobiti utisak na sve prisutne napravio je utisak
dvorane okićene velikom crveno - plavom zastavom,
starinskom slikom zaštitnika sv, Vlaha i Dubrovnika,
mnogim slikama ondašnjeg grada, a ponajviše se je
isticao ovogodišnji proglas Dubrovačkih festanjula.

Istog dana poslije zajedničke mise i grličanja,
upućen je brzojavni pozdrav našem gradu — gradu
sv. Viaha. D-in.

EDESSE

saešti SELA

mi