Poštarina pladono u gotovu
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 23. februara 1928.
RU God. X.
Naro
dna S$vijes
na je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno»
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Dn Vice Medini
) poč. kanonik i župnik u m.
| (1.1. 1865. 4 20.11. 1928.)
Sav se je naš grad presenetio, kad je u Pone-
ljak u jutro čuo, da žalobno zvono naviješta smrt
č. našeg Dn. Vice. Mnogi nijesu znali ni da je
Jolo; magla upala pluća u malo ga dana u grob
tovalila još u jakoj muževnoj snazi, u 63. g. života.
i Dn. Vice Medini bio je uzoran svećenik. Svoje
ećeničke i dušobr žničke dužnosti vršio je najsavjes-
je, te je stekao opće poštovanje kao neporočni i
ni dušobrižnik i župnik po raznim župama naše pro-
pre biskupije gdje god je službovao.: u Dubrovniku,
ni, Lumbardi, Mandaljeni, Čilipima i Kol.čepu. Uz
oje svećeničke dužnosti bavio se je i raznovrsnim kul-
mim radom, tako da svojim uzornim životom kao sve-
nik i kulturni radnik može da služi kao lijepi pri-
jer mlagjim marsštajima. Za svoje zasluge bio je
ikovan čašću počasnog člana Kaptola Stolne Crkve.
| Da. Vice Medini poznat je sa svog književnog
da cijeloj našoj javnosti. Od mladih svojih dana
ičeo se bavit naukom i sve do svoje smrti nije
bacio svoje jako pero. Često je saragjivao i u našem
tu ne same poznatim svojim satirama, nego i na-
nim člancima. A čim se on nije bavio ? Botaničar,
&lar, lovac, ljubitelj cvijeća i ptica, satiričar ,Šere-
ta“, oštri i duboki kritičar, potkovan dobro u svim
njima filozcfije i teologije; osobito se zanimao
anjima okultnih znanosti; često je zalazio u arhiv i
adio više historičnih pitanja. Ali najjača je njegova
šo dobro poznavao Vuka, Daničića -i ostale naše
tikoslovce kao naš Dn, Vice. Kako je junački ustajao
obranu ijekavskog narječja sa dokazima samih
pskih jezikoslovaca, re gjenih ekavaca. A kako je bio
cizan, jasan njegov stil. Svaka riječ na svome mjestu
pravom svom značenju.
Baš zadnjih dana tužio se je kako se u naš
k uvlače nove tugje riječi i obećao, da će o tom
ati. Svakomu se je pak bez razlike dopadala nje-
Wa satirična nota, sve je mane zuao izvrići smijehu,
da pri tom nikoga lično ne dotakne. Uprav se je
ao, da se ne bi našao ko lično uvrijegjen, te sve
gove satire šibaju opće mane i poroke, U naci-
lalno-političkom pogledu isticao se je kao nesebični
Staša nar. dnog preporoda u Dalmaciji saregjujući
svom uvjerenju sa starijim našim svećenicima na-
dnim borcima, preporoditeljima Dalmacije : Pavlino-
m, Perićem, Biankinijem, Pištom, Prodanom i dru-
Ba. Saragjivao je u zadarskom , Narodnom Listu“,
dubrovačkoj ,Crvenoj Hrvatskoj“. U političkom po-
du ostao je uvijek neporočan narodni čovjek, nikad
latičan strančar,
Za pokojnikom je izdano više osmrtnica : Poro-
Svećeničke Uzajamnosti, Dubrovačkog Svećen-
8, Bratstva sv. Gjurgja, Braće Hrv. Zmaja i t. d.
vaj epitefij :
U smrt Du. VICE MEDINI Dubrovčanina.
rita Svećenika i Župnika — Koji — Teškim Bor-
a Života — Smjelo Odgovori — Neumornim
ienjem Zvanja — Dobra Pastira — Povjerena Mu
da — Po Rasuloj Dubrovačkoj Okolici — Blažeći
ove, Oplemenjujući Duhove — Primjerom —
skolebana Hristova ,Učenika — Vjerna — Ljubavi
maštvu i Nauci — Zatim — Požrtvovna Sina i
a — Vesela i Dobra Prijatelja — Oduševljena
oljuba — Neumorna Probirača i Radnika — Na
stranim Zelenim Poljima — Jezika Našeg i Lijepe
ge — Uznesena i Razigrana — Skladovima —
Duše Otete Pjesme — Vesele Ili Tužne — Za
azeće Stranice Života — Rodnoga Grada i Sugra-
a — Kad — Kruta Nenadna Smrt — Proždrlom
lepom — I Njegovo Obori Stablo Života — A
d Rastvorenim: Grobom — Grudu Rodne Zemlje —
ko Od Njega Ljubljene — Ispremiješanu Suzom
iho — Na Vječni Odmor — San Pravednika —
plju — Sugragjani.
lika dobro poznavanje narodnog jezika. Malo je.ko--
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Sprovod. Jučer mu je uz brojno učešće gragjana
priregjen veličanstveni sprovod. Iz stana na Boninovu,
koji je uživao kao nadarbenik sv. Gjurgja kod Tri Cr-
kve, velebna povorka uputila se je u grad. U povorci
je sudjelovalo sa svojiwm križem i Bratstvo sv. Gjurgja,
a došla je u lijepom broju i delegacija sa Koločepa,
zadnje pokojnikove župe. U Stolnoj Crkvi je preč. ka-
nonik Dn. M. Vlahušić otslužio svečane zadušnice, koje
je veoma čuvstveno ispjevao Crkveni Pjevički Zbor.
Poslije svečane sv. Mise sam je sijedi nadpastir pre-
svijetli biskup Dr. J. Marčelić obavio svečani obred
opijela i time iskazao čast svom vrijednom saradniku
u vrtu Gospodnjem. Iz Stolne Crkve velebna povorka
vratila se je na Boninovo da položi mrtvo tijelo u
obiteljsku grobnicu na vječni počinak.
Braća Hrv. Zmaja iz Dubrovnika korporativno
otpratiše svog člana brata do groba. Meštar - Predsj.
ogranka B. H. Z. u Dubrovniku Dr. Bjelovučić Zvoni-
mir oprostio se je s pokojnikom slijedećim govorom :
Tužni zbore ! Mili pokojniče ! Braća Hr. Zmaja
iz Dubrovnika dopratiše Te do vječnog počivelišta, da
ti tu zadnju bratsku počast iskažu. Ti si bio jedan od
najradenije braće i sudjelovao si u radu ove družbe
ovdje i u knjizi, koju ogranak spravlja. Rana smrt
ote te nama u naponu Tvoje radne snage, kad si stao
razvijati svoje duševne sposobnosti.
Rodna braća Tvoja u Tebi izgubiše pravog brata
pomagača. Prijatelji iskrenog prijatelja savjetom. Pu-
čanstvu grada Dubrovnika bio:si ponos i dika! Crkva
u tebi gubi uzornog svećenika, a hrvatski narod od-
ličnog književnika. Poslije Frana Kurelca i Ivana Broza
Ti si prvi purista našeg lijepog hrvatskog jezika, što
si dokazao svojim mnogobrojnim sastavcima i članci-
ma: Poslije Betondića Ti si prvi odlični humoristič. i
i satirički pjesnik, koji si, po onoj ridendo castigare
mores napisao mnogo satiričnih pjesama u formi fine-
se, elegancije i sklidnosti dubrovačke.
Tvojom naglom smrću pretrpio je veliki gubitak hrvat-
ski narod, koji si ljubio svim žarom svog plemenitog srca.
U ime Velikog: Meštra, Meštarskog Zbora i cijelog
bratstva Hrv. Zmaja, napose ogranka u Dubrovniku,
u ime rodnog Ti mjesta, naše mile varoši Janjine,
nek Ti je pokoj vječni; a radi tvojeg žarkog hrvatskog
rodoljublja, radi Tvojeg uzornog karataktera i poštenja,
radi tvog zamjernog rada, literarnog rada, nek ti je u
hrvatskom narodu časna spomen i slava!
Slava | Slava! Slava! Kliču prisutni.
U počast vrlog pokojnika primili smo slijedeći sonet :
Dun. VICI MEDINI
Na odru Mrtvačkomu
Pjevao -si šaljive pjesmice,
Da nas mine jad i tuga ova,
A pisao svoje krilatice,
Prebirao riječi nam i slova,
Da ne bude jezik pun korova;
Stupio si rano s raskrsnice,
Vetren junak braće Ti: popova,
Vukao im kola uzbrdice...
Ali smrt Ti prekine dizgine,
Duh poleti, a tijelo premine ;
Ti si sada na istine svijetu,
Gledaš naše jade, našu sjetu :
Te nemire zemaljske doline.
Moj Dum Vice, — poštenjak nam gine !
Dubrovnik, 20. II. 1928, Vid V. Vukasović,
Za naše ribarstvo.
Milo nam je čuti, da je Splitski Oblasni Odbor
posvetio osobitu pažnju našem ribatstvu, ovoj bogatoj
grani našeg gospodarstva. U tu svrhu imenovao je i
ribarskog referenta, pa je bio sretan u izboru, jer je
odabrao valjanog vještaka i veoma zauzetnog prija-
telja ribara baš glavom g. Jerka Markovinu, predsje-
dnika društva ,Zajednice Jadranskih Ribara“ u Splitu.
Koliko nam je poznato, g. Markovina odavna se sve-
'osve posvetio, da tibarima pomogne. On pozna svu
:našu obalu, sve vrsti riba i način ribarenja, a vrlo se
zanima i proučava racionalno ribarenje u svijetu, te je
uvijek megju ribarima i za njih se zauzimlje ma bilo
na kojemgod mjestu. i
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik,
On se je već stao dopisivati s našim Oblasnim
Odborom, e da zajednički porade okolo podignuća
našeg ribarstva. To nas u velike veseli, jer složni rađ
obiju oblasti mogao bi mnogo koristiti ovome zapu-
štenome vrelu našeg blagostanja. Maše oblasti čeka
veliki rad na ovome polju. Glavna im je zadaća, da
otmu naše ribare od primitivnog ribarenja uopće,
a plovuće ribe, nadasve, pu prama tome peuče ribare
na usavršenje i uregjenje ribarskih alata. Treba da
ulože veliku pomnju i strogu pažnju, da se ne utama-
njiva riba uopće. Mora se poučiti ribare na racionalno
gojenje riba. Treba maknuti ribare na ulov plovuće
ribe na širokom moru, te racionalno gojenje kamenica
i daganja (mušaljaj. Potrebito je takogjer socijalno
podignuti ribare i njihove porodice, te čim prije pro-
učiti pitanje osiguravanja i mirovine ribara, Široko je
polje rada, te mnoge grane ribarenja čekaju umne
upute, e da nam naše more dade još što obilnijeg ploda.
Ovih dana obdržala se je u Splitu kod Pomorske
Vlade anketa, kojoj je bila zadaća, da se osnuje ,Ri-
barsko Društvo“, koje će biti posrednik izmegju ribara
i vlasti, poput onog, što je jednoć bilo u Trstu. U tu
svrhu odabran je uži odbor, te će poraditi, da se to
društvo oživotvori, Veseli nas, da je predsjednik po-
morske oblasti u tome užemu odboru. Ovaj odbor
stavit će se u dogovor sa svim kompetentnim ustano-
vama u pokrajini, a nalaze se pri moru, a da se dogo-
vore i urede pravilnik društva. Preporuča se svim onim
ustanovam, da pošalju svoje delegate ljude sposobne
i što poznadu ribarske prilike u našoj pokrajini.
Prva Hrvatska Štedionica
Razmjera za god. 1927. — Čisti dobitak s preno-
som 17,438.182 Din. — Porast uložaka na 1,492
milijuna dinara — Dividenda 8 9%.
Zagreb, 17. februara.
U sjednici ravnateljstva Prve Hrvatske Štedionice,
koja-se je obdržavala dne 16. o. mj. zaključeno je
predložiti glavnoj skupštini, koja će se sazvati za dne
10. ožujka o. g. razmjeru za g. 1927., koja svršava
sa čistim dobitkom od Din. 16,828.767.97 odnosno sa
prenosom iz g. 1926. od 609.414,21 Din. sa ukupnim
dobitkom od 17,438.182 18 Din. -
Iz izvještaja ravnateljstva proizlazi, da je promet
blagajne u prošloj godini promašio svotu od Din. 61
miljarde 95 milijuna, a sveukupni promet 188 miljarda
650 milijuna Dinara.
Porast uložaka u prošloj godini iznosi svotu od
135 milijuna Dinara, tako da sveukupni ulošci kod
Prve Hrvatske Štedionice iznose jednu miljardu 492
milijuna Dinara.
Sveukupna aktiva zavoda porasla su prema g,
1926. za 183 milijuna Dinara, te iznose ukupno dvije
miljarde 230 milijuna Dinara,
Ravnateljstvo je zaključilo, da predloži glavnoj
skupštini, da se dividenda za g. 1927. isplati sa Dim.
800.— po jednoj desetici dionice, Din. 80.— po je-
dnoj cijeloj dionici, Din..20.— po jednoj četvrtini di-
onice, Din. 8.— po jednoj desetini dionice što odgo-
vara 8.9-postotnom ukamaćenju zadnjeg emisijonog
tečaja dionica od Din. 900,—, nadalje da se nakon
statutarnih dotacija privede u tečajnu pričuvu i miro+
vinsku zakladu po Din. 600.000, te u zakladu grofa
Kulmera za izgradnju internata za djecu činovnika po-
družnica Din. 300.000.—, a za dobrotvorne svrhe u
g. 1928. da se ostavi ravnateljstvu na raspoložbu Din.
300.000, dok bi se ostatak od Din. 1,043.634.09 imao
prenijeti na račun dobitka i gubitka za g. 1928.
Pisma iz naroda.
KORČULA. Odlikovanje. Korčulanski brodogra-
ditelji, poznati .na daleko kao vrsni majstori, bili su
više puta na raznim izložbama odlikovani. Ovih dana
"dobio je ponovno odl kovanje brodograditelj g. Mihovil
Depolo, koji je u Parizu na prošlogodišnjoj izložbi
izložio neke modele, a: to se odlikovanje sastoji od
diplome i zlatne medalje sa križem (Diplome Grand
Prix avec /Medaille d' or pour construction" de canots
et barquettes 4 moteur). Isto odlikovanje dobio je i
ži
i