Postarina placane. u gotovu Narodna Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. vije DUBROVNIK, 1. Marta 1928. ee _God. X. PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare. rogonstvo katolika u Meksiku. Državui tajnik sv. Oca Pape kardinal Gasparri čio je Mihaelu Williams, direktoru znamenitoga eroameričkoga lista »The Comonwesl« slijedeću uku katoličkom novinstvu, u kojoj je jasno izraženo, misli sv. O!ac o meksikanskim progonima i o su- nji mnogih. Taj dokumenat glasi: »Vrlo česte je već papa u svečanim alokucijama ružnicama digao svoj glas, da kaže svijetu istinu Meksiku, li zaviti necrti progonitelja Crkve, koji su etno sve unaprijed promislili, zabranili su, da ga ne bi potpuno čulo, Da, često su ga sasvim sakrili, bito onda, kada je bilo najviše potrebno, da ga azumije. Novinstvo Sjedinjenih država u izvrsnom je polo- , da tome zlu doskoči. Sv. Otac bi ga s veseljem dravio, kad bi mu pomoglo oglasiti civilizovanom etu svetu istinu i tako olakšalo bijedu jedne velike ve, cijeloga naroda, koji tlači najkrvaviji od svih skih progona. Povijest još nije vidila nešto sličnoga ovome ganjanju, ni u prvo vrijeme kršćaristva za Nerona, gule i Domicijana, kad nijesu vjeru (proganjali po inim kućama, katakombama i grobljima. Ali sada rpe u Meksiku ničega, što je ma koliko katoličko, privatne sv. Mise, ni dijeljenja sv, Sakramenata, u čine u bezbroj slučajeva kažnjavali smrću, a uvijek novčenom globom, tamnicom i krvnom sramotom. Umorstva su na dnevnom redu. Najrazličniji bru- i atentati protiv katolika više se bez ikakve kazne, izločinskijim nmasiljima se sleže, da ih privedu na d od vjere i porinu u gragjansku i moralnu pciju. Unatoč svojega heroičkoga otpora — koje pobu- e na divljenje ne samo nas, nego cijeli civilizovani t, u koliko su mu te činjenice poznate — ne nalazi arod nikoga, tko bi mu pomogao i tke bi sav izovani svijet eslobodio sr&mote, koja je u tome e dopušta tako divlje progosstvo u sredini XX. a, koji ipak toliko slave radi njegove kulture pretka. Kad bi moglo ncvinstvo Sjedinjenih država, kad oglo cijelo čovječanstvo naći uspješno sredstvo iv takve sccijalne nesreće, steklo bi se neuvelu u povijesti kultiire i vjere“, Petar kardinal Gasparri. Što veli sv. Otac za Ameriku, vrijedi za nas sve, svakoga pojedinca. Tko šuti na ovo barbarstvo, je sukrivac, Naši su dnevnici puni Kojekakcvih sti iz života različnih filmskih zvijezda, radi smrti u anaihista (S2cco, Vanzetti) uzbunio se sav svijet, načka boiba i umiranje jednoga cijeloga naroda oimlje se nikogs. Novinstvo, inače tako pohlepno enzacijama, mukom šuti — a meksikanski muče- krvare i umiru za svoju vjeru | A_zašto ? Jer nema ga, koji bi čuo njihove vapaje za pomoć. Dužnost as kao kršćana, i kao ljudi, da svi složno pred im <svijetem. gremko protestvjemo. proti takom nu, pa će toj sramoti XX. steljeća, tom barbarstvu biti kraj, utonomije najsigurnije jamstvo za mir u Evropi. Nedavno je u bečkim novinama »Neue Freie se« izašao članak grefa Karla Sfurze, bivšeg teli- og ministra vanjskih posala pod ovim naslovom : o ćemo doći do složne Evrope ?“ Osvrnuvši se majprvo na neke nestelne pojave jetskoj politici, grof Sforza veli, da on sve više zi do uvjerenja da je pcvratak pokrajinskim auto- ijama najsigurnije jamstvo za mirnu i dem: kratsku pu. Postojanje države ne biva time ugroženo. ungjanima, Norwandijcima. ili Škotima bit će lakše ti evropejski, nego Frencuzima. ili Englezima. Flamae iz belgijske "Flandrije meže biti bolji pejac od belgijskog gragjanina, a da time uvijek e lojalni podanik svoje države. Jedino i samo na putu može se postići ozdravljenje od svega zla bna je listu 5. Din. ijesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. i ekcesa, koji su simpatije naroda odvratili cd parla- menta. Parlamenti će u tom slučaju postati ono, što u istinu jesu: Najmanje od svega zla, Ali prije toga mora jedan veliki dio njihovih sadašnjih zadaća preći na sabore pojedinih pokrajina ili oblasti. U tom se slučaju možemo nadali, da će slobodne demokratske pokrajinske administracije zajedno sa sličnim ustano- vama u susjednim državama moći pristupiti uklanjaju lugjačkih granica i carinskih ograda, koje su stvorene od strane nacionalističkih ministarstva i zajedničkih parlamenata. Tek na ovome uskom putu doći će Evro- pljani do saznanja njihovih zajedničkih interesa. Tako misli i piše jedan državnik, a becgradski vlastodršci drže se centralizma kao pijan plota. Što će biti na 1. maja?! (Stambena kriza i činovništvo.) Ovih su se dana raspisale novine proti ukidanja Financijske Direkcije u Dubrovniku i proti spajanja Dubrovačke i Splitske Oblasti. U obranu tih nadleštva ustala je Općina Dubrovačka, Oblasni Odbor, Trgo- vačka Komora, Dubrovački privrednici i ft. d., te su čak meki poslali protest i Narodnoj Skupštini proti tome, jer da bi Dubrovnik bez tih madleštva postao prosta palanka ? Gornje ustanove, koje protestiraju proti ukidanja spomenutih nadleštva, nijesu prije promislile, što je Dubrovnik uradio da primi spomenuta nadleštva i da smjesti njihovo činovništvo, jer dok oni protestiraju, dotle 50% činovništva u Dubrovniku nema pristojnog stana ili ga uopće i nema, a sa 1. maja neće imati gdje da se smjesti, jer dobar dio kućevlasnika namje- rava priurediti svoje kuće, za ukonačivanje stranaca (jer Dubrovnik žive samo od stranaca a ne i od činovnika ]). Mišljenje je činovnika, da je za njih najveća kazna, kad ih se premjesti u Dubrovnik, jer istina da je u Dubrovniku dobar zrak i žarko sunce, ali je zato najskuplji grad u Jugoslaviji a i glede stanova najgore stoji u državi, jer se u 15 godina nije ništa gradilo (a činovnici ne mogu živjeti od dobrog zraka i spavati na žarkom suncu). Na pozvanima je da već jednom porade oko toga, da se činovništvu u Dubrovniku obezbijedi pristojan boravak, inače će isti činovnici biti prvi zato, da se spomenuta napleštva ukinu, i da ih se premjesti tamo, gdje im se davaju bolji uslovi za boravak i življenje. : Mišljenje većine činovnika. Razne potrebe Gruža. Putevi i ulice, U Gružu i u Lapadu na dužini od blizu 3 kilometra t. j. od Kantsiiga do Lazareta ima svega skupa desetak prolaza, koji od glavne ceste, koja ide uz more, vode uz brdo. Te prolaze, osim ceste, koja u Batali skreće put Mihajla, nemožemo nazvati ni cestama, ni ulicama, a skoro ni putevima; jer negdje počimlju kao ulice, a svršavaju kao kozji putevi ili se gube megju gomile i grmlje, A svi su ti prolazi strašno zapušteni. Gružani su osugjeni ili da šetaju po glavnoj cesti i da se guše u prašini ili da se zadržavaju na mulu, ako nije blokiran cd carinskih organa. Najljepšu šetnju sa jedinsivenim pogledom na Lepad, otvoreno more i otočje sve do Mljeta sa neopisivim ljepotama našeg kanala, mi Gružani nemožemo da uživamo, jednostavno s razloga što nema jednog prolaza, kojim bi čovjek mogao poći od mora na put od Konala, a da ne riskira da slomi ili barem iščaši nogu. Jer, pu- tevi, koji kcd Dalmatinskog Društva, farn acije, stra- žarnice i hotela ,Petke“ vode u bido, na početku su uregjeni za par desetaka metara kao ulice, sa stepeni- cama i pločnikom, ali dalje su zapušteni, a nakon ste, dvjesta metara su direktno nepristupačni. Svi bi se ti prelazi morali urediti i popraviti barem do onog do skrajnosti zapuštenog puta, koji ispod puta od Konala vodi paralelno s njim iz grada do blizu Radničkog Doma, A ulica, koja vodi od glavne ceste .novim ste- za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke prek EG Vo k Birimiša) — Dubrovnik izdavač - urednik: Antun FI& — Vlasnik - Dubrovnik. penicama do Radničkog Doma, morala bi se produžiti kan kolni put cd Doma đalje lijevo u brdo prema sjevero - zapadu preko puta od Konala do Nuamcijate, približujući se onda, kuda sada vodi neki poljski put. Smatramo to za sada najnužnijim, što se tiče naših puteva, a mislimo, da bi se to dalo i lako i sa ne mnogo troška izvesti, jer vlasnik onog terena daje besplatno prostor zato potrebit — i kako smo infor- mirani, već je uložio na općinu molbu s nacrtima. Time bi postao pristupačnim onaj predjel od Radničkog Doma do puta od Konala, pa bi se oko Doma moglo razviti jedno lijepo naselje, jer bi se ondje, na jeftinim terenima, našao ko bi gradio. A, što je glavno, omo- gućio bi se svakome pristup do Nuncijate preko puta od Konala, koji bi tako mogao postati najljepšim še. talištem 1e samo za Gružane i Dubrovčane, nego i za strance, koji dolaze u Gruž, a kojima bi vidik sa te ceste ostao neizbrisivom uspomenom na ove divne naše krajeve. Naravski, da bi se tom prilikom i put od Konala morao popraviti, a sa malo troška dao bise urediti. — Serpentine, koje od zakloništa za slaboumne vođe doli do željezničarskih zgrada, teko su zapuštene, da se skoroine raspoznaje kuda idu. — Čudao mora to djelovati ma strance, koji bi se rado popeo na vi- sine nad Gružom, a to mu je nemoguće radi stanja, u kojem se ti putevi nalaze. — O tome bi trebalo voditi računa, kao o našim ljudima, koji stanuju onuda gori i koji i kod najljepšeg vremena i po danu samo teškom mukom mogu dići do svojih kuća. Put, koji vodi u ,Pension Anamir“ na Batali, popravljen ja do zadnje kuće (Pehovac), a dalje vodi poljski put izmegju gomila do ceste, koja od mora zaokreće u uvalu Lapad. I taj bi se put morao urediti i popraviti, jer će se i u Lapadu sada osjećati potreba jednog mirnog šetališta bez prašine i pogibli od auta, kad tramvay zapremi dio i onako uske ceste uz more. Još ima jedan jedini prolaz u Lapadu, koji vodi od mora u brdo, a to je kod škara. Tu su se u pos- ljednje vrijeme par stotina metara cd mora sazidale 2 ville, a zidalo bi ih se još, da se taj prolaz bar nekako uredi i da se gornji poljski put tako spoji s cestom uz more. To su mali troškovi, za koje bi općina morala naći sredstava, jer bi i to bilo u interesu ne samo nas općinara nego i prometa stranaca, o čemu se uvi- jek mora voditi računa, Gružanin. Pisma iz naroda. ČiLIPI Pomen pok. Dn. Vici Medini. Vijest o nenadnoj smrti pok. Du, Vice kan. Medini b.lno je odjeknula u Čilipima i cijeloj ovoj župi, u kojoj ije pokojnik vršio dušobrižnu službu od 1904. do 1908, godine. U relativno malcm razdobl u pokojnik je kao agilni i revni dušobrižnik mnogo učinio na pastoralnom i socijalnom području. Shvativši ispravno potrebe svojih župljana živo je nastojao oko napretka osobito duho- vnog i vjerskog ovog naroda, te je neumorno radio katekizacijom' i propovijedanjem. Njegovih se umnih i praktičnih propovijedi s nasladom i danas sjećaju stariji ljudi. Da unapredi i materijalne potrebe Čilipa i okolice organizovao je i potpome gao osnvtak Seoske Blagajne, kojoj je i nakon osnuika nesebično stavio na službu svoje sposobnosti, pa i same prostorije be- splatno ustupio u župničkom stanu. Kako je bio učen i vješt ne samo u teologiji, nego i u literaturi i u raznim granama gospodarstva, bio je i zanimiv drug seoskoj inteligenciji i praktični savjetnik seljaka, tega se i nakon 20 godina ed kako se je odavle preselio svak koji ga je znao, vrlo rado sjećao. Uvažvjući velike pokojnikove zasluge za ovu župu održao je mjesni župnik Dn. Gjuro Krečak pomen pokojniku u Čilipima i u Močićima, u kojemu je s pietetom istaknuo vrline pokojnikove kao žvpnika i rodoljuba i preporučio ga molitvam vjernika. P. u m.! — Štovatelj. Kod nesamice, glavobolje, vrtoglavice i navale krvi u glavu, koje nastaju uslijed neurednog varenja upotrebljavajte poznati FIGOL. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din. o S