Postarina placane. u gotovu

 

Narodna

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

vije

DUBROVNIK, 1. Marta 1928.

ee _God. X.

 

 

PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare.

 

rogonstvo katolika u Meksiku.

Državui tajnik sv. Oca Pape kardinal Gasparri
čio je Mihaelu Williams, direktoru znamenitoga
eroameričkoga lista »The Comonwesl« slijedeću
uku katoličkom novinstvu, u kojoj je jasno izraženo,
misli sv. O!ac o meksikanskim progonima i o su-
nji mnogih. Taj dokumenat glasi:

»Vrlo česte je već papa u svečanim alokucijama
ružnicama digao svoj glas, da kaže svijetu istinu
Meksiku, li zaviti necrti progonitelja Crkve, koji su
etno sve unaprijed promislili, zabranili su, da ga
ne bi potpuno čulo, Da, često su ga sasvim sakrili,
bito onda, kada je bilo najviše potrebno, da ga
azumije.

Novinstvo Sjedinjenih država u izvrsnom je polo-
, da tome zlu doskoči. Sv. Otac bi ga s veseljem
dravio, kad bi mu pomoglo oglasiti civilizovanom
etu svetu istinu i tako olakšalo bijedu jedne velike
ve, cijeloga naroda, koji tlači najkrvaviji od svih
skih progona.

Povijest još nije vidila nešto sličnoga ovome
ganjanju, ni u prvo vrijeme kršćaristva za Nerona,
gule i Domicijana, kad nijesu vjeru (proganjali po
inim kućama, katakombama i grobljima. Ali sada
rpe u Meksiku ničega, što je ma koliko katoličko,
privatne sv. Mise, ni dijeljenja sv, Sakramenata,
u čine u bezbroj slučajeva kažnjavali smrću, a uvijek
novčenom globom, tamnicom i krvnom sramotom.
Umorstva su na dnevnom redu. Najrazličniji bru-
i atentati protiv katolika više se bez ikakve kazne,
izločinskijim nmasiljima se sleže, da ih privedu na
d od vjere i porinu u gragjansku i moralnu
pciju.

Unatoč svojega heroičkoga otpora — koje pobu-
e na divljenje ne samo nas, nego cijeli civilizovani
t, u koliko su mu te činjenice poznate — ne nalazi
arod nikoga, tko bi mu pomogao i tke bi sav
izovani svijet eslobodio sr&mote, koja je u tome
e dopušta tako divlje progosstvo u sredini XX.
a, koji ipak toliko slave radi njegove kulture
pretka.

Kad bi moglo ncvinstvo Sjedinjenih država, kad
oglo cijelo čovječanstvo naći uspješno sredstvo
iv takve sccijalne nesreće, steklo bi se neuvelu
u povijesti kultiire i vjere“,

Petar kardinal Gasparri.
Što veli sv. Otac za Ameriku, vrijedi za nas sve,
svakoga pojedinca. Tko šuti na ovo barbarstvo,
je sukrivac, Naši su dnevnici puni Kojekakcvih
sti iz života različnih filmskih zvijezda, radi smrti
u anaihista (S2cco, Vanzetti) uzbunio se sav svijet,
načka boiba i umiranje jednoga cijeloga naroda
oimlje se nikogs. Novinstvo, inače tako pohlepno
enzacijama, mukom šuti — a meksikanski muče-
krvare i umiru za svoju vjeru | A_zašto ? Jer nema
ga, koji bi čuo njihove vapaje za pomoć. Dužnost
as kao kršćana, i kao ljudi, da svi složno pred
im <svijetem. gremko protestvjemo. proti takom
nu, pa će toj sramoti XX. steljeća, tom barbarstvu
biti kraj,

 

 
   
 
 
   
 
 
  
 
   
   
   
 
  
 
 
 
   
 
 
 
   
  
   
   
   
 
 
 
   
  
   

 

utonomije najsigurnije jamstvo za mir
u Evropi.

Nedavno je u bečkim novinama »Neue Freie
se« izašao članak grefa Karla Sfurze, bivšeg teli-
og ministra vanjskih posala pod ovim naslovom :
o ćemo doći do složne Evrope ?“

Osvrnuvši se majprvo na neke nestelne pojave
jetskoj politici, grof Sforza veli, da on sve više
zi do uvjerenja da je pcvratak pokrajinskim auto-
ijama najsigurnije jamstvo za mirnu i dem: kratsku
pu. Postojanje države ne biva time ugroženo.
ungjanima, Norwandijcima. ili Škotima bit će lakše
ti evropejski, nego Frencuzima. ili Englezima.
Flamae iz belgijske "Flandrije meže biti bolji
pejac od belgijskog gragjanina, a da time uvijek
e lojalni podanik svoje države. Jedino i samo na
putu može se postići ozdravljenje od svega zla

bna je listu 5. Din. ijesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

i ekcesa, koji su simpatije naroda odvratili cd parla-
menta. Parlamenti će u tom slučaju postati ono, što u
istinu jesu: Najmanje od svega zla, Ali prije toga
mora jedan veliki dio njihovih sadašnjih zadaća preći
na sabore pojedinih pokrajina ili oblasti. U tom se
slučaju možemo nadali, da će slobodne demokratske
pokrajinske administracije zajedno sa sličnim ustano-
vama u susjednim državama moći pristupiti uklanjaju
lugjačkih granica i carinskih ograda, koje su stvorene
od strane nacionalističkih ministarstva i zajedničkih
parlamenata. Tek na ovome uskom putu doći će Evro-
pljani do saznanja njihovih zajedničkih interesa.
Tako misli i piše jedan državnik, a becgradski
vlastodršci drže se centralizma kao pijan plota.

 

Što će biti na 1. maja?!
(Stambena kriza i činovništvo.)

Ovih su se dana raspisale novine proti ukidanja
Financijske Direkcije u Dubrovniku i proti spajanja
Dubrovačke i Splitske Oblasti. U obranu tih nadleštva
ustala je Općina Dubrovačka, Oblasni Odbor, Trgo-
vačka Komora, Dubrovački privrednici i ft. d., te su
čak meki poslali protest i Narodnoj Skupštini proti
tome, jer da bi Dubrovnik bez tih madleštva postao
prosta palanka ?

Gornje ustanove, koje protestiraju proti ukidanja
spomenutih nadleštva, nijesu prije promislile, što je
Dubrovnik uradio da primi spomenuta nadleštva i da
smjesti njihovo činovništvo, jer dok oni protestiraju,
dotle 50% činovništva u Dubrovniku nema pristojnog
stana ili ga uopće i nema, a sa 1. maja neće imati
gdje da se smjesti, jer dobar dio kućevlasnika namje-
rava priurediti svoje kuće, za ukonačivanje stranaca
(jer Dubrovnik žive samo od stranaca a ne i od
činovnika ]).

Mišljenje je činovnika, da je za njih najveća
kazna, kad ih se premjesti u Dubrovnik, jer istina da
je u Dubrovniku dobar zrak i žarko sunce, ali je
zato najskuplji grad u Jugoslaviji a i glede stanova
najgore stoji u državi, jer se u 15 godina nije ništa
gradilo (a činovnici ne mogu živjeti od dobrog zraka
i spavati na žarkom suncu).

Na pozvanima je da već jednom porade oko toga,
da se činovništvu u Dubrovniku obezbijedi pristojan
boravak, inače će isti činovnici biti prvi zato, da se
spomenuta napleštva ukinu, i da ih se premjesti tamo,
gdje im se davaju bolji uslovi za boravak i življenje.

: Mišljenje većine činovnika.

 

Razne potrebe Gruža.

Putevi i ulice, U Gružu i u Lapadu na dužini

od blizu 3 kilometra t. j. od Kantsiiga do Lazareta
ima svega skupa desetak prolaza, koji od glavne ceste,
koja ide uz more, vode uz brdo. Te prolaze, osim
ceste, koja u Batali skreće put Mihajla, nemožemo
nazvati ni cestama, ni ulicama, a skoro ni putevima;
jer negdje počimlju kao ulice, a svršavaju kao kozji
putevi ili se gube megju gomile i grmlje, A svi su ti
prolazi strašno zapušteni.

Gružani su osugjeni ili da šetaju po glavnoj
cesti i da se guše u prašini ili da se zadržavaju na
mulu, ako nije blokiran cd carinskih organa. Najljepšu
šetnju sa jedinsivenim pogledom na Lepad, otvoreno
more i otočje sve do Mljeta sa neopisivim ljepotama
našeg kanala, mi Gružani nemožemo da uživamo,
jednostavno s razloga što nema jednog prolaza, kojim
bi čovjek mogao poći od mora na put od Konala, a
da ne riskira da slomi ili barem iščaši nogu. Jer, pu-
tevi, koji kcd Dalmatinskog Društva, farn acije, stra-
žarnice i hotela ,Petke“ vode u bido, na početku su
uregjeni za par desetaka metara kao ulice, sa stepeni-
cama i pločnikom, ali dalje su zapušteni, a nakon ste,
dvjesta metara su direktno nepristupačni. Svi bi se ti
prelazi morali urediti i popraviti barem do onog do
skrajnosti zapuštenog puta, koji ispod puta od Konala
vodi paralelno s njim iz grada do blizu Radničkog
Doma, A ulica, koja vodi od glavne ceste .novim ste-

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke prek EG Vo k Birimiša) — Dubrovnik

izdavač - urednik:
Antun FI& —

Vlasnik -
Dubrovnik.

penicama do Radničkog Doma, morala bi se produžiti
kan kolni put cd Doma đalje lijevo u brdo prema
sjevero - zapadu preko puta od Konala do Nuamcijate,
približujući se onda, kuda sada vodi neki poljski put.
Smatramo to za sada najnužnijim, što se tiče naših
puteva, a mislimo, da bi se to dalo i lako i sa ne
mnogo troška izvesti, jer vlasnik onog terena daje
besplatno prostor zato potrebit — i kako smo infor-
mirani, već je uložio na općinu molbu s nacrtima.
Time bi postao pristupačnim onaj predjel od Radničkog
Doma do puta od Konala, pa bi se oko Doma moglo
razviti jedno lijepo naselje, jer bi se ondje, na jeftinim
terenima, našao ko bi gradio. A, što je glavno, omo-
gućio bi se svakome pristup do Nuncijate preko puta
od Konala, koji bi tako mogao postati najljepšim še.
talištem 1e samo za Gružane i Dubrovčane, nego i za
strance, koji dolaze u Gruž, a kojima bi vidik sa te
ceste ostao neizbrisivom uspomenom na ove divne
naše krajeve. Naravski, da bi se tom prilikom i put
od Konala morao popraviti, a sa malo troška dao bise
urediti. — Serpentine, koje od zakloništa za slaboumne
vođe doli do željezničarskih zgrada, teko su zapuštene,
da se skoroine raspoznaje kuda idu. — Čudao mora
to djelovati ma strance, koji bi se rado popeo na vi-
sine nad Gružom, a to mu je nemoguće radi stanja,
u kojem se ti putevi nalaze. — O tome bi trebalo
voditi računa, kao o našim ljudima, koji stanuju onuda
gori i koji i kod najljepšeg vremena i po danu samo
teškom mukom mogu dići do svojih kuća.

Put, koji vodi u ,Pension Anamir“ na Batali,
popravljen ja do zadnje kuće (Pehovac), a dalje vodi
poljski put izmegju gomila do ceste, koja od mora
zaokreće u uvalu Lapad. I taj bi se put morao urediti
i popraviti, jer će se i u Lapadu sada osjećati potreba
jednog mirnog šetališta bez prašine i pogibli od auta,
kad tramvay zapremi dio i onako uske ceste uz more.

Još ima jedan jedini prolaz u Lapadu, koji vodi
od mora u brdo, a to je kod škara. Tu su se u pos-
ljednje vrijeme par stotina metara cd mora sazidale
2 ville, a zidalo bi ih se još, da se taj prolaz bar
nekako uredi i da se gornji poljski put tako spoji
s cestom uz more.

To su mali troškovi, za koje bi općina morala
naći sredstava, jer bi i to bilo u interesu ne samo
nas općinara nego i prometa stranaca, o čemu se uvi-
jek mora voditi računa, Gružanin.

 

Pisma iz naroda.

ČiLIPI Pomen pok. Dn. Vici Medini. Vijest o
nenadnoj smrti pok. Du, Vice kan. Medini b.lno je
odjeknula u Čilipima i cijeloj ovoj župi, u kojoj ije
pokojnik vršio dušobrižnu službu od 1904. do 1908,
godine. U relativno malcm razdobl u pokojnik je kao
agilni i revni dušobrižnik mnogo učinio na pastoralnom
i socijalnom području. Shvativši ispravno potrebe svojih
župljana živo je nastojao oko napretka osobito duho-
vnog i vjerskog ovog naroda, te je neumorno radio
katekizacijom' i propovijedanjem. Njegovih se umnih
i praktičnih propovijedi s nasladom i danas sjećaju
stariji ljudi. Da unapredi i materijalne potrebe Čilipa
i okolice organizovao je i potpome gao osnvtak Seoske
Blagajne, kojoj je i nakon osnuika nesebično stavio
na službu svoje sposobnosti, pa i same prostorije be-
splatno ustupio u župničkom stanu. Kako je bio učen
i vješt ne samo u teologiji, nego i u literaturi i u
raznim granama gospodarstva, bio je i zanimiv drug
seoskoj inteligenciji i praktični savjetnik seljaka, tega
se i nakon 20 godina ed kako se je odavle preselio
svak koji ga je znao, vrlo rado sjećao. Uvažvjući velike
pokojnikove zasluge za ovu župu održao je mjesni
župnik Dn. Gjuro Krečak pomen pokojniku u Čilipima
i u Močićima, u kojemu je s pietetom istaknuo vrline
pokojnikove kao žvpnika i rodoljuba i preporučio ga

molitvam vjernika. P. u m.! — Štovatelj.

 

Kod nesamice, glavobolje, vrtoglavice i navale
krvi u glavu, koje nastaju uslijed neurednog varenja
upotrebljavajte poznati FIGOL. Proizvagja Ljekarna
Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.

o S