sti 2
GRUŽ. Lapad se budi. Svaki pošteni mislioc
mora priznati, da današnja gradska Općinska Uprava
na čelu sa svojim načelnikom g. Dr. Mihom Škvrce
radi neumorno na unapregjivanju grada Dubrovnika i
njegove okolice, osobito pako Lapada. Činjenice su
najljepši dokazi a skore će budućnost svakog još više
o tomu uvjeriti. Ljepota je sada gledati kako se svake
nedjelje za sunčanih dana mnogi i mnogi gragjani šetaju
po novoj lijepoj cesti, koja od Lunarda iza Gospina
Polja. Od tuda puca krasni pogled na Goricu Sv.
Vlaha, Gospino Polje, bujni Lapad i ua naše sinje
more. Ta cesta netom se dovrši bit će bez dvojbe
najprometnija i najljepša za grad Dubrovnik... Lapad
sada postaje sve to više privlačiviji ne samo za strance
već i za iste gragjane. Električno svijetlo već svijetli
do Gospine Crkve. — I to je zasluga Općinske Uprave.
Ispravak Lichtensteinove ceste iza Gospinog Svetišta
vještački je izveden po Općinskom inženjeru g. Roki.
Neće proći mnogo i na skoro ćemo imati u vali Gospi-
noj kraj mora otvoren novi pensijon ,Miramar“ gdje
će mnogi i mnogi posjetioci za ljetnih sparnih ve-
černih dana na prostranoj i širokoj terasi uživati i
disati morski svježi zrak. A kao kruna djelu, doprinijet
će ljepoti Lapada novi lijepi samostan sa okolišnim
zidom, štono ga neumorni Oci Kapucini pri Svetištu
Bi. Gospe od Milosrgja uz: pripomoć dobrih ljudi
započeše graditi. Doista pitomi naš Lapad postaje
sada sve to više pristupačniji. Nu još će ljepši biti,
kada se novi put do sv. Mihajla dovrši, što je želja
svih gragjana, te elekiričnim svijellom i vodovodom
opskrbi. Takvoj Općinskoj Upravi moramo željeti
svako dobro. Jer svojim neumorgim radom, osobito u
današnjim teškim danima čini dva hvalevrijedna djela :
unapregjivanje grada i okolice, a u isto doba dava
zarade tolikim bijednim radnicima.
Jedan nepristrani.
KLIŠEVO. Bitka na Gromači. Molim, gospodine
uredniče, da izvolite uvrstiti u cijenjenu »N. S.« ovo
slijedeće kao razjašnjenje vašoj objektivnoj notici u
zadnjem broju. Od vajkada je običaj u svim selima
župe Kliševo, da se zadnju nedjelju poklada sprovede
na izvanredni način veselo. Pri tom se jedei pije više
nego na krsno ime, te taj dan više vlada bog Bak,
nego li razum i dobra volja. Mladost tako već zagri-
jana odmah po objedu ide maškarana ponajviše u
Trsteno i Orašac, gdje pohagia vigjenije obitelji, koje
opet ne škrtare vinom, da ih tako obilato pogoste. I
baš one kobne nedjelje dana 19. veljače otide odmah
po objedu mladost Gromače u Orešac, gdje su poho-
dili pet kuća i tu bili pogošćeni vinom. Onako opo-
jena i zagrijana povrati se mladost u Gromaču, gdje
je puki slučaj htio da se susretne sa okrabuljenom
mladošću iz sela Kliševa i Mrčeva, s kojom su bili
neki mladići već lanjske godine zavagjeni radi nesret-
nog kola. I tu se porječkaše, a nakou malo i polu-
paše štapovima, što obično svaki nosi kada mahnitaju
kao maškare i polaze u bližnja sela. U toj tučnjavi
svak je napadao odnosno branio se kako je bolje
znao, ali naravno bez ikakve namjere, da koga ubiju.
I pri tom nesreća je htjela, da je teški udarac štapa
p-o na glavu bijednog mladića od 29 g. Gjura Batinić,
MILOSTINJA.
Vladimir Solovjev.
Čovječje društvo mora iz kraljevstva sile preko
kraljevstva zakona doći do kraljevstva darežljivosti. U
kraljevstvu sile, slabi su žrtva jačih; vladajući žive
na račun bjednih i tove se njihovim rodom. Kraljev-
stvo zakona neće da pozna ni slabih ni jakih. Svako-
me daje mogućnost, da u izvjesnim granicama radi
po svojoj volji i ne brine se za nikoga, tako da po
praktičnom rezultatu kraljestvo zakona naliči kraljevstvu
sile, ipak omegjene i uravnotežne sile (samo po sebi
je razumljivo da samo o kraljestvu sile dotično samo
o kraljestvu zakona ne može biti govora. U kraljevstvu
milosrgja jaki i bogati žrtvuju se svojevoljno za bjedne
i siromašne, Posljednji žive na njihov račun i od njih
se hrane. Oni, koji davaju u božje ime ioni, koji u
božje ime prose i uzimaju sačuvaju i posvjedočuju
svoje moralno dostojanstvo, jer su u jednakoj mjeri
uzvišeni nad samovoljom surove sile, kako i nad
indiferentnošću zakona.
U kršćanskom svijetu, koji je preuzeo potpuni
ideal milosrgja, nastupaju protivnici svakoga milodara,
koji nastoje princip milosrgja posve isključiti iz čovje-
čjeg društva. To su pripadnici ekonomske slobode.
(liberalizam) i socijalisti, Prvi neće da dadu, drugi
ueće da prose. Prvi odklanjaju darežljivost, jer peće
ništa da žrtvuju od svoga vlasništva, drugi jer žele sve
tugje sami zaposjesti.
Odgovor na sve to je potpuno jasan sa stajališta
,NARODNA SVIJEST*
koji je svojom naravi bio trom, i slabe pameti, te se
u toj guuguli nije znao snaći odnosno pobjeći, kako
su to mnogi i učinili. Toliko na čast istini,
KOLOČEP, dne 27. februara o. g. Jučer preko
sv. Mise mjesni paroh M. P. Don Niko Šutić održao
je vrlo ganutljiv govor o blagopokojnom Dn Vici Me-
dini, bivšem našem župniku, kojemu su roditelji bili
rodom s ovoga otoka. U govoru je istaknuo njegove
vrline i rad za napredak našega mjesta. Mnogima
njegovim parohijanima pokazala se suza zahvalnica.
Pri svrsi govora pozove ih na sv. Misu za milim
pokojnikom. Na tužno brecanje zvona sakupi se 1arod
danas u 10 sati u mjesnu maticu da prisustvuju sve-
čanim zadušnicama, na kojima su bila i školska djeca
sa svojim učiteljem.
KOTOR. # Karlo Delso, naš čestiti sugrgjanin,
preminuo je, nakon kratke bolesti od 5 dana u subotu
dne 25. Februara. U Nedjelju u 3 sata poslije podne
bio mu je sjajan sprovod. Sprovodu su prisustvovala
društva, bratovština sv. Gjurgja, Vatrogasci, Hrv. Rad.
društvo ,Napredak“ Kotor, Hrvatski Sastanak Škaljari,
Pjevačko društvo ,Zvonimir“ Muo, sa vijencima i
zastavama, i suviše vijenac njegove nepuče Vjekoslave,
Braće Rusko, Braće Kulišić i obitelji Franka Vlašića.
Povorka je bila veličanstvena, te je izgledalo kao da
je sprovod jedne najviše ličnosti našeg grada. Svak je
rado došao da ga prati do groba, jer je pokojnik bio
u svemu pri ruci svakome i dobar kršćanin i patriot.
Ovakovo počitovanje zbilja je i zaslužio. Pokojni je
posljednji ogranak od porodice Delso. Rajska mu
slava a svojti naše saučešće.
KUNA. (Smrt uzornog starca). Dne 26. veljače
preminu Lovro Totić pok. Levra, otac našeg župnika
Don Lovra, Starac u 80 godini života, uzoran kršćanin,
neutrudiv radnik, dobar otac, Nema čovjeka u cijeloj
ovoj prostranoj općini, a da ne bi poznavao starog
Lovra, jer bijaše dugogodišnji sakristaa naše Dolorite,
I sve do zadnjeg časa, dok je mogao ići, nije bilo
svečanog dana, a da on ne bi slušao dvije Mise.
Bio je radljiv kao crv, uprav primjer zamjerne radi-
nosti. Bijaše mu doličan sprovod. Na grobu O. Lujo
Pogačnik ocita_ u lijepom goveru pokojnikove vrline
kao uzor kršćanina i radnika, osobito ističući njegovu
zauzetnost za njihovu crkvu Gospu Deloritu. G Ivo
Medović u par iskrenih i dirljivih riječi istakne pokoj-
nikova zemljoradničke vrline. Neka mu bude laka
zemlja i vječno spasenje, a nama bio uzor rada i molitve.
Odlazak liječnika. Ovih dana odijeli se od nas
g. Dr. Ivo Račić, općinski liječaik. Po mijenju svih
općinara bio je liječnik u svemu na svome mjestu.
Uslužan u svako doba, vrstaa u svojoj struci, umjeren
u naplaćivanju, zauzetan do skrajnosti. Mi ne možemo
nego žaliti za njegovim odlaskom i ostati mu puno
harni, a želimo njegovom nasljedniku, da otigje nje-
govim stopama.
Kipova Sv. Tereze od Malog Isusa
i Sv. Antuna, raznih stalaka sa slikom u rilievu i
malih kipića za držat uza se i medaljica sv. Tereze,
sv. Antuna i drugih devocijonalija dobiva se u dućanu
Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
vjerskoga i moralnoga. Prvim protivnicima milodara
moramo reći ovo: Ako milostinju iskreno odklanjate
u ime rada, morate se najprije pobriauti za one, koji
ne mogu raditi, za starce i djecu, za betežne i bolesae.
Osim toga morate i sve ostale osloboditi od čemer-
noga i štetnoga rada ili drugim riječima rečeno, prije
nego zabacite zapovijed milosrgju, morate je sami
ispuniti. Što se tiče socijalista, morali bi barem doka-
zati, još prije nego združe istinu sa silom, da će so-
cijalno slabiji slojevi onu imovinu, što su je nasilnim
putem prisvojili pravedno i u jednakoj mjeri razdjeliti.
A to je dokazati nemoguće. Naprotiv za svakoga ne-
pristranoga čovjeka jasno je, da su kragja i revolucija
slaba škola pravednosti i da će se bjedni, koji su bo-
gate pokrali, megiusobno krasti i zatirati,
Kad bi društveni prevrat u istinu bio pravedan,
i kad bi priveo čovječje društvo do moraln»ga na-
pretka, morao bi doći, od ozgor; ne iz zahtjeva umi-
šljenih prava, nego iz izvršenja stvarnih obaveza.
Vjerska je i moralna dužaost onih koji posjeduju,
brinuti se za siromašne. i
Mnogi ljudi savremenog društva, koji se ne mogu
odlučiti, da naprosto zabace princip milosrgia, protive
se njegovom najobičnijem i najpriprostijem obliku, jer,
da istinska darežljivost ne obstoji u novčanim darov-
štinama. Uistinu prava darežljivost očituje se time, da
da se da, ono što treba za što se prosi. Daj prosjaku
i od onoga, koji hoće od tebe milostinju primiti, ne
okreći lica! Ako je nesmisleno dati čovjeku novac,
kad mu je potrebna moralna potpora, koliko nesmis-
Br. 9.
Dubrovački parobrodi.
Bosanka 16/2 prispio u Polu. Daksa 7/2 c
tovao iz Glazgowa za Buenos Ayres. Dabac
prispio u Veneziu. Dubravka 8/2 otputovao iz Bu
Ayres za Rotterdam, Federiko Glavić 26/2 prisp
Hamburg. Zapad obavlja prugu odLevanta, 26/2 c
tovao iz Alexandrie. Napried obavljaprugu. od Lev
26/2 prispio u Trst, Pracat 24/12 prispio u Tri
Sveti Vlaho 81/1 prispio u Bahia Blanca. Sreb
6/2 prispio u Sunderland Srg/ 24/2 otputovao iz |
milla Bay za Tyae or Sunderland. Nikola Pašić |
prispio u Barrydock. Kumanovo u Dubrovniku. P
obavlja pruge Split - Dubrovnik, Split - Kotor i
brovnik - Bari. Dubrovnik obavlja pruge Dubrov
Trst Kotor - Trst.
Atlantska Plovidba Ivo Račić 23. februara |
Carica Milica 10.000 tona 21/2 otputouao iz Duns
za Vranjic.
Vidovdan 8700 tona 8/2 krenuo iz Rotterdama za K
Dušan Silni 8600 tona 28/1 krenuo iz Blyihi
Aatofagastu i Taltal.
Nemanja 8200 tona 14/2 stigao u Hamburg.
Nevesinje 8200 tona 18/2 stigao u Danzig. |
Izgled 7700 tona 9/2 prošao Fernando de Nor
za Buenos-Aires. |
Izabran 7700 tona 1/2 otputovao iz Buenosa Air
Veueciju i Trst, |
Marija Račić 7800 tona 7/2 krenuo iz Bary D
za Villa Constitucion. |
Epidauro 7800 tona 16/2 prošao St. Thomas i
sagua za Evropski Kontinent.
Iskra 6800 tona 19/2 stigao u Veneciju.
Izrada 6400 tona 18/2 prispio u Dunkirk.
Istina 6400 tona 17/2 prošao Azore iz Pisagi
Malwo i Ysland.
Ivo Račić 6400 tona 18/2 stigao u Sušak.
Izvor 6400 tona 16/2 očekivan krenuti iz Bizer
Port Talbot.
Jugoslavensko. Amerikanska Plovidba 23.II.
Aleksander I. 9850 tona 10/2 otputovao iz Rotteri
za Kubu.
Vojvoda Putnik 9400 tona 7/2 prošao St. Thom
Toc »pilla za Aleksandriju.
Marija Petrinović, 8900 tona 25/1 proslijedio iz
ra za Panamu i Chile.
Zrinski 8850 tona 18/1 otputovao iz Genove za C
Preradović 8600 tona 19/2 stigao u Iquique.
Gundulić 8750 tona 10/2 prošao Panamu iz Toc
za Aleksandriju.
Nikola Mihanović 8250 tona 21/2 otpututovao iz
Doc« za Rio de Janeiro.
Jugoslavia 8250 tona 22/2 stigao u Hamburg.
Njegoš 7500 tona 17/2 krenuo iz Algera za C
Kod ljudi koji boluju od išijasa, uredn
maju Franz Josef.ove prirodne gorke vode na pi
stomak ima za posladicu lako ispražnjenje Žel
što izaziva opet olakšavanje, te smanjuje bolove,
nici stročnih listova spominju, da se upotrebom Fi
Jozef ove gorke vode čak i bolovi u jetru de
crevu ublaže pri hemoroioima i prostat-hiper«
upotiebljuju sa uspehom.
lenije, dati biednome'i gladnome utjehu, kad
nadasve potrebit novac, da kupi kruh i lijeke, S
sofizmi, kojim nastoji čovjek da se otrese zapovj
milosrgiu, kameni su mjesto kruha a zmije
ribe. Ovdje spada i nazor, da milostinja čest
škodi nego koristi. Prava milostinja, koja se ne
samo radi bližnjega, nego najprije radi Bog
može voditi zlu.
Škrtost i licemjerstvo čisto su obične mane
ske naravi i nazori, koji se javljaju proti darežlj
iz tih mana nijesu ništa čudnoga. Jedino to je č
da ima kršćanskih država, gdje zakon + zabri
prositi milostinju i time 'se iglino uho, kroz
imaju bogataši doći u nebesko kraljestvo, još
sužaje. Time si kršćansko kraljevstvo samo p:
temelje, jer nije zato na svijetu, da služi Čov
opačinama škrtosti i licemjerstvu kao kriaka, ve
skrbi za sveopće dobro. Njegova velika zadaća
jena je sa zapovjedi o milosrgju: bjedne utje
gajetavane štititi, božje djelo širiti na zemiji.
giozno kraljevstvo ne smije služiti samo naravi
nego i ćudorednome svjetovnome redu. Narav
uzdržuje se megjusobnim uništavanjem, u najb
slučaju sa megjusobnim omegjivanjem. Čudoredi
temelji na megiusobnoj solidarnosti ili jednodu
čavstvovanju duše, i prvi temeljni i najobičniji
toga čudorednoga reda je dobrovoljna pomoć,
“ bično milosrgje, ili jednom riječi: milostinja.