Poštarina plaćena u gotovu | ljena je iistu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Program rada Dra fi. Korošea. Nakon što je Dr. Korošec preuzeo ministarstvo nutrašnjih djela, pozvao je k sebi novinare i dao im Vu izjavu : ,Primajući resor ministarstva unutrašnjih poslova inut ću se svim svojim silama, da produžim i ostva- m napore za poboljšanje i konsolidaciju naše unu- jašnje administracije onih mojih prethodnika, koji su e za to brinuli i u tom pravcu radili. U koliko god & moja glavna briga, da se zekoni poštuju i izvršuju, r, red i sigurnost, oscbna i imovna, bit će zaštićeni, osobitu ću brigu posvetiti našoj Južnoj Srbiji, da se ime onemogući rušenje javne sigurnosti. | Osobitu ću pažnju posvetiti činovništvu povje- og mi ministarstva. Nekvelificirano činovništvo onit će se iz službe u onoj mjeri, u koliko ga bude noguće zamijeniti kvalificiranim i u koliko god bu- emo imali kvalificiranih na raspolaganju. Ja stojim la stanovištu i u tom ću smislu izdati najstrožije nare- tjenje, da činovnici u karcelarijama i službi imaju znavati samo zakon bez ikakvih obzira na partije olitiku. Izvan kancelarija imaju se ponašati ne kao bri partizani, nego kao kulturni i otmeni ljudi, prija- Blji svoga naroda. X Zahtijevat ću i naredit ću, da se aćministrecija a vršiti točno 'po zakonu i da ima biti objektivna kspeditivna. U ovom ću smislu izdati naročitu naredbu. o se tiče žandarmerije, ne treba gubiti vida, da je jezina služba teška, naporna i skopčana s opasnešću. ad svoju službu vrši savjesno, zakonito, neću nikcme pustiti da :se baca na njezinu čast, a svaki ispad vršenju službe strogo će biti kažnjen. Ja neznam, kako se moglo kazati da sada nastupa kakav 1ežim Glavnječe. Glavnjaču nisu reformirali i, koji je sada napadaju, a pod njihovim nasljedni- ta nastupilo je samo poboljšanje administracije. adam se, da će i radalje u tem pravcu ići na pobolj- nje, a to će biti moja glavna dužnosi“. U ovoj su izjavi Japiđarno ali jezgrovito izneseni i problemi naše nutarnje pclitike kao i njihovo rije- nje. Zakon je tu istaknut, kao vrhovno mjerilo, koje a važiti u našoj administraciji. Sva poštena javnost u državi i izvan države po- ravila je dra Korošca, kao jedineg dosada najisprav- eg i najboljeg ministra unutarnjih djela. Naprotiv edini koji se bune protiv dra Korošca jesu Radić i ibičević, a za ovima ne zaostaju ni talijanske faši- tičke novine, koje vide u osobi dra Korešca ljutog Itotivnika još iz davnih dana. Sir artur Evans, veliki gleski učenjak, izjavio je megju ostalim prigodom laska u vladu dra Korošca ovo: ,Nije me tada izne- dilo, kad sam za vrijeme mirovne konferencije u rizu po svršetku svjetskoga rata, vidio tamo elitu ovenskih intelektualaca i rodoljuba. Megju njima Dsebno se cdlikovao Dr. A, Korošec, koji je bio edstavnik svoga naroda. Pozvao sam tatijanske de- gate da se sastanu sa drom Korošecom i zajednički etresu pitanje talijanskoj-ugoslavenskih razmirica. Ne ećam se, da sam ikad slušao, da bi tako znao govoriti raniti prava svoga naroda kao dr-Korošec.... Drago mi je, da dr. Korošec i njegova stranka djeluju u vladi, jer jamči za napredak i sigurnost državi, Takegjer pohvalno se o dru Korošcu izra- a bugarska štampa. U političkim krugovima u So- i pridaje se dru Korošcu korektnost i da će njegova Boba kao ministra unutarnjih djela mnogo doprinijeti & prestanu žalosne napetosti megju Srbima i Buga- na radi slučajeva po Južnoj Srbiji. Općenito se očekuje, da će dr. Korošec biti onaj ovidencijalni' čovjek, koji će urediti upravu. Dr. Ko- e temeljitih reforama u državnoj upravi. On je onaj ide. Po svemu izgleda, da će njegovo ministarstvo ti ministarstvo rada i reda. Narodn šec je pokazao, da ima i volje i znanja za izvogje- dji je prvi uredio: saobraćaj nakon prevrata, i. koji . istrijebio iz : prosvjete Pribićevićeve policijske me-: Broj jest DUBROVNIK, 8. Marta 1928. Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. Sukob Austrije i Italije. Na 24. ov. mj. desili su se u austrijskom parla- mentu u Beču dogagjaji, koji su na se svratili pažnju cijele političke Evrope. Prigodom budgetske debate ustalo je mnogo govornika, koji su oštrim riječima uzeli u pretres pogon Nijemaca u ltaliji i otvoreno za- govarali promjenu granice, koja je mirovnim ugovorom udarena na štetu Austrije. Sam državni kancelar Dr. Seipel rekao je: Uva- žavam teške prilike Nijemaca u Italiji, koje gospoda govornici iznašaju ovdje na pretres. Uvjeren sam, dok se god pitanje njemačkih manjina u južnom Tirolu ne riješi, morat će se njihovi sunarodnjaci s ove strane granica brinuti za njihovu sudbinu. Nemam velikih nada u Društvo Naroda, da bi ovo društvo moglo za naše Nijemce u Južnom Tirolu sa uspjehom interve- nirati kod g, Mussolini?, jer bi troškove za te inter- vencije na koncu platili Austrijanci i njihovi sunarod- njaci u Italij. Kancelar na koncu vjeruje u megjuna- rodni morsl i megjunarcdno pravo, koje sokoli Austriju da digne svoj glas u protest stanja u Južnom Tirolu. Čim su vijesti o ovakvom držanju austrijskih zva- ničnih krugova javljene u Rim, izdao je »Giornale d'I- talia« u Rimu svoje izvanredno (šesto) izdanje, u kome napada Seipela, da je prekoračio sve granice megju- narodne obzirnosti. Istog dana su fašistički poslanici g. Pelizzari :i drugovi podnijeli ministru izvanjskih djela interpelaciju, gdje se traži, koje stanovište misli Italija zauzeli povodom napadaja u austrijskom parla- mentu i tirolskom saboru. Talijanski poslanik u Beču g. Auritti Gizcinto pozvan je hitno u Rim, da g. Mussolinia izvijesti o dogagjajima u Beču. Bečki pelitički krugovi drže, da se g. Auritti Gizcinto me poziva na jednostavni refe- rendum u Rim, već da je to ujedno opozivanje tali- janskog poslanika iz Beča. Megjutim su austrijski politički krugovi veoma hladnokrvni i neće opozivati svog poslanika iz Rima sve dotle dok to ne budu prilike imperativno diktirale, Talijansku vladu vrlo se teško doima pisanje njemačke štampe iz Reicha, keja se solidariše sa istu- pima protiv ltalije i upozeruje Italiju, da se pitanje njemačkih manjina ne tiče samo Austrije, nego i svih Nijemaca. »Messzgero« kaže, da će Mussolini najener- gičnije odgovoriti Austriji i pozvati austrijsku vladu da poštuje mirovne ugovore, koje je potpisala poslije poraza u velikom ratu. Pravoslavni pairijarhat u Aleksandriji uvagja reformu kalendara. Dnevnik »La Bourse Egyptienne«, koji izlazi u Aleksandriji na francuskom jeziku, donosi u svojemu broju od 23. prošlog Februara ovu vijest, koju dono- simo u prijevodu : Aleksandrijski je pstrijarhat zaklju- čio, da uvede novi reformirani kalendar, koji će stupiti na snagu 1. Okltobra o. g. Evo prijevoda zaključka Sv. Sineda : »Sv. Sinod aleksandrinskog Patrijarhata, koji se je u svojoj sjednici od 21. Januara bavio pitanjem kalendara, jednoglasno je zaključio što slijedi: Sv. Sinod, pošto je proučio pitanje reforme kalendara i uzeo u obzir: da je nemoguće da se sastave pokra- jinski sabor, s kojim bi se imalo doći do riješenja ovoga pitanja; 2. da je većina grčkih pravoslavnih crkava uvela reformirani kalendar, počamši od ekume- ničkog Patrijarhata; 3. da se u aleksandrijskoj crkvi diže ujedno oba kalendara, što nije u redu; 4. da je većina vijernika u svezi sa crkvama Carigrada, Grčke i Cipra, pa je tako ometeno vršenje religijoznih i gra- gjanskih dužnosti; 5. da nije moguće niti je poželjno, da one crkve, koje su već uvele reformirani kalendar, opet ga zabace, a razlika izmegju crkvenog i civilnog kalendara štetno bi uplivala na religijozni život. Odregjuje: 1. Primljen je reformirani julijanski kalendar od jurisdikcije aleksandrinskog Patrijarhata. . 2. Kalendar će se uvesti počamši od prvoga Oktobra tekuće godine na taj način, da će se 1. Oktobra bro-: jiti kao 14. istoga mjeseca. 3. Blagdan Uskrsa ostaje' nepromijenjen. 4. Konačna odluka pripada Ekume- ničkomu Saboru“. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik čekovnog računa našeg lista 4153 Podružnice Sarajevo. OB God. X. Vlasnik - izdavač - urednik : »NARODNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik, iz vječnog grada. (Naše posebno izviješće) Sveti Otac o ženskoj modi. Prigodom čitanja dekreta o herojskim kršćanskim krepostima časne božje službenice Elizabete Canori Mora, dao je Sveti Otac, dne 27. pr. mj. u svojem govoru nekoliko lijepih očinskih opomena kršćanskom ženskom svijetu, Osobito je postavio za uzor č. Elizabetu, u koliko je za cijelog svojeg života doprinašala žrtve i odricala se za ljubav mira u kući i onih stvari, koje su spadale megju nje- zina prava. U miru i strpljivosti, te kršćanskoj savrše- nosti vršila je svoje dužnosti kršćanske supruge i majke obitelji. Tom je prigodom izrekao Poglavica Katoličke Crkve, čuvar kršćanskog morala, ozbiljnu riječ i o današnjoj nemoralnoj ženskoj modi, koju je označio kao posljedicu činjenice, da su ženske, mlagje a i starije izgubile, odnosno zaboravile značeuje kršćan- skog imena i pogazile sve primljene kršćanske pouke. Svojim zavodilačkim odijevanjem — smisao je riječi Sv. Oca — izazivlju takove ženske kaznu božju a prezir od ljudi, koji još drže do kršćanskog ljudskog dostojanstva. Dubrovački znanstvenik u kulturnom svijetu. Pred par dana dopao mi je ruku januarski broj mi- lanske »Scuola Cattolica«, revije što je izdavaju teo- loški i juridički fakultet tamošnje katoličke universe Presv. Srca Isusova. Izmegju ostalih opazio sam i članak učenog našeg iranjevca O. Urbana Telije sa naslovom: Dokaz Rugjera Bakona protiv beskonačno- sti materije. Popravci u S. Marija Maggiore. E kršćanske umjetnosti, bazilika Svete Marije Velike (Gospe od Snijege2), ukrašena je unutar i izvana krasnim mozai- cima u čast Bi. Dievice, koja u njoj ima svoje glavno svetište na cijelom svijetu. Kako spomenuli mozaici nijesu bili već 50 godina popravljani, prijetila je po- gibao, da počnu otpadati. Zato je Sv. Otac Pijo XI. odredio, da na njegove troškove poprave sve mozaike i tako spase Liberijansku Baziliku, središte Marijinog kulta. Radnja će trajati jednu godinu i po. Popravke će izvršiti poznati Vatikanski stručnjaci u poslima mozaika. Gradnja ruskog kolegija. Kako je današnji Sveti Otac velik radnik oko jedinstva svih kršćana u pravoj Kristovoj crkvi, pobrinuo se je, da se u Rimu sagradi kolegij za odgajanje svećeničkih kandidata, koji će apostolski raditi u slavenskoj Rusiji netom to pr#iike dopuste. Prvi temeljni kamen blagoslovio je dne 11. pr. mj. kardinal Luigi Sincero, Tajnik Kongregacije za Ist. Crkvu i predsjednik Papinske Komisije za Ru- siju. Zavod će se nalaziti na Eskvilinu, kod S. Maria Maggiore, gdje je i Pap. Zavod za Istočne Nauke. Zavod za kršćansku arheologiju. U blizini Pap. Ist. Zavoda i ruskog sjemeništa dao je sagraditi Pijo XI. i zavod za kršćansku arheologiju, što ga je osnovao u svetoj godini. Zgrada je bila svečano blagoslovljena i otvorena takogjer dne 11. pr. mj. na dan Obljetnice krunisanja Svetog Oca. Blažena Hozana iz Kotora. Dekretom Sv. Kon- gregecije. Obreda bilo je, dne 20. Decembra prošle godine potvrgjeno štovanje, iskazivano časnoj božjoj službenici Hozani, djevici Trećeg Reda sv. Domenika. Božja službenica rodila se je kao Katarina Kosić dne 25. studenoga 1493. u varoši Kumano u Crnoj Gori od pravoslavnih roditelja. Deset je godina služila kod jedne kršćanske obitelji u Kotoru, dok nije, savjeto- vana od ispovjednika i obodrena od biskupa, stupila u 20. godini života u samostan Ill, Reda Sv. Domenika, gdje je do svoje smrti provodila sveti život. Umila je na glasu svetosti dne 27. Aprila g. 1565. Treba se veseliti i Bogu zahvaliti, što se eto radi o jednoj svetačkoj pojavi i u našoj domaćoj Boci. Samo treba da se ljudi vruće mole Bogu, da proslavi čudesima svoju miljenicu i tako što prije pcopješi njezinu formalnu kanonizaciju. — n-B. Pisaćeg papira u mapama od 2:50 unaprijed. Elegantne kasete pisaćeg pribora, dop. karata, Albuma za dopisnice i poezije u velikom izboru dobije se kod PAPIRNICE Lujo Pešević — Dubrovnik. ELO |