Poštarina plaćena u gotovu

 

 

|

ljena je iistu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

   
  
  
   
   
  
 
  
 
 
   
   
  
 
  
   
   
  
  
   
   
   
  
   
   
  
 
   
  
   
  
   
 
   
  
   
   
   
  

Program rada Dra fi. Korošea.

Nakon što je Dr. Korošec preuzeo ministarstvo
nutrašnjih djela, pozvao je k sebi novinare i dao im
Vu izjavu :

,Primajući resor ministarstva unutrašnjih poslova
inut ću se svim svojim silama, da produžim i ostva-
m napore za poboljšanje i konsolidaciju naše unu-
jašnje administracije onih mojih prethodnika, koji su
e za to brinuli i u tom pravcu radili. U koliko god

& moja glavna briga, da se zekoni poštuju i izvršuju,
r, red i sigurnost, oscbna i imovna, bit će zaštićeni,
osobitu ću brigu posvetiti našoj Južnoj Srbiji, da se
ime onemogući rušenje javne sigurnosti.

| Osobitu ću pažnju posvetiti činovništvu povje-
og mi ministarstva.  Nekvelificirano činovništvo
onit će se iz službe u onoj mjeri, u koliko ga bude
noguće zamijeniti kvalificiranim i u koliko god bu-
emo imali kvalificiranih na raspolaganju. Ja stojim
la stanovištu i u tom ću smislu izdati najstrožije nare-
tjenje, da činovnici u karcelarijama i službi imaju
znavati samo zakon bez ikakvih obzira na partije
olitiku. Izvan kancelarija imaju se ponašati ne kao
bri partizani, nego kao kulturni i otmeni ljudi, prija-
Blji svoga naroda.

X  Zahtijevat ću i naredit ću, da se aćministrecija
a vršiti točno 'po zakonu i da ima biti objektivna
kspeditivna. U ovom ću smislu izdati naročitu naredbu.
o se tiče žandarmerije, ne treba gubiti vida, da je
jezina služba teška, naporna i skopčana s opasnešću.
ad svoju službu vrši savjesno, zakonito, neću nikcme
pustiti da :se baca na njezinu čast, a svaki ispad
vršenju službe strogo će biti kažnjen.

Ja neznam, kako se moglo kazati da sada nastupa
kakav 1ežim Glavnječe. Glavnjaču nisu reformirali
i, koji je sada napadaju, a pod njihovim nasljedni-
ta nastupilo je samo poboljšanje administracije.
adam se, da će i radalje u tem pravcu ići na pobolj-
nje, a to će biti moja glavna dužnosi“.

U ovoj su izjavi Japiđarno ali jezgrovito izneseni
i problemi naše nutarnje pclitike kao i njihovo rije-
nje. Zakon je tu istaknut, kao vrhovno mjerilo, koje
a važiti u našoj administraciji.

Sva poštena javnost u državi i izvan države po-
ravila je dra Korošca, kao jedineg dosada najisprav-
eg i najboljeg ministra unutarnjih djela. Naprotiv
edini koji se bune protiv dra Korošca jesu Radić i
ibičević, a za ovima ne zaostaju ni talijanske faši-
tičke novine, koje vide u osobi dra Korešca ljutog
Itotivnika još iz davnih dana. Sir artur Evans, veliki
gleski učenjak, izjavio je megju ostalim prigodom
laska u vladu dra Korošca ovo: ,Nije me tada izne-
dilo, kad sam za vrijeme mirovne konferencije u
rizu po svršetku svjetskoga rata, vidio tamo elitu
ovenskih intelektualaca i rodoljuba. Megju njima
Dsebno se cdlikovao Dr. A, Korošec, koji je bio
edstavnik svoga naroda. Pozvao sam tatijanske de-
gate da se sastanu sa drom Korošecom i zajednički
etresu pitanje talijanskoj-ugoslavenskih razmirica. Ne
ećam se, da sam ikad slušao, da bi tako znao govoriti
raniti prava svoga naroda kao dr-Korošec....

Drago mi je, da dr. Korošec i njegova stranka
djeluju u vladi, jer jamči za napredak i sigurnost
državi, Takegjer pohvalno se o dru Korošcu izra-
a bugarska štampa. U političkim krugovima u So-
i pridaje se dru Korošcu korektnost i da će njegova
Boba kao ministra unutarnjih djela mnogo doprinijeti
& prestanu žalosne napetosti megju Srbima i Buga-
na radi slučajeva po Južnoj Srbiji.

Općenito se očekuje, da će dr. Korošec biti onaj
ovidencijalni' čovjek, koji će urediti upravu. Dr. Ko-
e temeljitih reforama u državnoj upravi. On je onaj

ide. Po svemu izgleda, da će njegovo ministarstvo
ti ministarstvo rada i reda.

Narodn

šec je pokazao, da ima i volje i znanja za izvogje-

dji je prvi uredio: saobraćaj nakon prevrata, i. koji .
istrijebio iz : prosvjete Pribićevićeve policijske me-:

Broj
jest

DUBROVNIK, 8. Marta 1928.

 

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

 

Sukob Austrije i Italije.

Na 24. ov. mj. desili su se u austrijskom parla-
mentu u Beču dogagjaji, koji su na se svratili pažnju
cijele političke Evrope. Prigodom budgetske debate
ustalo je mnogo govornika, koji su oštrim riječima
uzeli u pretres pogon Nijemaca u ltaliji i otvoreno za-
govarali promjenu granice, koja je mirovnim ugovorom
udarena na štetu Austrije.

Sam državni kancelar Dr. Seipel rekao je: Uva-
žavam teške prilike Nijemaca u Italiji, koje gospoda
govornici iznašaju ovdje na pretres. Uvjeren sam, dok
se god pitanje njemačkih manjina u južnom Tirolu ne
riješi, morat će se njihovi sunarodnjaci s ove strane
granica brinuti za njihovu sudbinu. Nemam velikih
nada u Društvo Naroda, da bi ovo društvo moglo za
naše Nijemce u Južnom Tirolu sa uspjehom  interve-
nirati kod g, Mussolini?, jer bi troškove za te inter-
vencije na koncu platili Austrijanci i njihovi sunarod-
njaci u Italij. Kancelar na koncu vjeruje u megjuna-
rodni morsl i megjunarcdno pravo, koje sokoli Austriju
da digne svoj glas u protest stanja u Južnom Tirolu.

Čim su vijesti o ovakvom držanju austrijskih zva-
ničnih krugova javljene u Rim, izdao je »Giornale d'I-
talia« u Rimu svoje izvanredno (šesto) izdanje, u kome
napada Seipela, da je prekoračio sve granice megju-
narodne obzirnosti. Istog dana su fašistički poslanici
g. Pelizzari :i drugovi podnijeli ministru izvanjskih
djela interpelaciju, gdje se traži, koje stanovište misli
Italija zauzeli povodom napadaja u austrijskom parla-
mentu i tirolskom saboru.

Talijanski poslanik u Beču g. Auritti Gizcinto
pozvan je hitno u Rim, da g. Mussolinia izvijesti o
dogagjajima u Beču. Bečki pelitički krugovi drže, da
se g. Auritti Gizcinto me poziva na jednostavni refe-

rendum u Rim, već da je to ujedno opozivanje tali-
janskog poslanika iz Beča.

Megjutim su austrijski politički krugovi veoma
hladnokrvni i neće opozivati svog poslanika iz Rima
sve dotle dok to ne budu prilike imperativno diktirale,

Talijansku vladu vrlo se teško doima pisanje
njemačke štampe iz Reicha, keja se solidariše sa istu-
pima protiv ltalije i upozeruje Italiju, da se pitanje
njemačkih manjina ne tiče samo Austrije, nego i svih
Nijemaca. »Messzgero« kaže, da će Mussolini najener-
gičnije odgovoriti Austriji i pozvati austrijsku vladu
da poštuje mirovne ugovore, koje je potpisala poslije
poraza u velikom ratu.

 

Pravoslavni pairijarhat u Aleksandriji

uvagja reformu kalendara.

Dnevnik »La Bourse Egyptienne«, koji izlazi u
Aleksandriji na francuskom jeziku, donosi u svojemu
broju od 23. prošlog Februara ovu vijest, koju dono-
simo u prijevodu : Aleksandrijski je pstrijarhat zaklju-
čio, da uvede novi reformirani kalendar, koji će stupiti

na snagu 1. Okltobra o. g. Evo prijevoda zaključka
Sv. Sineda :

»Sv. Sinod aleksandrinskog Patrijarhata, koji se
je u svojoj sjednici od 21. Januara bavio pitanjem
kalendara, jednoglasno je zaključio što slijedi: Sv.
Sinod, pošto je proučio pitanje reforme kalendara i
uzeo u obzir: da je nemoguće da se sastave pokra-
jinski sabor, s kojim bi se imalo doći do riješenja
ovoga pitanja; 2. da je većina grčkih pravoslavnih
crkava uvela reformirani kalendar, počamši od ekume-
ničkog Patrijarhata; 3. da se u aleksandrijskoj crkvi
diže ujedno oba kalendara, što nije u redu; 4. da je
većina vijernika u svezi sa crkvama Carigrada, Grčke
i Cipra, pa je tako ometeno vršenje religijoznih i gra-
gjanskih dužnosti; 5. da nije moguće niti je poželjno,
da one crkve, koje su već uvele reformirani kalendar,
opet ga zabace, a razlika izmegju crkvenog i civilnog
kalendara štetno bi uplivala na religijozni život.

Odregjuje: 1. Primljen je reformirani julijanski
kalendar od jurisdikcije aleksandrinskog Patrijarhata.

. 2. Kalendar će se uvesti počamši od prvoga Oktobra
tekuće godine na taj način, da će se 1. Oktobra bro-:
jiti kao 14. istoga mjeseca. 3. Blagdan Uskrsa ostaje'

nepromijenjen. 4. Konačna odluka pripada Ekume-
ničkomu Saboru“.

za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

čekovnog računa našeg lista
4153 Podružnice Sarajevo.

OB God. X.

 

Vlasnik - izdavač - urednik :

»NARODNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik,

iz vječnog grada.
(Naše posebno izviješće)

Sveti Otac o ženskoj modi. Prigodom čitanja
dekreta o herojskim kršćanskim krepostima časne božje
službenice Elizabete Canori Mora, dao je Sveti Otac,
dne 27. pr. mj. u svojem govoru nekoliko lijepih
očinskih opomena kršćanskom ženskom svijetu, Osobito
je postavio za uzor č. Elizabetu, u koliko je za cijelog
svojeg života doprinašala žrtve i odricala se za ljubav
mira u kući i onih stvari, koje su spadale megju nje-
zina prava. U miru i strpljivosti, te kršćanskoj savrše-
nosti vršila je svoje dužnosti kršćanske supruge i
majke obitelji. Tom je prigodom izrekao Poglavica
Katoličke Crkve, čuvar kršćanskog morala, ozbiljnu
riječ i o današnjoj nemoralnoj ženskoj modi, koju je
označio kao posljedicu činjenice, da su ženske, mlagje
a i starije izgubile, odnosno zaboravile značeuje kršćan-
skog imena i pogazile sve primljene kršćanske pouke.
Svojim zavodilačkim odijevanjem — smisao je riječi
Sv. Oca — izazivlju takove ženske kaznu božju a
prezir od ljudi, koji još drže do kršćanskog ljudskog
dostojanstva.

Dubrovački znanstvenik u kulturnom svijetu.
Pred par dana dopao mi je ruku januarski broj mi-
lanske »Scuola Cattolica«, revije što je izdavaju teo-
loški i juridički fakultet tamošnje katoličke universe
Presv. Srca Isusova. Izmegju ostalih opazio sam i
članak učenog našeg iranjevca O. Urbana Telije sa
naslovom: Dokaz Rugjera Bakona protiv beskonačno-
sti materije.

Popravci u S. Marija Maggiore. E kršćanske
umjetnosti, bazilika Svete Marije Velike (Gospe od
Snijege2), ukrašena je unutar i izvana krasnim mozai-
cima u čast Bi. Dievice, koja u njoj ima svoje glavno
svetište na cijelom svijetu. Kako spomenuli mozaici
nijesu bili već 50 godina popravljani, prijetila je po-
gibao, da počnu otpadati. Zato je Sv. Otac Pijo XI.
odredio, da na njegove troškove poprave sve mozaike
i tako spase Liberijansku Baziliku, središte Marijinog

kulta. Radnja će trajati jednu godinu i po. Popravke
će izvršiti poznati Vatikanski stručnjaci u poslima
mozaika.

Gradnja ruskog kolegija. Kako je današnji Sveti
Otac velik radnik oko jedinstva svih kršćana u pravoj
Kristovoj crkvi, pobrinuo se je, da se u Rimu sagradi
kolegij za odgajanje svećeničkih kandidata, koji će
apostolski raditi u slavenskoj Rusiji netom to pr#iike
dopuste. Prvi temeljni kamen blagoslovio je dne 11.
pr. mj. kardinal Luigi Sincero, Tajnik Kongregacije
za Ist. Crkvu i predsjednik Papinske Komisije za Ru-
siju. Zavod će se nalaziti na Eskvilinu, kod S. Maria
Maggiore, gdje je i Pap. Zavod za Istočne Nauke.

Zavod za kršćansku arheologiju. U blizini Pap.
Ist. Zavoda i ruskog sjemeništa dao je sagraditi Pijo XI.
i zavod za kršćansku arheologiju, što ga je osnovao
u svetoj godini. Zgrada je bila svečano blagoslovljena
i otvorena takogjer dne 11. pr. mj. na dan Obljetnice
krunisanja Svetog Oca.

Blažena Hozana iz Kotora. Dekretom Sv. Kon-
gregecije. Obreda bilo je, dne 20. Decembra prošle
godine potvrgjeno štovanje, iskazivano časnoj božjoj
službenici Hozani, djevici Trećeg Reda sv. Domenika.
Božja službenica rodila se je kao Katarina Kosić dne
25. studenoga 1493. u varoši Kumano u Crnoj Gori
od pravoslavnih roditelja. Deset je godina služila kod
jedne kršćanske obitelji u Kotoru, dok nije, savjeto-
vana od ispovjednika i obodrena od biskupa, stupila
u 20. godini života u samostan Ill, Reda Sv. Domenika,
gdje je do svoje smrti provodila sveti život. Umila je
na glasu svetosti dne 27. Aprila g. 1565. Treba se
veseliti i Bogu zahvaliti, što se eto radi o jednoj
svetačkoj pojavi i u našoj domaćoj Boci. Samo treba
da se ljudi vruće mole Bogu, da proslavi čudesima
svoju miljenicu i tako što prije pcopješi njezinu
formalnu kanonizaciju. — n-B.

 

Pisaćeg papira u mapama od 2:50 unaprijed.
Elegantne kasete pisaćeg pribora, dop. karata, Albuma
za dopisnice i poezije u velikom izboru dobije se kod
PAPIRNICE Lujo Pešević — Dubrovnik.

ELO

 

|