a — s ORD i PROVELA
i
\
I
i
=
SALE OO
Str 2;
Pisma iz naroda.
JANJINA. + Bjelovučić Marija ud. Nika premi-
minula je u Petak 9. o. mj. u 90. godini. Pokojnica
je majka poštanskog upravnika u Janjini i posjednika,
a doživjeta je da dočeka vidjeti, što je rijetko: kćer;
unuku, praunuku i prapreunuku, peć koljena. Uživala
je veliki ugled n Janjini, i ispraćena je na svetostje-
pansko groblje uz veliko mnoštvo naroda. Ucviljenoj
obitelji sažaljenja, a njoj pokoj vječni.
Iz okolice Nina. Dioba kukuruza gladujučem
narodu. Crveni Krst poduzeo je tu spasonosnu i ne-
odgodivu akciju. Otok Vir dočekao je to kao manu
s neba. Dijelilo se je po !e kilograma na osobu za
10 dana. Trebalo bi da se na vrijeme u svakom selu
predade mjesnom odboru odnosna količina kukuruza
za 10-15 dana, jer 2/8 pučanstva zbilja gladuje i to
kukuruza očekuje kao ozebao sunce.
Ovogodišnji usjevi i paša radi nezapamćene
sušne zime okržljavili te pružaju slab izgled. A k tomu
se uvijek bojimo poznate velebitske bure i posolice,
koja usjevima toliko štete nanese.
Nova cesta Zeminik - Nin izgleda da se pribli-
žava svršetku, čemu je već i vrijeme i nužna potreba,
jer je to za drevni Nin, sada poništen i zapušten, žila
kucavica, koja će mu dati malko života. Nova cesta
spojit će ga automobilski sa lijepo napredujućim Ze-
menikom, prometnim Benkovcem i ubavim Kninom,
a preko njih sa ostalim svijetom.
Zdravstveni Dom“ počeo se je zidati u Ninu
na lijepom položaju, ali u čudnim dimensijama. Sje-
verna Dalmacija izgubila je veliku bolnicu u Zadru,
ona u Šibeniku veoma nam je daleko, pak uprav va-
pije za jednom bolnicom u našim Petrčanima na ide-
alnom rtu Lazareta.
Pitanje kotarskog suda u Ninu, sijelu općine od
15.000 stanovnika, 17 odlomaka, nikako se ne miče,
jer nema zgrade ni poduzetnog duha. Trebalo bi da
vlada priskoči u pomoć sa ovećim povoljnim zajmom,
inače zakrpa ostaje uvijek zakrpa.
Pomorske radnje na otoku Viru. Pomorska vlada
odobrila je trošak ed 600.000 Dinara za novi gat i
lukobran u samotnom ali važnom sidrištu otoka Vira.
Samo Bože daj da te radnje čim skorije započnu.
LA GE
KOMAJI KONAVLE. Zabava. Dne 19. prošlog
mjeseca omladina u Komaju prvi put je priredila u
školskoj dvorani jednu zabavu. Ta je zabava uspjela.
Ima se najviše zahvaliti mjesnoj učiteljici Aaki Kristo-
vić, koja je znala, da ulije onog oduševljenja i poleta
u omladini, da je u onako malo dana spravljanja pos-
tigla onaj lijepi uspjeh. Preporučiti je omladini dile-
taniima, da ne sustanu, jer bila bi velika grehota, kad
nas ne bi čime zabavili i ujedno moralno podizali,
jer u onom komadu osjetio se je osim zabavne sirane
jedan jak moralni motiv. Naroda se bilo zgrnulo, to-
liko, da ih jh je jedan dobar dio morao ostati pod
vedrim nebom. Posmatrač.
KORČULA. + Marko Peručić, viši porezni pri-
jamnik u m., blago je usnuo u Gospodinu 7. ov. mj.
u 85 godini života. Potomak stare korčulanske obitelji,
pokojnik se mlad posvetio činovničkom zvanju, te je
za punih 40 godina marno i savjesno vršio dužnosti
£
,NARODNA SVIJEST*
svoga zvanja, da zatim za 25 godina uživa zasluženu
mirovinu. Najdulje je službovao u Kotoru, gdje ostavlja
najbolju uspomenu. Zadnje godine svog života htio je
da sprovede u rodnom mjestu, gdje ga je eto i smrt
zatekla. Dobar, otmen i simpatičan starac, bio je
čašćen i poštovan od svakoga. Kao uvjeren i praktičan
katolik bio je do zadnjeg časa redoviti posjetioc naše
stolne crkve, te je pobugjivao udivljenje gledajući ga
gdje onako star, svakog dana pobožno dvori sveće-
nike kod sv. mise, Najbolji spomen ostavlja sebi u
svojoj djeci, jer je lijepo odgojio četiri dična i uzor
sina ito: Špira, sudskog savjetnika u Šibeniku, Mondia,
direktora pomorske akademije u Kotoru, Pava, ljekar-
nika u Opatiji i Ernesta, tajnika burze u Zagrebu.
U Petak mu je bio veličanstven sprovod) uz učestvo-
vanje cjelokupnog gragjanstva. S pokojnikom se je
oprostio g. A. Peručić, opć. tajnik, istaknuvši njegove
vrline kao gragjanina, roditelja i katolika. Smrtni ostanci
preneseni su u pratnji trojice sinova sa parobrodom
»Kumanovo« u Kotor, da budu pokopani u obiteljsku
grobnicu, pošto su mu onamo pokopani supruga i sin
Danilo. Neka je dobrom pokojniku rajsko uživanje,
a rodbini i ovim putem naše saučešće.
Milodari. Da počaste uspomenu spomenutog
pokojnika dopriniješe Javnoj Dobrotvornosti u Korčuli :
Po 50 Din. g.g. Da. Mašo Bodulić, Frano Portolan,
Vicko A. Foretić; Po 40 Din. Andro Peručić, Dr. Marin
Smrkinić, Ivo D. Foretić; po 30 Din. Jakov Peručić
pk. Petra, Dr. Pero Cviličević; Po 25 Din. Dr. Dinko
Giunio, Frano Marinović i Dr. Petar Mirošević, dok je
porodica pokojnika doprinijela 500 Din.
Odlikovanje. Na prošlogodišnjoj izložbi u Parizu
osim spomenutog brodograditelja M hovila Depolo i
i wgovca vinom Marka Tvrđeića bio je odlikovan veli-
kom diplomom, medaljom i križem g. Gjuro Peručić
za izložene uzorke poznatog Korčulanskog bijelog
kamena sa otočića Vrnika.
Ošlje kod Stona. Jadne prilike. Naše Gornjo -
Stonjsko Primorje siromašan je kraj. Siromašan je io
kraj, jer ga je priroda umetnula u gudure i litice iz-
megju kojih — tu i tamo — nalazi se ponešto obra-
gjivane zemlje, koja kvalitetom nije najbolja, a kvantu-
mom ni iz daleka nedostaje da prehrani amošnje pu-
čanstvo. Zato ovaj narod .nikada ne može da obiluje
hranom. Nikada — aove godine pogotovo, jer mu je
nesmiljena suša od šest mjeseci prošle godine sve
trude uništila - opržila, pa je zato izložen mučeničkim
patnjama: gladi, golotinji i bosotinji! Apelirali smo
"za pomoć.na sve strane, ali, nažalost, do danas malim
uspjehom. Ipak imademo da zabilježimo i jedan svijetli
primjer staranja za nas, koji je urodio dobrim uspjehom.
Plemeniti dar. Kad je ono u novembru mjesecu
prošle godine nastupio svoju dužnost pri narodnoj
osnovnoj školi u Ošljemu učitelj g. Marinko Zaer iz
Stona i vidio u osnovnoj školi: bosotinje, golotinje i
drugog neimanjstva, pobrinuo se je da pokuca na mi-
lostiva srca Zagrebačkih Gospogja, koje se kupe u
društvu za spasavanje djece u oskudnim krajevima, i
one su se preko svoje Predsjednice Poglavite Gospogje
Berte Hainzel hvale vrijedno odazvale i poslale našoj
školi kavalirski dar od 5.000 Dinara. Tim darom obuklo
se najsiromašniju i potrebnu djecu: knjiga i t. d. Ovo
iznosimo za pohvalu pomenutom Gosp. učitelju, a
k Njoj. Gosp. pisac nazivlje to stav protiv spora-
zuma. -A kad bi nastala jedna nova crkva, koju bi
stvorio kakav sabor u Stokhoimu ili Lozani, gdje bi
se protestanti cijenkali sa pravoslavnima ima li se
priznat Kristovo božanstvo ili ne i gdje bi pobjedila
većina glasova, kakova bi to crkva bila — Kristova
ili Stokhelmska ?
Mi prepuštamo Stokholmske i Lozanske vjere g.
piscu i njemu sličnim, za nas je vjera djelo Boga,
Crkva djelo Krista i ostajemo u njoj. Oni, koji znadu
da je vjera djelo Henrika VIII, Lutera, Kalvina, i t d.,
nemogu ni osjećati pravu ljubav, kao što je ne bi
osjetili ni oni, koji bi znali da je njihova vjera djelo
Stokholmskog ili Lozanskog sabora. Ljubav je lijepa,
ali vrlo teška za čovjeka, jer ljubav znači žrtvu i od-
ricanje, znači borbu ljudskom egoizmu i tu borbu
mogu da svladaju samo oni, koji znadu da je vjera
djelo Boga, a Crkva djelo Njegova Krista.
G. pisac nema pojma o mauci Katoličke Crkve,
kad tvrdi da ona uči, da samo vjera spasava. Uprav
ta zabluda tvori temelj svih protestantskih sekta. U
katolika svako dijete znade da je nauka -njegove crkve :
da je vjera bez dobrih djela mrtva — ne vrijedi I
Katolička Crkva rodila se je u historijsko kulturno
doba. Njen život od početka do danas može svak da
prati. Neka g. pisac nagje jednu vjersku ili kulturnu
instituciju, koja je živjela prije nje ili uporedo s njo-
165
me, pa dokaže, da je pokazala više ljubavi spram pre-
zrenih, zapuštenih i nemoćnih i da im je direktno ili
indirektno više pomogla od katoličke Crkve. I Crkva
koja je prva u život provela Kristove zapovijedi u bez-
broj bolnica, nahodišta, zakloništa i škola raznih vrsta ;
koja preko svojih propovjednika u svako doba a na-
dasve u korizmi poručuje vjernicima : ,Činite dobro,
ako hoćete da-se spasite“; koja ima bezbroj, redova,
koji postoje samo zato da bijedu otklanjaju a bjednike
tješe i pomažu im — takovu Crkvu objegjuje pisac da
nema ljubavi. Sa uskog stanovišta crkvica ograničenih
na jedan narod objegjuje se sa uskogrudnosti crkva u
kojoj Vrhovni Svećenik vjeran nauci Krista ,idite i
naučavajte sve narode“ govori katolicima, vjernicima
bez obzira na rase, narode i plemena. Objegjuje se
radi političkih interesa. Ali kad bi papa gledao političke
interese, ne bi bio nepokolebiv u svome stanovištu, već
oportunist ! Gdje je logika piscu !?
Katolička Crkva učeći nauku Kristovu ističe, da
je prva Ljubav. Ona pozivlje sve svoje vjernike da
ljube svakoga pa i one, koji ih mrze. Tu katoličku
ljubav dokumentiraju vitezovi kršćanske ljubavi, redov-'
nice i redovnici razgranjeni po svim narodima i megju
svima vjerama, koji pokazuju kršćansku ljubav prema
svakome bez obzira kako se krsti i u što vjeruje. Ka-
tolička crkva želi i radi na jedinstvu, jer je to njena
zadaća. Katolička Crkva zna da samo Ljubav može
da stvori jedinstvo. Krist je Ljubav i naša Crkva po-
zivlje svoje vjernike da mole Krista, da dade ljubavi
nama i zabludjeloj braći. Zato moli cijeli katolički
svijet i vjeruje da će Ljubav pobijediti. To je istina,
koju ne može oboriti antipatija g. pisca. — Svjetovnjak.
Br. 11.
Sunce medju sapunima |
\
je
Schichtov sapun - znak Jelen.
Već desetke godina nastoje svi pro-
izvadjači, da dostignu Schichtov sapun. Želi
li proizvadjač ili trgovac da osobito pohvali ,
svoj sapun, onda ivrdi, da je njegov sapun p
dobar kao Schichtov'.
a Ne dajte se zavesti riječima ,dobar
kao Schichtov“, već tražite svuda samo
e t
Schichtov sapun, :
a taj je pravi jedino 4
. sa znakom Jelen.
——0
najviše zato da se od srca zahvalimo Plemenitim (
pogjama, koje su našu školu obdarile, a najskolg
se zahvalimo Njihovoj Predsjednici Poglavitoj Gosik
Berti Hainzel. Hvala i stoput hvala u ime cijelogi;
roda župe Ošlje, a nadasve hvala u ime i
Još Hrvatska ni propala..... dok imamo (
kovih kćeri naroda našega. =, f
MAKARSKA. Pripomoč gladnima. Nevolja i:
pritisla i naše makarsko primorje. Prošla ljetina is
matva ispali slabo — pak se narod našao kroz i
u nevolji, da je trebalo i amo priteći u pomoć. Ci
Krst poslao je ovih dana 70 kvintala kukuruza F
karskoj općini, što se je razdijelilo najsiromašnij|
A to je tek kapljica da utaži veliki glad. Narod bi
dovoljniji bio kad bi imao rada i na taj način i
zaradio. Čujemo da je općina dobila neku izvji
svotu za puteve, ali još se nije počelo sa radom
Trgovina uljem. Ove je godine uije vanreč
kvaliteta, osobito u selu Tučepi i Podgorici, a dnt;
ga nije ni bilo, ali slabe su sreće u prodaji. Lat
ulje, i ako slabije prodavalo se dobro, a ovogod
i ako bolje nemože naći kupca, premda mu je cl
niska. Cijene se kreću izmegju 14—16 Din. litra.
rod je u nevolji, a do novca nemože doći. 1
Odlazak župnika Podgore. Prošle je sed
otputovao u Novu Zealandu vrijedni Don Milan \i
linović, župnik Podgore, da megju našim iseljeni;
kojih je osobito mnogo iz makarskog primorja,
dušobrižničku. službu. Poznavajući ga kao vrij,
svećenika i čovjeka vesela i susretljivog svak tki
je poznavao — žalio je što ostavlja domovinu, a,
bito njegova župa, gdje je mnogo dobra učinio. K.
je bio voljen — pokazao je dirljivi rastanak sa|
gdje se mlado i staro sleglo da ga otprati — a ii,
odlaska iz Makarske našao se veliki broj prijat
znanaca, koji su mu zaželili sretan put i uspjeh dj
govom misijskom radu. Neka našeg prijatelja Dotl
lana sreća i Božji blagoslov prati u dalekom svi
Gradnja carinarnice. Država je postavila zij
našoj općini, da kroz najkraće vrijeme pristupi
carinarnice, i to iz prihoda kaldrmarine, inače (
carinarnicu ukinuti. Pošto je u interesu Makarski
carinarnica ostane, izgleda da će se i to pitanje
voljno riješiti, a kako čujemo ista bi se podig
najljepšem mjestu ua obali, gdje se sada nalazi
irošna i neugledna kuća, koja kvari ljepotu (
Razne gradnje. Mjesni oo. iranjevci još odi
rata kanili su sagraditi uz samostan lijepu crkvu!
je sadanja jako malena i stara. Ali rat je omei
hov plan. Sad su ponovno pokrenuli akciju za gli
i regbi, da će doskora početi, premda će radnja
teći, jer fali materijalnih sredstava. — Ovih će
mjesni Jug. Sokol početi sa gradnjom sokolan
obali. Mjesni advokat Dr. Negrini gradi uz svojt|
novi veliki pensiou, i to na najljepšem položaju
«uz borovu šumu i more. Kako Makarska osku!
sa: hotelima, to će sigurno ovaj Pension mnogo €
nijeti većem prilijevu uglednijih stranaca, koji će
bar jedan pristojan lokal sa potpunim konfortor
IQ