Poštarina plećena o gotovu
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 22. Marta 1928.
O God. X.
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Autonomija.
Pitanje revizije ustava u smjeru što šire decen-
acije, koje je časovito bilo potisnuto usljed hari-
g. Radića — postaje opet centralno pitanje. Ono
meće svom snagom kao životna državna potreba
rotiv njihove volje i onim političarima, koji su ga
stili i time osporili njegovo riješenje (— Radić —),
civali ga, dapače perhorescirali od njega (— Pri-
ić —). Konstatacija sa strane ovog zadnjeg, da
alističko uregjenje ne odgovara našim prilikama,
naš ustav — taj ,zakon nad zakonima“ — bez
priteta, da nije nažalost ,svetinja“ svakoga gragja-
— kako ga je klečeći nazvao g. Radić, jer ga
je drže ni oni, koji su ga stvorili i jer nije done-
sporazumno“ u smislu Krfskog ugovora iz 1917.
\pomoću majorizacije — znači ujedno zadovolj-
onima, koji su to uvijek ispravno isticali i pi-
revizije u pravcu autonomije ili federacije sma-
kriterijem stranačkoga grupiranja, te radi toga
progonjeni kao defetisti.
| Nedavno je Masaryk u svojoj poruci narodu
pD i to, da moderna država ne mora da počiva
0 ma centralizaciji, nego i na autonomiji, nagla-
i da moderna autonomija nije isto što i autono-
psolutističkog doba. To je rekao korifej moderne
kracije i zar to onda ne znači otstupanje od onog
kratskog principa po kojemu ,,svaki zakon treba
e ustavni izražaj volje cijelog naroda u isključivo
bm zakonodavnom tijelu“ i radi kojega je demo-
a vodila najžešću borbu protiv dvodomnog si-
18 i privrednog parlamenta. Grof Sforza u svojoj
toj zadnjoj izjavi traži povratak k pokrajinskim
nmomijama kao majsigurnijem jamstvu za mirnu i
okratsku Evropu.
I nije to tek slučajno, da i u samoj Francuskoj,
vci demokracije, u kojoj već postoji ograničeni
Oupravni život u obliku departementa (svakako
kamo širi od onog, što ga predstavljaju naše samo-
e, čiji budžet nije veći od običnog gradskog) —
dji jaka struja, koja teži za još većom decentra-
jom. To se nemože protumačiti nikakovim sepa-
ličkim težnjama. Ozbiljni ljudi vide u tome desa-
nje samo mekojih načela demokracije, koji već
ju zastarjeli i nesavremeni.
Pitanje je napokon dali uopće sve to snažniji
skrajnog kolektivizma i etatizma može da se
&de u sklad sa temeljnim načelom moderne demo-
ije : — skrajna individualna sloboda.
| Autonomiju se definiralo kao ,zlo“, ,negaciju
\ države“. Jedan od glavnih psiholoških elemenata
e tu ,nepovjerenje“. Neozbiljno se vikalo na sva
; da autonomizam znači ,nametanje novoj državi
a historijskih kulturnih i plemenskih osobina“.
toga da je apsurdno braniti posljednje mrvice
anskog feudalizma.
Takovo shvatanje autonomije sa čisto političkom
com, razumljivo je, da je moralo dovesti i do
čka, da će prirodni izražaj autonomnog života
ontiranje. — Ideja o narodno-političkoj autono-
bila je doista specifično austrijska. Ona ju je pro-
la iz čisto političkih razloga: — da bi se Hrvati,
i Slovenci razvijali sve više kao tri posebna indi-
lina organizma i pokrivali divergentne težnje.
tim danas ideja o administrativnoj, legislativnoj
iru ustava) i financijalnoj decentralizaciji u obliku
jinske autonomije ima svoj razlog u što boljem
avnijem shvatanju posebnih pokrajinskih i lokalnih
mskih interesa, te psiholoških razlika. To je ra-
od autonomije apsolutističkog doba i moderne
omije. Tu je razliku u svome pismu narodu na-
i T. Masaryk.
Mišljenje da su one više pokrajinske razlike bile
ivo posljedica specijalnih staleških i političkih
a i da ,moraju po:svim socijološkim zakonima
nuti“, najbolje demantira devetgodišnja centra-
a praksa.
Možda nijedna pokrajina ne osjeća toliku potrebu
omnog drž. uregjenja koliko.baš Dalmacija. To
zumljivo, jer su potrebe drugih pokrajina više
a je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno.
izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
manje slične. Za specialne potrebe Dalmacije kao jedne
primorske pokrajine naravno u Beogradu nije se imalo
smisla. A ne će ga imati.
Nijedan državni organizam nije tako kompliciran
kao centralistički iako to na prvi mah izgleda zbilja
obratno. Prirodna podjela rada čini državni organizam
još sposobnijim za život, omogučuje upotrebu svih
zdravih snaga i nipošto ne znači negaciju drž. jedin-
stva, unitarizma.
Jedan značajan primjer su U. S. A. Skup. ap-
solutno različitih naroda čak konfederativno uregjenih
danas po knjizi J. Bruce ,Američka Država“ pokazuje
tendencu jednog jedinstvenog naroda.
I zbilja danas svako društvo pokazuje ovu težnju
podjele rada. Bilo to dioničko društvo, novčani zavod
i t, d. Jedan novčani zavod n. pr. preko filijale može
mnogo lakše, a potpunije da eksploatiše jedan pothvat.
To je najsavremeniji sistem t. zv. ,decentrirane kon-
cetracije“. I država kao zajednica porodica, općina i
pokrajima nije ništa drugo već jedan samio viši soci-
jalni pojav. Radi toga tim više to vrijedi i za nju.
Mnogi vide u tome dokaz protiv autonomnog
državnog uregjenja, što takovo uregjenje — kažu —
predstavlja jedan još kraći centralizam : — pokrajinski.
Naravno da ovakovo tvrgjenje, ako ćemo biti samo
malo dosljedni, vodi do apsurdnosti: — svaki niži
socijalni pojav je na štetu države kao cjeline, jer on
znači jedan centralizam! Lijepo! 1 porodica onda,
koja je uostalom samo elementarni oblik države —
predstavlja jedan još mnogo, mnogo krući centralizam.
Pa ipak svakome je čovjeku zdrave pameti jasno, da
jačina države odgovara baš jačini ovog ,porodičnog
centralizma“. To je bez sumnje najjače mjerilo. —
Centralizam znači podržavanje birokracije. Jača-
njem centralne vlasti stvorio se i osilio birokratski
elemenat. Možda zbilja imaju pravo oni koji ističu da
su one trzavice u demokratskoj i radikalnoj stranci
posljedica razvijenog birokratizma. Sudbina Kronosa:
— onaj birokratizam kojega su one stvorile proždire
njih samih. —
Centralizam znači takogjer potpomaganje hege-
monije, regionalizma. I| smješno je kad oni, koji su
glasovali za centralistički vidov. ustav i proračunato
oteščali njegovu reviziju sa jednom prilično za to teš-
kom procedurom — sentimentalno pričaju o demokra-
ciji i ustaju na njenu obranu. Treba da znaju ta gos-
poda, da se načela demokracije nijesu razvila samo u
borbi protiv staleške prevlasti i prevlasti nekojih pri-
vilegovanih porodica, već isto toliko i u borbi protiv
regionalne, plemenske prevlasti.
Centralizam već kao teorem u svojoj biti znači
kompromis. Nipošto ,rasnu. sintezu“. I to je njegov
istočni grijeh. Redovit kumpromis jest permanentno
zlo. Kompromis može katkad da bude životno pitanje,
ali samo katkad. —
Na koncu treba istaknuti još nešto. Činjenica je
da sve maše stranke imaju u glavnom plemenski značaj.
Ako se uzme sada kao baza za riješavanje vladine
krize redovito sudjelovanje i Srba i Hrvata i Slovenaca
u vladi, jasno je da bi to uz ovakovu stranačku for-
maciju značilo sukob sa uobičajenim parlamentarnim
načelima. Tada bi svaka kabinetska kriza bila samo
borba izmegju dvije najjače srpske stranke oko vlasti.
To je slučaj kad uz ovakove naše prilike centralizam
znači direktno jačanje partikularističkih težnja Hrvata
i Slovenaca, kad se oni nalaze izvan vlade, dotično
one stranke koje njih predstavljaju. Te se težnje sa-
svim prirodno tada kod njih javljaju u jačoj mjeri,
kad osjete da su rastavljeni. — Dakle i sudjelovanje
svih plemena u vladi sa punom vlasti, koje im pri-
pada, ne bi bilo nikakovo radikalno sredstvo, već samo
jedan palijativ.
Pristupanje riješenju svih visećih nutarnjih pro-
blema, koji nas tište, e da se ne postavlja kao uvjet
revizija vidov. ustava. koji je ukočio sav naš privredni
i administrativni život — bilo bi što i pokušaji bal-
samovanje bez vagjenja utrobe. Fr. Sen
Pisaćeg papira u mapama od 2,50 unaprijed.
Elegantne kasete pisaćeg pribora, dop. karata, Albuma
za dopisnice i poezije, u velikom izboru dobije se kod
PAPIRNICE Lujo Pešević — Dubrovnik. '
za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
»NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Akcija za obnovu zvonika.
Članovi — Spomen-knjiga — Proglas.
Glavni odbor kao i pojedine sekcije. za obnovu
našeg zvonika neumorno rade. Prošle Nedjelje održana
je sjednica egzekutivnog odbora, koja je donijela veo-
ma važnih zaključaka.
Kako je ovo jedna akcija, koja se može ponoviti
tek nakon nekoliko vjekova, a svaki doprinositelj može
za cijelog svog života da samo jednom nešto za ovu
svrhu dade, to ovo sabiranje treba razlikovati i podići
iz običnog svakodnevnog sabiranja za razne svrhe, koje
se tokom vremena više puta ponavljaju.
Odregjene su 4 vrste doprinosnika : 1) Veliki do-
orotvori sa doprinosom od barem 50.000 Din. 2) Do-
brotvori sa 10.000 Din. 3) Legija obnovača sa 300 D.
i 4) Doprinosnici sa bilo kojim iznosom. Osim toga
priredit će se razne zabave sa tombulom i izleti na
korist ove akcije. Zamolit će se pripomoć vlade, obla-
sti i općine, koja za stalno neće izostati radi kulturne
važnosti ove akcije.
Netom se prikupi iznos od Din. 200.000 treba
započeti sa gradnjom, jer će tim i sama akcija za sa-
kupljanje biti lakša i življa.
Finansijski pododbor predložio je da se na dosto-
jan način ovjekovječe imena svih doprinosnika za po-
dizanje ovog našeg starog spomenika, pak je jedno-
glasno prihvaćen predlog Dr. M. Vidoevića, da se sa-
stavi umjetnički izragjena spomen-knjiga, u koju će se
ispisati imena svih doprinosnika. Imena velikih dobro-
tvora i dobrotvorka bit će na prvom mjestu ito svako
ime na posebnoj strani umjetnički ukrašenoj. Ova
knjiga ostat će vječito izložena u dubrovačkom muzeju
i to na posebnom podnožju, takogjer umjetnički izra-
gjenom sa relijefom zvonika, pa će svojim sadržajem
biti trajni spomenik požrtvovnosti i ljubavi prama rod-
nom gradu. Izradba ove spomen-knjige povjerava se
našem umjetniku g. Marku Muratu. Po predlogu g.
Dr. J. Posedela velikim dobrotvorima i dobrotvorkama
predat će se i umjetnički izragjene diplome.
Sabiračka akcija započet će javnom svečanosti
pred zvonikom na veliku subotu u času kada se raz-
vežu zvona i zaslavi Glorija.
Razne potrebe Gruža.
Pučka kuhinja. Naš Gruž postaje svjetsko tržište
sa novom obalom, a razvija se sve jače, osobito pro-
duljenjem tramvaja do uvale sv. Martina. Tu je za-
poslen kod uvoza i izvoza bosanskog drvlja veliki
broj radnika, koji je statistički odregjen dnevno naj-
manje 350, a redovito 500.
Općina je sagradila radnički dom za prenočište
ovih radnika, te ih može 100 tu prespavati. Ovo je
pohvalno za našu općinu.
Radnicima treba još Pučka Kuhinja“ na prvom
mjestu, uz druge socijalne i kulturne ustanove. Radnici
su prisiljeni da pohagjaju krčme, pivnice, lokande,
mnogoputa tako zabitne prostorije, pune mikroba raz-
nih bolesti, gdje ostavljaju krvavo stečene pare, gdje
su prisiljeni plaćati mnogo više, nego bi to u Pučkoj,
Kuhinji, gdje bi dobili čistu i zdravu okrepu.
Po svim većim našim gradovima postoje pučke
kuhinje, i skrajnje je vrijeme, da se takva osnuje u
Gružu. To imperativno nalaže briga i humanost za
naše radnike.
Pokojna gruška dobročiniteljica Nike Lopižić o-
stavila je za gruške siromahe, sve svoje imanje, koje
se sastoji u zgradama i gragjevnim prostorijama. Čas-
ne Sestre Dominikanke već drže od ove zaklade neke
sirote i spravlja se ,Dječji Vrt“ po najmodernijim
zahtjevima higijene. To je takogjer pohvalno. Najbolje
bi bilo da uprava ove zaklade priuzme i ,Pučku Ku-
hinju“ za radnike i njihove obitelji.
Pozivljemo našu općinu, razna trgovačka podu-
zeća u Gružu, gdje rade radnici i sve ljude dobre
volje i napretka, da potpomognu ovu humanitarnu
akciju. Pozivljemo ovim javnim apelom sve one, do
kojih stoji, da ovu akciju provedu u djelo, a radnici
našega Gruža sjećat će se zahvalno svih svojih do-
bročinitelja. — Gružanin.