Br. 12. Stečaj Slavenske Banke. Izvještaj vjerovničkog odbora. Stečajni upravitelj Slavenske banke i stalni vjerov- nički odbor javlja, da su do sada isplaćeni vjerovnici 1. razreda u iznosu od blizu 4,000.000 Dinara, a osim toga da je sakupljeno još cca 13.500.000 Dinara go- tovog novca, koja je svota uložena u sigurnim zavo- dima po 6 i pol posto, dok ne bude sakupljena goto- vina, dovoljna za isplatu primjerene kvote vjerovnicima ll. razreda, kojima su bile likvidirane njihove privatne tražbine u visini od cca 120,000.000 Dinara. Osim toga ima prijavljenih, a od stečajnog upravitelja neli- kvidiranih t, j. spornih tražbina u iznosu od 59,400.000 dinara. Vjerovnički odbor nastoji da novčani zavodi preuzmu cjelokupnu aktivu stečajne mase, Sada se o tome vode pregovori, koji teku povoljno. Istovremeno se radi na nagodbi sa upravnim od- borom Slavenske banke i na riješenju pitanja L&nder- nke, odnosno trbovljan. društva, Stečajni upravitelj orao je ići tim putem jer je konstatirao, da vjerov- mici Slavenske banke nijesu naišli kod vlasti na onu potporu u-koju su se nadali, Pregovori su došli tako daleko, da će se istodobno sa preuzećem cjelokupnih aktiva od strane novčanih zavoda vjerojatno moći sklo- piti nagoda sa upravnim odborom i riješiti pitanja Liinderbanke odnosno Trbovljanskog društva. Stečajni upravitelj nadalje javlja, da su gubitci zavoda upravo Ogromni, a osim toga izgubljene su definitivno sve tezerve i čitava dionička glavnica. IZ JUGOSLAVIJE. Politička situacija. U Narodnoj se Skupštini Vodi debata o proračunu, te se ovih dana pretresaju andmani u finansijskom zakonu. — U redikalnoj ranci došlo je do pomirenja pašićevaca sa Vukiče- ćevim sporazumom da se provede rekonstrukcija ade, da se u svibnju sazove konkres radikalne stran- , te da se Dr. Subotić povuče s političkog polja, a na njegovo mjesto dolaze Dr. Radonjić i Marko Trif- vić, Posjedice ovog sporazuma odjeknut će u unu- mjoj političkoj situaciji, osobito ako dogje do pro- jene režima. — O demokratskoj stranci pronose se gla- sovi o potpunom povlačenju g. Davidovića radi vrlo slaba zdravlja a osim toga da ga je skrhala žalost, to mu je nedavno uimro unuk, koji mu je bio po- ljednji potomak. Ako se g. Davidović povuče, imao bi zauzeti njegovo mjesto u demokratskoj stranci g. Dr. Voja Marinković. Osuda ubojice generala Kovačevića. U Štipu je nakon dugog procesa od dvadeset dana pala osuda ubojicama generala Kovačevića: Na smrt su osugjeni četvorica, dva na 20 godina teške robije, jedan na 5 godina, tri na 12 godina, jedna ženska na 5 godina. Radić i krivnja za svjetski rat. Radić je prošlih lana dao u parlamentu izjavu, da je svjetski rat skri- ila Srbija i nekoliko zanesenih mladića iz Bosne. Kad seje srpska javnost pobunila na tu izjavu, junak iz rupe pobježe u Zagreb i u svom ,Valu“ napiše članak o uzrocima svjetskog rata, u komu da Srbima za- (maže što više oči piše da je krivica svjetskog rata ma ,feudalcima“ i ,klerikalcima“, a mapose na Dru Antunu Korošcu. Pobojao se Radić generala, vojske i vora, pa u svom ciganluku hoće drzovito, da okrivi a početak svjetskog rata katolike, koje nazivlje ,kle- \tikalcima“. Megjutim dok se je za svjetskog rata Dr. orošec borio sa Drom Susteršićem i pobijedio ga, lok se Dr. Korošec za nekoliko godina nije smio u ariboru ni pokazati na ulici, te bio zatočen, dotle e god. 1914, Stjepan Radić osobno donio na zagre- bačkoj pošti u Jurišećevoj ulici i predao ovaj brzojav: »94H 5565 5/8 Z 40 Ss — Njegovom Veličanstvu ranji Josipu Prvomu, Beč, Kabinetska pisarna. Usred eizmjernog oduševljenja svega hrvatskoga [naroda rvatska Seljačka Stranka s najvećim zanosom poz- dravlja Previšnji navještaj rata podmuklom neprijatelju Prejasne dinastije i naše mornakije, a napose Hrvat- stva. Hrvatski narod nepokolebivo odan Vašem Veli- čanstvu i čitavoj dinastiji kao kroz stoljeća i ovaj put hrabro i neustrašivo hrli u prve bojne redove u ovom pravednom i svetom ratu, da već jednom temeljito obračuna sa himbenim srpstvom i sa njegovim pokro- iteljima pod lozinkom : Bože živi, Bože čuvaj Kralja mašeg i naš Dom! Za Hrvatsku Seljačku Stranku: Stjepan Radić“. »Narodna Pelitika“, koja donosi ovaj brzojav »zvijeri“ i ,militarističke klike“, koje su ,stvarno“ huškale na rat proti Srbiji i pravoslavnoj Rusiji. kaže, da će do potrebe iznijeti i fotografiju ovog brzo- java, koji nam najrječitije govori, gdje se danas nalaze: NARODNA SVIJEST Ukinuće dohodarine. Pred kratko vrijeme vodila se žestoka borba radi dohodarine, pa je ona po no- vom poreskom zakonu i dokinuta, ali je ujedno bilo odregjeno da se još ove godine može ubrati. Megju- tim je sada ministar poljoprivrede Dr. Stanković podnio prijedlog, da se već od 1. travnja o. g. ukine doho- darina. u prečanskim krajevima, jer ona u Srbiji ne postoji, pa izgleda da će ovaj prijedlog biti prihvaćen. Oskudnim krajevima Dalmacije potrebno je 30 vagona sjemena. Obi. je odbor u Zagrebu odlučiv, da se dade zajam od 300.000 dinara za. dobavu sjemena. Naplata oblasnih taksa u splitskoj oblasti je započela. Oblasni prirez u najskorije vrijeme će se početi naplaćivati u čitavoj oblasti, Sastanak hercegovačkih sadioca duhana. Dne 19, ov. mj. održala se je u Mostaru proširena sjednica središnjeg odbora udruženja sadioca duhana za Herce- govinu. Na toj se je sjednici iznijelo očajno stanje sadioca i tražilo od države, da se povisi broj strukova za novo sagjenje: DILJEM SVIJETA. Još jedan centenar. U utorak 20. ov. navršilo se je 100 godina od kada se+je u Skienu u Norveškoj rodio veliki norveški dramatičar Henrik Ibsen. Neke su se od njegovih drama prikazivale i u Dubrovniku, kao »Sablasti« i »Nora ili kuća lutaka«, a neke su i publici poznate barem po čuvenju, kao »Peer Gynt«, »Stupovi društva«, »Graditelj Solness« i »Divlja patka«. Pametna naredba. Norveška je vlada pod pri- jetnjom tromjesečnog zatvora naredila svim liječnicima, da svoje recepte moraju čitljivo pisati i čitljivo potpi- sivati. Ne bi bilo zgorega, kad bi vlade i drugih država slijedile taj primjer. Neboder u Europi. U Helsingforsu, glavnomu gradu Finske (200.000 stanovnika) gradit će se skoro neboder, koji će imati 68 spratova. Calles se počeo pogagjati s Vatikanom. Prema vijestima >»Herald Tribune« došlo je na posredovanje američkog poslanika Morisa do razgovora izmegju Va- tikana i Callesa. Očekuje se konferencija izmegju pa- pinskog izaslanika Burkea i Callesa, na kojoj će ras- pravljati o izravnanju svih spornih pitanja. Za mir ili za rat. Poznati vogja talijanske pučke stranke Don Sturco koji sada živi u emigraciji u Lon- donu dao je neki dan opširnu izjavu dopisniku »Slo- venca«, u kojoj zagovara svjetski mir a ustaje protiv svih onih, koji hoće da ponovno u Evropi proizvedu svjetski pokolj. Mišljenja je, da će uza sva nastojanja raznih megjunarodnih konferencija, ipak doći do rata ali ne tako brzo, jer današnje ljudstvo hoće mira. Parlamentarni izbori u Poljskoj. U nedjelu 4. ov. mj. obavljeni su izbori za poljski parlamenat, a sedmicu dana kasnije oni za senat. Izbori su, znatno promijenili dosadašnje stanje. Stare stranke su se po- cijepale, a mjesto njih nastale nove formacije. Najglav- nija činjenica jest, da je Pilsudskom uspjelo, da blok vlade, koji predstavlja potpuno novu stranku, dobije veliki broj mandata. — Veliki su poraz pretrpjele na- rodna demokratska stranka, kršćanski demokrati i Wi- tošev Piast. Dobro su se održale narodne manjine kao i sve ljevičerske grupe. Opaža se da je Poljska oti- šla na lijevo. Pilsudski je nastupao pod geslom opće, a oso- bijo ekonomske obnove Poljske. Bio je podupiran ne- gdje i od visokoga poljskog klera, a negdje i od lje- vičara. U nj gledaju začudo i ljevičari i desničari sim- patičnu osobu. I ako je vlada dobila relativnu većinu, ipak joj još mnogo fali do natpolovične većine u Sej- mu i senatu. Gradske vijesti. Josipovo. Presvij. dijecezanski biskup Dr. Josip Marčelić proslavio je svoj imendan u ,Josipovcu“, no- vom zavodu č. Školskih Sestara u Župi. Tu je čitao sv. Misu i držao govor sakupljenom narodu, a uveče se povratio u grad. Uoči blagdana Hrvatska Glazba održala je u počast svečara birani program i pozdra- vila ga veselim koračnicama pred njegovim dvorom. Presvijetlom svečaru i naše smjerne čestitke | Načelnik u Beogradu. Još na 12. o. mj. otpu- tovao je načelnik grada g. Dr. Miho Skvrce u Beograd radi raznih općinskih pitanja i ostaje još tamo za ne- koliko dana, te bi se imao vratiti u Ponedjeljak. Izmegju ostalih najvitalnije pitanje za naš grad izmjena voj- ničkih zgrada sa velikom opć. kasarmom u Gružu. Kako doznajemo g. načelniku uspjelo je, da uvjeri nadležne faktore, da je izmjena zgrada u najvećem interesu i pučanstva i vojništva. — Prošle Subote 17. Str. 3. o. mj. g. Dr. Skvrce bio je primljen u posebnu audi- jenciju ed Nj. V. Kralja Aleksandra. Audijencija je potrajala pola sata. Nj. Vel. Kralj u razgovoru sa Dr. Skvrcom ukazao je naročito interesovanje za radove u Dubrovniku i izrazio zadovoljstvo: radi razvijene dje- latnosti općinskog odbora. Uopće Ni. Vel. pokazao se je kao dobar poznavalac prilika u Dubrovniku. Nj. Veličanstvo posebno se je interesovalo za pitanje ishrane pasivnih krajeva i razvoja industrije stranaca. Lične vijesti. U našem gradu nalazi se na in- formativnom naučnom putovanju direktor njemačkih državnih željeznica g. Dr. Baumgarten. U tu je svrhu obišao svu našu okolicu. Njemački konsul u Sarajevu g. Dr. von Druffel bio je ovih dana u našem gradu u službenom poslu te je krenuo za Albaniju. — Već dulje vremena boravi u našem gradu njem. admiral Schaumann. Dolazak engleških liječnika. Na 14. aprila do- lazi u naš grad grupa od 20 engleških liječnika, da prouče naše prilike. Odsjesti će u Hotel Imperialu, a na 16 krenut će za Hvar. Svečani doček Dubrov. Par. Plovidbe na novoj liniji Sušak-Split, koju je započela u Subotu 17. o. mj. U svim mjestima, koje je počela da tiče Dubrovačka Plovidba, narod je svečano dočekivao prvi parobrod, a esobito u Crikvenici i na Rabu. Tu je došla na pozdrav općinska uprava, povjerenstvo mjesnih liječi- lišta, lijepa kita vigjenijih gragjana i mnoštvo naroda sa glazbom. Svi uvjereni, da će im oga donijeti mnogo koristi, zaželjeli su upravi Dubrov. Plovidbe dobar uspjeh i napredak. Za prugu Sušak-Dubrovnik Dubrovačke Pio- vidbe. Kako se je pročulo, da Minist. Saobraćaja kani ukinuti novo započetu prugu Sušak-Split Dubrov. Plo- vidbe, to je podnačelnik Dr. Niko Koprivica pozvao na dogovor predstavnike privrednih institucija i javne štam- pe u Ponedjeljak veče. Iza kako je svestrano prikazano ovo pitanje i korist ove pruge za interese našeg grada, općeg saobraćaja i prometa stranaca, to su i Općina Obrtnička Komora i Trgovačko Udruženje uputili br- zojave na sve odlučujuće faktore, da se podrži spo- menuta pruga i za istu dade odgovarajuću subvenciju kao i za obalnu plovidbu u srezu dubrovačkom. Ču- jemo, da će se ovom pokretu pridružiti i općine onih mjesta, koja nova pruga tiče. Svak nepristran uvigja, što je više pruga, da je tim zgodniji i brži saobraćaj, pak se zbilja čovjek pita, čemu se stavljaju zapreke novim prugama. Posjeta stranaca unašem gradu već je u punom jeku. Svi hoteli već su gotovo puni, a svakim paro- brodom dolazi oveći broj stranaca, većinom iz Njemačke. Zadušnice za blagopok. Du. Vice Medini pri- redio je u Utorak 20. o. mj. mjesni ogranak Braće Hrvatskog Zmaja u crkvi sv. Audrije na Pilama. Istima su prisustvovali delegati ogranka i porodica pokojnikova. Čitulja. U Utorak 20. o. mj. uveče preminuo je u Gružu pravnik Fridrih Brambila u 23. god. života. Sprovod će mu biti danas u 3 sata iz kuće želosti na groblje sv. Gjurgja na Boninovu. Pokojniku rajska slava, a ucvijeljenoj obitelji i naše saučešće. Stigao barut lagumski, lovački bezdimni i eksplo- ziv, te se može dobiti u dućanu Antunović na Stradunu. Kursalon. Zemljište Prve Hrvat. Štedionice na Pilama kupljeno je ovih dana od nekolicine naših sugragjana u svrhu gradnje kursalona. Doznajemo, da poznati bečki arhitekt g. Alfred Keller već radi projekte za gradnju kursalona. Prošle Subote obavljena je li- kvidacija društva ,Cercle des Etranger“, a obrazovat će se novo društvo za Kursalon. Besplatni tečaj za pomorske strojare započeo je za I. klasu u Ponedjeljak 19. o. mj. kod Direkcije Pomorskog Saobraćaja u Splitu i traje 16 sedmica. Za II. i II. klasu započet će 16. aprila i trajaj će 12 sedmica. Potanji uvjeti kod lučkih ureda i kapetanija Napredak naše trgovačke mornarice. Do par dana stići će iz Splita u Gruž nov parobrod atlantske plovidbe Ivo Račić. Zove se ,Carica Milica“, a sagra- gjen je u Sunderlandu, golemomu brodogradilištu sje- verne Engleške na Sjevernom Moru, nedaleko od škot- ske granice. Nosivost mu je 10.000 tona, brzina 14 pom. milja na sat, a njegova je gradnja zapala 25 mi- lijona dinara. Iz Engleške je donio u Split 8200 tona ćumura; a kad iskrca taj teret, doći će u Gruž, gdje će biti svečano blagoslovljen. U Gružu će nakrcati pun tovar drvlja za Buenos.Aires. Bilo u sto dobrih časa Koliko vrijedi naš novac? Dolar 56:76, engl. funta 277.94 franc. franak 2:80, talij. lira 30:10, čeh. 1.68, ausir. kruna šiling 8:50, njem. marka 13:61.