Počtarima plaćena u gotovu
"Narodna
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
vij
DUBROVNIK, 29. Marta 1928.
e God. X.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Poznali su glad naši stari, kao što su je poznali
ajplodniji krajevi svijeta. Dolazila je poput biča
lije bolesti, kad je falilo radne snage, i u vrijeme
odice i teških elementarnih nepogoda. Ali, do uje-
ljenja nije niko govorio o gladnoj Dalmaciji. Za
Istriju bila je ona _, pasivna“, što je značilo da za nju
žava više troši nego li od nje prima. U to se oprav-
ino sumnja, jer je Austrija znala da se opravdava za
jedine gospodarske i prometne propuste pasivnošću
ga kraja.
Ove dane čuli smo oštre govore gospode od se-
čko-demokratske koalicije, koja su ,suznim“ očima
fikivala izraze ,svinje“, ,lupeži“, ,pljačkaši“ i t, d.
| bi ,pomogle“ gladnome narodu sa par vagona
Ikuruza više. Slično prosjaku, koji ti opsuje koju
etinju, kad mu dadeš manje, nego li bi htio. Mi
\ćemo slijediti navod g. Radića da narod u nas
da mrtav od glada i da stvaramo raspoloženja, koja
Svemu ne odgovaraju realnom stanju.
\ I za to odbijamo zahvalnost i g. Radiću i daro-
teljima za par vagona kukuruza. To neka služi,
itezovima“ kao opravdanje za skok, koji će do malo
na poduzeti i napraviti od njih krotke janjce. Dal-
tcija odbija milostinju ; a hoće rada, da trudom steče
uh svoj. Nema kraja u našoj državi, izuzev Herce-
vine, koji bi imao izdrživljijeg seljaka nego li je
Imatinski. Nema kraja u našoj državi, koji bi donio
avi većeg bogatstva od Dalmacije. Ove gole kiši
akuje nešto, zašto su drugi naredi vijekovima stradali
ga dobiju, ato je more — izvor blagostanja, ljepote
poj kultura i civilizacija. Čuvari ovog mora, koji su
preko hrvatstva sačuvali državi jugoslovena, osku-
evaju, gladuju i ako ne padaju mrtvi od glada i
daju rasti svoja pokoljenja bez onog jakog kršnog
ganizma, bez kojeg dalmatinac neće meći da odoli
htijevima njegova teškog života.
Gola je Dalmacija, ali megju njenim škripima
te loza, maslina, buhač; po njenim hridinama vene
skorišćena kadulja, majčina dušica, smilje, ružmariu.
će naš seljak & vinom, kad mema gdje da ga
da? Što se je uradilo da se omogući izvoz našeg
Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).
1. Velelučka svečanost. U Beogradu i Zemunu
a oko 20 Velelučana zaposlenih u raznim radnjama.
či sv. Josipa, zaštitnika Veleluke, skupili su se oni
zajedničku skromnu večeru, a na blagdan sv. Josipa
sustvovali su svečanoj sv. Misi, koju je u župnoj
vi sv. Antuna odslužio i govor držao njihov mje-
nin O. Petar Vlašić. Na veliki oltar bila je posta-
na lijepa slika sv. Josipa, kako blagosivlje Veluluku.
je slika model one slike, koju je prošle godine
an beogradski umjetnik naslikao za zastavu bratov-
e sv. Josipa u Velojluci. Sa svečanosti je poslan
zdravni brzojav rodnom mjestu. Ovoj skromnoj sve-
osti prisustvovao je i blatski načelnik, nar. poslanik
Joakim Kunjašić, a preko večere bili su došli neki
jedni beogradski tamburaši, te su sitnim cilikom
burica povećali veselo raspoloženje Velelučana.
2. Katolički zanatlije. Istog dana — blagdan sv. Jo-
a — slavili su i bec gradski katolički zanatlije svcg
ebnog pokrovitelja. Ima lijepi broj tih udruženih
. zanatlija u Beogradu. Njihov je predsjednik dvorski
ar g. Petar Lemert, veoma cdlični i zauzetni ka-
ik, potpresjednik društva za gradnju velike kate-
le i jedan megju prvacima beogradskih katolika
vakom pogledu. Nema nijedne katoličke institucije
a ju ne bi g. Lemert pomogao i novcem i radom
avjetom. Otrag. nekoliko godina još prije rata, on je
šice hodočastio u Svetu Zemlju, te još i sada čuva
svojoj kući mnego lijepih uspomena iz Svete Zemlje.
3. Iz Jug. akademskog kat. društva sv. Cirila
etodija. Ovo peletno društvo održalo je svoju glavnu
mesiralnu skvpštinu dne 10. tek. Osim akademičara
kađemičarki prisustvovali su skupštini kao seniori
. polanik Stj. Barić, kanonici Vagner i Vlašić, lični
na je lfstu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Ne ćemo milostinje !
vina u države, koje su prije rata trošile vino Dalmacije.
Jelise pri sklapanju carinskih ugovora sa državama
vodilo računa o tome? Ništa! Što se je poduzelo da
se u nas podigne uljarska industrija, da se stvore de-
stilacije za mirisavo ulje od kadulje, ružmarina it. d.,
koje bi donijele goleme koristi Dalmaciji ? Naš seljak
riba još na najprimitivniji način čekajući ribu u , posti“,
ako je sreća donese —, a lslandezi (čitava državica)
živu od ribarenja. Jeli se u nas država pobrinula da
osnuje ribarske škole, pomogne narodu da pribavi par
mreža i motora na odulje isplate? Naši putevi propa-
daju s dana u dan, obala je malo, a gdje ih ima ruše se,
o parobrodarstvu da i ne govorimo. Da bi se tim po-
pravcima i radom pomoglo gladnom narodu, o tom se
ne vodi računa. Daje mu se par vaguna kukuruza za
koje traže skupe zahvalnosti. Pojede ih kroz par dana
i poncvo očajava na grudi, koja bi ga mogla hraniti.
Kad čovjek pogleda ove krši, koje su tvorile
Dubrovačku republiku, pa zaviri u povijest njenog
blagostanja, tad jasno vidi, da razum, poštenje, radi-
nost i okretnosi maroda i vlade može da stvori biago-
stanje na ovom kršu, koji vrijedi kao da je zlatan,
jer je na moru.
Gospoda samostalci, koji su bijesom opsjednuti,
ništili sve što je podsjećalo na Dalmaciju, koji su
uspjehani poručivali u Beograd: rušimo separatizam,
viču danas na Beograd u zajednici sa g. Radićem, koji
se danas najviše ponosi s time, što je vidovdanac,
Oni prose kukuruza. Mi ga ne ćemo prositi. Ako do-
gjemo do toga, da nam bude potrebna milostinja mi
ćemo je moliti u Hrvatske, koja je-i za rata spasila
djecu Dalmacije, i kojoj je Vojnović slao molitve
zahvalnice, najljepše proizvode svoje pjesničke duše.
Mi tražimo svoje pravo: zajednicu sa Hrvatskom
majkom u autonomistički uregjenoj Jugoslaviji. Naš
um, naša radinost, poštenje i požrtvovnost znat će
upotrebiti naše pare da od Dalmacije stvori zemlju
blagostanja, koja će moći ne samo nahraniti i povećati
svoje stanovništvo, već postati i izvor blagostanja i
ponosa za sve Hrvate, Srbe i Slovence.
mu
sekretar ministra unutrašnjih djela g. Korošca g. Sibe
Zaninović i drugi. Na ovoj skupštini izabran je za
drugo školsko polugodište slijedeći odbor :
Predsjednik Dušan Gašparac, cand. philos., pet-
presj. Katica Pilug, stud. phil., tajnik Nikola Ilić, abs.
juris., blagajnik August Ruter, cand. medic., knjižničar
Magda Seguari, stud. phil. Revizori: Andrija Glavaš,
cand. ing., Sidonija Selgrad, cand. medic. Novu upravu
srdačno pozdravljamo i želimo da razvije što inten-
zivniji rad u smislu ideja izrečenih na glavnoj skup-
štini a sve za promicanje katoličkog života u gla-
vnom gradu Jugoslavije.
4, Duhovne vježbe za Slovenkinje. U Beogradu
imade veliki broj Slovenaca i Slovenkinja. Za njih se
redovno i propovijeda slovenački svake druge nedjelje
preko prve sv. Mise u 6 sati. Od 22.—25. održat će
za slovenske žene i djevojke g. kapelan Ulaga, rogjeni
Slovenac, duhovne vježbe sa govorima na slovena-
čkom jeziku u jutro i u večer.
Hrvatsko hodočašće u Luri.
Dne 2. kolovoza o. g. polazi iz Zagreba hodo-
čašće u Lurd. Putuje se ovim gradovima onamo:
Zagreb, Trst, Venecija, Padova, Milan, Genova, Nica,
Marsilja, Lurd. Vraća se: Lurd, Borćć, Lion, Ars, Že-
neva, Losema, Lucern, Einsiedeln, Buks, Insbruk, Jese-
mice, Ljubljana, Zagreb. Cijeli putni trošak iznosi
Din. 3850. U toj je svoti uključena vožnja cd Zagreba
do Lurda i natrag do Zagreba, obilna hrana tri pura
na dan bez vina, razgledavanje gradova u automobi-
lima, spavanje i posluga u hotelima. Posebna će se
taksa platiti jedino za putnicu, ali ta će biti vrlo ne-
znatna, jer će putnica biti zajednička. Prijave se pri-
maju najkasnije do 1. lipnja i to zato, da se ma vri-
jeme može nabaviti putnica i hodočasnicima poslati
prije toga tiskanicu, koju će potvrditi sreski poglavar,
da nema zapreke da putuju u strani svijet, da se mogu
na vrijeme naručiti hoteli i najaviti hodočašće u Lurdu.
Prijave se šalju sa kaparom od 1000 Dinara na Odbor
za lurdska hodočašća Zagreb, Kaptol 29.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
izdavać - urednik:
Antun Fle
Vlasnik -
— Dubrovnik,
SERIFERIN
željezno-fosforni preparat, ugodnog teka, sigurno
djeljuje kod tuberkuloznih, malokrvnih, živčanih
bolesti. Sa velikim uspjehom pije se kod rekova-
lescenata, poslije operacija, poroda i podmetnuća.
Seriferin jača krv, živce i kosti, Boca Din. 29.—
Dobiva se u svim apotekama, a poštom razašilje
Apoteka Praunsperger Zagreb, Starčevićev Trg. 18.
Pisma iz naroda.
LOPUD. Blagoslov novog kipa i barjaka.
U Nedjelju 18. o. mj. Lopud je slavio veliku crkvenu
svečanost. Biagoslovio se novi lijepi kip Presv. Srca
Isusova izragien od umjetnika Dragutina Hrovata u
Domžale kod Ljubljane i novi barjak crkve matice BI.
Gospe od Sunja. Istom se je zgodom obavila i uskrsna
Ispovijed i Pričest, te je gotovo vas narod pristupio na
sv. Sakramente. Poslije podne se je razvila krasna pro-
cesija čarobnom lopudskom obalom sa kipom Presv.
Srca Isusova i novim barjakom. Vas je Lopud ovom
zgodom bio u svečanom ruhu i najsvečanijem raspo-
loženju. Očito se vidi da Lopud kreće na bolje i u
moralnom i materijalnom pogledu. Domaćem su žup-
niku pomagali pri svečanim obredima i ispovijedanju
Mp. Oci Ciprijan Brkić, franjevac iz Slanoga i Toma
Šeparović, dominikanac iz Dubrovnika. Preko svečanih
je obreda divno pjevao domaći mješoviti zbor krasne
pjesme u slavu Presv. Srca. Treba ovom zgodom is-
taknuti i pohvaliti i mušku i žensku mladost Lopud-
sku, koja je velikim zanosom i ljubavi cijelu sedmicu
kitila crkvu i mjesto, te spravljala pjevanje za ovu
zgodu, jer je danas rijetkost da se mladosi ovako i
ovoliko žrtvuje za crkvene funkcije. Neka im je svaka
čast. Bilo i ovo na procvat ovog lijepog mjesta. — des.
STON. Arheološko predavanje. U Srijedu 21. o.
mj. održao je znanstveno poučno predavanje u školi
o starinama u Stonu Dr. N. Z. Bjelovučić, predsjednik
ogranka Braće Hrvatskog Zmaja. Skola je bila prepuna
inteligencije, gragjana, muških, ženskih, odraslih i
djece. Predavač je govorio jedan sat o arheološkim
nalazima starohrvatske umjetnosti IX.- XI. v. u Stonu.
Mi smo ostali začugjeni, videći koliko blago posjedu-
jemo, a naoseb da imamo sliku hrvatske krune u Stonu.
Predavač će skoro tiskati knjigu sa 20 ilusiracija iz
Stona, što će biti na diku. Publika je nadarila preda-
vača dugotrajnim pljeskanjem. Mi mu zasvaljujemo, što
je iznio na javu ove glasovite starine Stona. Sfonjani.
CAVTAT. Provala u mauzolej. Dne 24. tek. do-
živio je naš Cavtat ne malu senzaciju : provalu zliko-
vaca u Račićev ,Mauzolej“ u noći od 23 na 24 ovog
mjeseca. Zločinci se po munjovodu mauzoleja uspeše
na kupolu, razbiše prozor i privezavši konop o kupolu
spustiše se u kapelu. Razbiše željeznom polugom ploče,
gdje se kleči u kapelama glavnoj i onoj sv. Križa.
Baciše na ile grobac sa sv. moćima, koji služi za pro-
vizorni. oltar sv. Roka, a čuva se na oitaru sa strane.
Da izagju iz kapele isjekoše iznutra drvo vrata oko
zatvora i tako otvoriše vrata. Oružništvo i Sud uzeše
posao istrage u svoje ruke, ali do danas nema traga
zločincima. Obaviješten je brzojavno upravitelj ostav-
štine g. Dr. Kolin, koji je brzojavno poduzeo shodne
mjere. Cijelo mjesto je pod dojmom ovog nedjela po
svoj prilici stranih ljudi van mjesta.
BLATO (Korčula). Smrt dvaju uglednih mješćana.
Prošle Subote 24. o. mj. naša je varoš izgubila dva
svoja vrijedna i čestita sina. Tog je dana preminuo u
jutro Antun Petković Roše, a uveče Antun Petković
anjara, otac mjesnog suca. Jedan i drugi bili su
zauzeti za opće dobro i napredak svoga mjesta, te su
uživali veliko i zasluženo povjerenje naroda. Obnašali
su razne časti u mjestu i kod općine i u crkvi. Duša
im se raja nmauživala, a ucvijeljenim i naše saučešće.
Sibenik. Dubrovačka Plovidba i protest opčine.
Đubrovačka Plovidba bila je odredila, da pruga Sušak-
Kotor tiče i Šibenik. Kako bi se htjelo s izvjesne strane
tu prugu omesti, uputila je općina brzojavke ministar-
stvu saobraćaja i predsjedništvu ministarskoga savjeta,
tražeći, da se ta pruga ne zapriječi.
Zidanje nove carinarnice. Generalna Direkcija
Carina odlučila je napokon, da sa raspoloživim kapi-
talom od preko tri milijuna za šibensku carinarnicu
podigne nova zgrada i to uz novi pristan. Taj bi po-
ložaj zaista bio najpodesniji. U svoje vrijeme kanilo
se kuplti tim novcem staru zgradu, što je bilo naišlo
. na oštar protest svih gragjana.
Za jačanje stomaka i čišćenje crijeva uzmite
prokušani FIGOL eliksir. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-
melić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.