Poštarina plačena u gotovu 15. arodna Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 12. Aprila 1928. vijes RE God. X. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. ina je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - Uskrsne refleksije. Uskrs se i danas slavi po cijelome svijetu gdje oje kršćanske crkve, Ne zaboravljaju' na njegovu lavu ni ,elitni“ krugovi, koji su se davno Boga sli. Dosta je pc gledati liberalno novinstvo, koje piše o rsu da vrijegja kršćanski osjećaj. Još više ga zabo- aju ,širi“ krugovi blasfemijama, slavom vina i puti. Da, sve slavi Uskrs, ali samo malo njih kršćanski s, jer je otrov materijalizma, fašističkog naciona- a, humanizma“, etičkih“ pokreta bez Boga, bnom frazom i zamamnom slobodom strasti otro- ili otupio kršćanski osjećaj većine, I zato se is u širem opsegu ne vide plodovi pravog kr- skog Uskrsa. Ne vide se u nacijonalnim i dr- m odnošajima, teško ih nalaziš i u manjim dru- im formacijama, uzalud im išteš traga u staleškim šajima, u trgovini it, d. Moderni Uskrs goleme traži samo korist. Žrtve ne pozna. On je na ko- sagragjen i korist je njegovo božanstvo. I za to ho svijet pccijepan na bezbroj skupina, od kojih svaka svoj Uskrs, koji slavi prijetnjom, golicanjem | i čežnjom za osvajanjem ili osvetom. Mi danas 10 Uskrse fašizma, komunizma, kapitalizma, zele- crvenih, žutih internacijonala ; Uskrs pobjednika, 1 je još uvijek malo plijena, i pobijegjenih, koji ju osvetom. g Svakodnevni život, proučavanje nas samih, naših I mana, našeg narodnog i društvenog života vapi a za Uskrsom, pravim Uskrsom Krista Boga. eni nad onim, što se oko nas dogagja, što nama i ruši ljepotu i dobrotu u nama, u našim obite- u našem društvu i našem hrvatskom narodu mo da se spasimo i da spasavamo samo Uskrs- m Krista u srcima i djelima našim, Kršćanski Uskrs je triumf patnje i žrtve. Treba n tragom, jer samo preko Golgote možemo doći zdravljenja svoje duševnosti, do uništenja ličnih štvenih zala, do sccijalne pravednosti, do nacijo- \g održanja i pobjede narodnog prava. Vrijeme je, da se u nama, u našem društvu, u n narodu počmu pokazivati plodovi kršćanskog sa. Radeći na tome radimo na ozdravljenju cijelog čanstva, jer postajemo saradnici golemog broja na sviju naroda, koji rade ma tom, da se plodovi im osjete u svim narodima, u imegjunarodnim, im i sccijalnim odnošajima, da cijelo čovječan- li bar onaj dio udružen u katoličkoj Crkvi žarom ka, u jedinstvenoj harmoniji stvorencj naukom zapjevaju pjesmu Uskrsnuća. rojim uskrsnućem od grijeha, ličnim požrtvovnim 1 nastojmo da nestane kod nas pogrdnih uskrsa i elite“. To traži od nas kršćanski ponos i u Krista. Nek opet Uskrs u cijelome hrvatskome postane ono što je u srcu gorljivog vjernika . hrvatski katolički narcd sačuvati svoj život i uz malicu i one djelove, skoje pritište danas ski reprezentant kršćanskog naroda, koji slavi | Marsa, da do malo vremena bude satrven im Pravde, , inska Turistička izložba u Pragu. ove godine Jadranska Straža u Pragu i čsl.-jug. irediše na praškom veletrgu izložbu svih naših ih kupališta, klimatskih mjesta i turističkih stanica, zložbu je otvorio dne 21. marta u prisustvu pra- e gen. konsul g. Franjo Cvjetiša, u ime i ske Straže i :čel.-jug. Lige pozdravio je goste Dr. VI. Klima, zdravstveni savjetnik i pred- t turističke sekcije »Jadran« čsl-jug. Lige, Od ra zahvalio se je predsjednik sindikata českih ra Ad. Zeman, naglasivši važnost Jadranskog za Čehe i pozvao je čehoslovačku štampu, da učuje posjetu naših morskih kupališta... Ve su se praške novine najpohvalnije izrazile o zložbi, koju je estetski i pregledno: instalirao kip. Trpimir Ivančević, rodom iz Korčule, Bilo eno preko 500 slika svih naših. morskih kupa- najljepših partija na čitavom Jadranu. Interes publike za jugoslavenskom rivijerom bio je ove godine mnogo veći nego li prošle godine. Iz- ložbu je obašlo oko 50.000 posjetitelja, a zanimanika je bilo oko 20.000, od kojih je do 10.000 izjavilo, da će ove godine posjetiti naše primorje. Razdijeljeno je oko 50.000 raznih prospekata, letaka i razglednica, Mnogi hoteli i pojedina kupališna mjesta tiskali su posebne, prospekte isključivo za izložbu, a neki su osobno došli u Prag, da na licu mjesta vode propa- gandu za svoja poduzeća, čime su imali znatnog uspjeha. Na ovoj se je izložbi česka publika u glavnom najviše zanimala za srednju i južnu Dalmaciju, a u prvom redu za Dubrovnik i okolicu, a navlastito za Lopud. Boka Kotorska sa Zelenikom biti će ove go- dine? Nema mjesta na našem primorju za koje se nije imalo interesanata. Interes Čeha za Korčulom bio je vrlo velik, te su mnogi još na izložbi reservisali sobe pojedinim hotelima sa kojima je Oficijelni Turistički Biro u Pragu u vezi. Korčula dobiva iz dana u dan sve veću važnost kao kupališno mjesto, a ove godine, uvaženi balneolog MU Dr. Lj. Letica otvara početkom ovoga mjeseca sanatorijum za liječenje morem i sun- cem. U njemu će Korčula dobiti izvrstnog stručnjaka i organizatora. Mora se napomenuti, da su mncgi uvaženi turisti na izložbi isticali ljepote naših još me iskorištenih plaža i krajeva, kao uvale ma južnoj -strani mjesta Lumbarde i Budve, Mljet će imati već ove godine ne- koliko posjetitelja. Redaktor Narodny Lisiy gosp. Jar. Urban ide na ljeto tamo, da prouči prilike na tom predjelu te da provede za buduću sezonu intenzivnu propagandu. Neka do sada vrlo malo ili nikako posjećena mje- sta dobit će ove godine prve kupališne goste. Po malo, ali sigurno prodiru stranci u svaki kutić našeg pri- morja, a stavlja se na srce općinsma i zanimanom pučanstvu, da prve goste primaju sa svom susretlji- vošću, jer su prvi utisci vrlo odlučni za budući razvoj pojedinog mijesta u turističkom pogledu. Najbolji je tome primjer ostrvo Lopud. Prvi gosti bili su najbolji pioniri i propagatori toga otoka tako da u Pragu postoji »Klub ljubitelja Lopude«, koji se redovito sastaju. oud Nijemca o ljepotama Dubrovnika i o Grkvenom pjevanju preko Velike Sedmice u mjesnoj Katedrali, Rado donosimo misli orguljaša Dr. F. iz Min- chena, s kojim smo imali prilike govorili kroz ove dane: »Sieća me posluži ove godine, da početak pro- ljeća progjem u krasncm Dubrovniku. Odavna sam želio, da posjetim taj diadem u kruni gradova na Ja- dranu. Došao sam koji dan prije Velike Sedmice, te, sam komodno razgledao i nauživao se u blagu umjel- nina, što ih krije Dubrovnik. Priroda pak sva je pi- toma i blaga na svakom kraju, te neznaš čemu bi se više divio“. Zapitan pak, kako je ma nj djelovalo crkveno pjevanje preko Velike Sedmice u Katedrali, odgovori: »Izvanredno, nijesam se ni iz daleka nadao, da ću u Dubrovniku naići ra jedan tako dobro organizovani Crkveni Zbor. Nama sa sjevera izgleda Vaše pjevanje nešto temperameninije, nego kod nas, ali inače cijeli zbor zaslužuje najveće priznanje zbog svoje fuzije, preciznosti i zgodnog razmjera pojedinih glasova, te bi mogao da se producira i u većim centrima.. Cijeli program je sastavljen od prvoklasnih auktora, a nama Nijemcima gcdi, da se naši majstori izvagjaju i kod: vas na Jugu. Najveći mi je bio umjetnički užitak Mozartov »Miserere“, ali koji nijesam mogao da potpuno uži- vam zbog nemirncg pcnašanja neke čeljadi u crkvi. Odviše je temperamenta kod Vas južnjaka, ali barem u crkvi za vrijeme onako velikih svetkovina imalo bi biti malo drukčije. , Od cijeloga pak zbora gornji glasovi su najljepši i najdotjeraniji i bojom i fuzijom i mekoćom, tako da su mi u ,Svetotajstvu“ Palestrine izgledali kao muški dječački glasovi, a ne djevojački, kao što su. To mi je prikazalo pravog Palestrinu, kao što ga ja zamišljam, Na svršetku spominjem, da je impozantna pojava Vašega biskupa, njegov još bistri i jaki glas, prirodne a otmene kretnje, uz renesansnu širinu Vaše lijepe katedrale, te uzi dotjerano pjevanje zbora, učinilo na - mene tako jak utisak, da će mi Dubrovnik ostati uvijek u miloj uspomeni“. SERIFERIN željezno fosforni preparat, ugodnog teka, sigurno djeljuje kod tuberkuloznih, malokrvnih, živčanih bolesti. Sa velikim uspjehom pije se kod rekova- lescenata, poslije operacija, poroda i podmetnuća. Seriferin jača krv, živce i kosti. Boca Din. 29. — Dobiva se u svim apotekama, a poštom razašilje Apoteka Praunsperger Zagreb, Starčevićev Trg. 18. Pisma iz naroda. Iz općine Zatona. Čudna naredba Sreskog Po- glavarstva. Naše Sresko Poglavarstvo svojim aktom 7. ožujka 1928. br. 2171 naregjuje ,da se svinje, koje se ijeraju ma pazar ili od jednoga mjesta u drugo moraju provoditi željeznicom, brodovima ili kolima a nikako ih pješke tjerati“. — Sve ovo uz druge pro- pise radi zdrastvenih prilika. Naša mjesta, kako je opće poznato, ne samo što ne imaju zahtjevana propisna sredstva, ali i putevi su da se slomiješ, a to našem Sreskom Poglavarstvu valjda nije poznato. Da li će dotična naredba imati uspjeha u zdrastvenom pogledu, to neznamo, znamo samo da nas ona riješava jedne neophodne potrebe. Molimo stoga naše Sresko Pogl. da bi izvoljelo povući gornju maredbu, ili mam dati potrebne upute u predmetu. — Seljak. BLATO (Korčula). U spomen dvaju čestitih mješćana. Kako je već bilo javljeno u Vašem listu, u Subotu 24. marta preminuo je u jutro Antun Petković Pistulić Roše, a u veče Antun Petković Šanjara, prvi u 63. a drugi u 65. god. života, a obojica čestita i uzorna života. Harni narod odao im je zasluženu po- čast veličanstvenim sprovodom i prvomu u Nedjelju a drugomu u Ponedjeljak u jutro. Blagopok. Aatun Roše P. P. kao pitomac u samostanu O.O. Domini- kanaca stekao je i crkvenog duha, a već u roditeljskoj kući pravi kršćanski uzgoj, pak je cijeli njegov život bio prožet vjerom. Za pune 34 godine bio je revan, savjestan i požrtvovan crkovinar. Blagopokcjni pleban Šeman dobro ga poznavajući pri nastupu svoje službe dade mu teško pitanje da uredi crkveno imanje, što je on požrtvovno, sasvjesno i pohvalno sve uredio i uknjižio. Ko takav bio je za dugo godina crkveni blagajnik. Bio je takogjer pjevač u našoj matici. Naj- više se je bavio mjerenjem i procienjivanju zemljišta i u tome je bio pravi vještak, Uvijek duševan i sva- komu pri ruci. Dva putu je bio članom opć. uprave. Značajna crta njegova života bila je poštenje i do- brota. To je bio pravi karakter, kakovih je dandanas na žalost teško naći. — Njegov rogjak, prijatelj i drug u javnom životu blagopok. Antun P. Šanjara, dobar otac i kuće domaćin, imao je takogjer dobar i religi- oznii duh, jer ga je bio odgojio blagopokojni njegov stric Dn. Antun Petković, koji je u posljednje godine života bio beneficijant tamošnjeg svetišta ,Gospe od Milosrgja“. Takogjer je i ovaj bio za 33 godine po- žrtvovan i savjestan crkovinar, a isticao se je u našoj matici i kao prvi vrsni pjevač. Bio je u svoje vrijeme i općinski prisjednik. Kod njega se je pokazivala ona muževna ozbiljnost i odlučnost, a takogjer ona naravna sposobnost kao u domaćina i bistrina uma, kao i po- zabranost duha u svojem domaćem i javnom radu. Smrću ovih dvaju vrijednih i savjesnih ljudi osjeća se u narodu opća tuga i žalost, osobito što se je izgu- bilo za crkvu sva dva časna i zaslužna člana njezine uprave. Obojici našim dragim i nezaboravnim pokoj- nicima vječni pokoj a ucvijeljenim obiteljima i svojti naše duboko saučešće! Vječna im slava i u narodu. Glad. Prošlih dana razdijelilo se je u ovoj općini do 10.000 stanovnika (uračunavši Smokvicu i Kčaru) poslano od Crvenog Krsta iz Beograda .preko Splita samo 50 kvintala kukuruza megju gladnima. Ali to je mala malenkost megju mnogobrojnim bijednima. Općenita je i velika bijeda u narodu, zato se ljudi, koji god mogu sele iz mjesta u strani svijet, jer težak amo ne može nikako da poštenim i ustrajnim radom zasluži koricu crna kruha, Trgovine s vinom ima dulje vremena nema, a rekbi da ga se kupuje uz malu i nisku cijenu i tako težak ne može živjeti, a da ne upada sve to više u dug. Štavljamo na srce svima u Beogradu i u Dubrovniku, da ne zaborave amošnje nevoljnike i stradalnike, ovaj je narod radišan ko crv i ne žali raditi od ranog uranka sve do mraka samo da prehrani sebe i svoje. Najjači dokaz bijede i nevolje. jest velika seoba i u daleki i hezdravi Brazil kao i po svim mjestima Dalmacije, Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar apetit imati će te upotrebom prokušanog ljekovitog specijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić- Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara.