NOE E ISSN ATC ONIMA Sd

Podtarina plečćene m gotova

 

Broj čekovnog računa našeg lista

IE God. X.

 

16. DUBROVNIK, 19. Aprila 1928. jest 4153 Podružnice Sarajevo.
m

 

 

PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Mix m.

|
a je Hstu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj. Din. 1.50.

ajanje Dubrovačke i Splitske Oblasti. — Idemo li u $plit 22 *

“Ovih seje dana čitala po zagrebačkim, splitskim
ka novinami upadna izjava jednoga člana
snog Odbora u Dubrovniku, kojom se tobože
\wizjavio“. za ukinuće Dubrovačke Oblasti, a za
jenje Splitskoj. Takova ,izjava“ pobudila je sen-
u svim krugovima, a posebice u okolici Du-
ika. Nije nam poznato, u čije je ime taj gospodin
rnik govorio, ali sudimo, da nije govorio u ime
ne Skupštine i Oblasnog Odbora, jer svak znade,
barem odbornici Dubrovačke Oblasti — dok
— prvi branitelji opstanka ove teritorijem ma-
ali radi historijske uspomene važne i simpatične
ti. S tih razloga se i čudimo, da je jedna takova
—ako je zbilja i dana, jer nije demantovana —
nevrijeme i na konferenci, gdje joj nije bilo
a, a najmanje cd službene oscbe, koja ju nije
a bez jakih razloga u javnost iznositi pred forum
am oblasti, a koje bi ju mogle protumačiti kao
javnoga mijenja u Dubrovniku i kao želju pred-
ka Oblasne Skupštine i samoga Oblasnoga Od-
Mi smo uvjereni, da ova i ovakova izjava i
og u cijeloj dubrovačkoj oblasti nema nikoga za
m, pa se za to na nju samo letimično i osvrćemo.
Neda se poimiti, koji su motivi djelovali na go-
ina, koji je tu izjavu predložio. Za ukinuće ove
šti ne vojuju ni politički, ni trgovački, ni ekonom-
zlozi. Politički razlozi ne, jer ako je ijedna Oblast
a per eminentiam, to je baš Dubrovačka Oblast,
ino Hrvatstvo ne bi se u proširenoj Splitskoj
onako moglo kristalizovati, kako je u današnjoj
ačkoj Oblasti. Valjda se g. Odbornik sjeća, da
ii sam predsjednik njegove stranke sa jakim ra-
na u ,Domu“ pledirao za ujedinjenje obiju dal-
iskih oblasti sa sijelom u Dubrovniku, a nipošto
litu. Mi nijesmo krivi, da g. Radić svaki mjesec
ja svoje mišljenje. Ako bi se analizovalo političko
> obiju oblasti, onda mi proširenjem današnje
ke Oblasti ne bi se ništa dobili na političkom
jer i onako u Splitskoj oblasti SDK imade osi-
lu većinu, dok u našoj HSS od nikoga nije u-
ma, nego — valjda jedino od onih, koji su u
Samoj. A tu smo, da vidimo rezultate njihove
e i rada.
Za trgovačke razloge suvišuo je i dokazivati, da
tankom ove Oblasti najbolje i jedino zaštićeni
ši cijele okolice Dubrovnika, koji imade i svoju
čku Komoru i trgovačku Mornaricu, a koju Split
Da li bi trgovački interesi i samoga kotara
tle bolje bili zastićeni ovdje nego u Splitu, neka
ovornik svoje ljude, koji imadu svoj centrum
ine i pogodnosti obalne plovitbe u Dubrovniku,
što u Splitu.
konomski razlozi, da ne i spominjemo geograf-
ijesu u prilog spajanja dalmatinskih Oblasti, jer
dna i druga oblast jednako siromašna, te se ni
ni drugoj spajanjem materijalno ne bi koristilo
moglo. Naprotiv možemo pravom ustvrditi, da je
ka Oblast relativno siromašnija od dubrovačke,
ko je u ovoj samo jedna polovica pučanstva si-
na, u Splitskoj su dvije trećine siromašne i
e
Se Messene piange, Sparta non ride....
asni prirezi u obe Oblasti nijesu ništa različiti,
su u Splitskoj oblasti i prirezi i takse mnogo
vije nego u Dubrovačkoj.

   
   
 
 

  
   
    
 
  
 
  
 
   
  
   
   
  
   
  
 
 
   
  
   
    
   
   
  
 
   
   
 
   

ko g. poslanik iz Korčule u ovim prirezima i
ha nalazi bogatstvo Splitske gblasti, onda se vara,
takse i prirezi nijesu trajne, već privremene,
e Ministarstvo sada zakonom i to pitanje urediti,
e biti nadmetanja. Ako pak Oblasni Odbor u
niku nema dostatno prihoda za pokriće jačih
a, to nije krivnja na samoj ustanovi kao takovoj,
Oblasnoj Skupštini, koja nije glasovala i pro-
rela prihoda i takse, a tih je ipak bilo. Nesmije
oraviti, da nije moguće u nekoliko godina sve
pa treba nešto i mlagjima ostaviti, da rade,
ma skokova u prirodi,

I prigodom zadnje podjele. pripomoći, i ako vrlo
male, sa strane Ministarstva svak se je mogao uvjeriti,
da Dubrovačka Oblast nije u ničemu prema Splitskoj
zapostavljena ni pokraćena, a dvojimo, da li bi g.
poslanik iz Korčule, da je slučajno bio u sklopu
Splitske Oblasti, mogao podijelit oko 200.000 dinara
za svoj kotar, kako je to podijelio Dubrovački Oblasni
Odbor. Dobro narod veli: u tugje majke uvijek više
novaca !

Ako je g. poslanik iz Korčule povjerovao nove-
lama i pričanjima šefa svoje stranke, da će Zagrebački
Odbor davati svim Ollastima velike pare, čini nam
se, da je na krivom putu, jer i zagrebačka oblast, kada
se isključi Zagreb iz njezina sklopa, kukat će iste jade,
kao i sve prečenske oblasti. Lako je davati milijun
dinara za Marjan, kada sve to plaća Zagreb i njego-
va industrija !

Time smo na čistu. Nadamo se, da je ovo zadnji
slučaj, kako se dubrovačko javno mnijenje osvrće na
izjave nekojih članova Oblasne Skupštine u Dubrov-
niku, a koje nijesu nimalo u skladu sa interesima
našega Grada, a milo bi nam bilo, ako bi mas g.
poslanik iz Korčule potanje o ovom pitanju izvjestio,
a još milije, ako bi nas demantovao svojim izjavama....

 

Ustup ili izmjena zgrada.

Ovih je dana završila rad naročita komisija sasta-
vljena od delegata Ministra Vojske i Mornarice, finan-
sija i gragjevina te predstavnika našeg grada. U toku
rada ukazale su se izvjesne teškoće, koje su skrajnim
popuštanjem predstavnika općine konačno bile uklo-
njene jednim kompromisom, po kojemu gradu Dubrov-
niku ostaju : Lazareti, Sponza, Mclo-kasarna, Leverin,
Luža, Rupe, Sv. Katarina (stara gimnazija), Lovrjenac,
te gradski bedemi sa Pesatom.

Grad Dubrovnik ustupa zato Vojnoj Vlasti sve
kasarne u Gružu i nuzgredne zgrade sa zemljištem u
blizini tramvajske remize, zgrade Pomorske Vojne A-
kademije te se odriče naplate duga vojske za najam,
svijetlo i vodu. Osim toga grad se obvezuje, da u
Giužu izgradi peći za vojsku i da adaptira gornji sprat
sv. Marije za Financijsku Direkciju.

Dubrovniku se na žalost nijesu povratile tri nje-
gove ponajveće i znamenite zgrade, naime: Arsend,
Collegium Rhagusinum (s&da vojna bolnica) i sv. Marija.
Gradski pak bedemi ne prelaze u vlasnost grada već
samo grad ima pravo uživanja. Predstavnici države u
ovoj komisiji stajali su na neispravnom stanovištu, da
vrijednost onoga, što država vraća našem gradu ima
biti jednaka onomu, što grad sada dava državi. Pre-
gjašnja komisija, koja je o tom raspravljala, nije se
bila postavila na takovo stanovište, i tako što se ovim
pitanjem više oteže, Dubrovnik se prikraćuje u svom
pravu. Mjesto da mu narodna država povrati staru
djedovinu, to mu je ne dava ni uz tako tešku otkup-
ninu. Jer kako je bilo dobro naglašeno u našoj jav-
nosti, a još jače pred komisijom, ovdje se nije imalo
raditi o izmjeni zgrada, već o povratku onoga, što je Du-
brovniku bilo oteto silom, a što se je oslobogjenjem
de iure vraćalo gradu Dubrovniku odnosno zakladama
i fondovima kao njihova svojina.

Općenito se u gragjanstvu smatra, da su uslovi
izmjene teški za grad, jer bi gragjanstvo ipak bilo že-
ljelo da barem nešto bude ustupljeno bez ekvivalenata.

Ovaj ugovor. ima još da odobri s jedne strane
Ministar Vojske i Financija, a s druge Općinsko Vi-
jeće grada Dubrovnika.

Već je deseta godina, da se zateže s ovim pita-
tanjem, što je. od vitalnog značenja za naš grad,
a radi ovog zavlačenja ne samo gradu već i istoj dr-
žavi nenešena je ogromna šteta, uvaži li se dobitak
što ga od prometa stranaca ima i država, pak sada
svak nestrpljivo očekuje, da se hitno konačno. riješi
ovo pitanje, te barem i gornji sporazum odobri.

* Op. Ur. Donosimo ovaj članak kao mišljenje mnogih
naših De izvan redakcije, a ne kao načelno mišljenje
H. P. Stranke.

 

FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredstvo za
čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-
melić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.I. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FI1& — Dubrovnik,

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

1. Obredi Velike Sedmice izvršeni su u svim trim
župama uz brojno učešće vjernika. Napose u stolnoj
crkvi Krista Kralja izmjenila se na Veliki Petak masa
svijeta katoličkog i pravoslavnog, koji su dolazili, da
se poklone Božjem grobu, koji je bio iskićen cvijećem
i rasvijetljen svijećama. Počasnu stražu kraj groba pra-
vili su vojnici, studenti i studentice na izmjenu. Osobito
velika navala svijeta u crkvu bila je po podne preko
propovijedi o Muci, što je držao O. Vlašić, te prako
žalobnog Olficija (,Tenebrarum“), koji se sva tri dana
sav pjevao.

2. Proslava Uskrsnuća. Na Veliku subotu uveče
razvila se po glavnim beogradskim ulicama impo-
zantna uskrsna procesija, na kojoj je učestvovalo neko-
liko hiljada duša. Sve je išlo uzornim redom. Za prvi
put nošeno je u procesiji sedam lijepih novih barjaka
prošle godine posvećenih (trećoredski, 2 omladine,
samostalnih djevojaka, župe sv. Antuna, 2 župe Bl.
Di. Marije), koji su procesiji davali šaroliku sliku,
Iza nebnice stupao je u svečanom ornatu preuzv. pa-
pinski Nuncij i zastupnici vlade, a učestvovao je i
jedan odred vojske sa glazbom. — Na svečani dan
Uskrsa pontificirao je uz veliku asistenciju svega beo-
gradskog svećenstva preuzv. pap. Nuncij Pellegrinetti
a svečani je govor držao iza Evangjelja kanonik O.
Vlašić. Naroda je bilo toliko, da ni polovica nije mogla
stati u crkvi, nego ispred crkve i u pokrajnom kat.
domu. Na koru je pjevao uz pratnju milozvučnih or-
gulja pjevački mješ. zbor četveroglasne Mise.

3. Imendan preuzv. Nuncija, na 13. aprila bla-
gdan sv. Hermenegilda proslavili su beogradski kato-
lici osobitim čustvom štovanja i ljubavi prema dostoj-
nom zastupniku sv. Oca u našoj državi. U jedanaest
sati predveo je Nadbiskup O. Rodić cjelokupno sve-
ćenstvo u Apostolsku Nunmcijaturu, te uzvišenom sve-
čaru podastru čestitke svoje, svoga klera i vjernika,
kao i svih katolika Jugoslavije, naglasujući koliko mi
svi dugujemo trudu i zauzimanju ovog visokog crkve-
nog dostojanstvenika. Slijedila su poklonstva i čestitke
raznih korporacija i privatnika u velikom broju, očiti
znak, koliko je preuzv. g. Dr. Hermenegildo Pellegri-
netti štovan i ljubljen u Beogradu.

4, Rad časnih Sestara. U Beogradu imade više
redovnica, koje razvijaju intensivni rad na prosvjetnom
i karitativnom polju i sve se više množe a i sve to
bolje rade. Sestre Milosrdnice iz Zagreba u Bregal-
ničkoj ulici, koje drže ,Dječje Zabavište“, kupile su
novi kompleks zemljišta da prošire zgradu, jer im je
dosadašnja malena za sve to veći broj djece. Sestre
Asumpcionistice na Čuburi, podižu veliki zavod, gdje
će biti mjesta za 300 djevojčica, koje će se učiti fran-
cuskom jeziku, uglagjenosti i višoj izobrazbi. Školske
Sestre su. Frana iz Maribora grade na putu izmegju
Beograda i Zemuna u blizini zemunske željezn. stanice
školu za kućanstvo. Tu će biti i prosvjetni dom za
katolička društva. — Otrag malo došlo je 25 Sestara
Usmiljenki (Milosrdnica) iz Slovenije, te su preuzele
dvorbu bolesnika u državnoj klinici, a dolazi isto toliko
Sestara Milosrdnica iz Zagreba u državne bolnice.
Rad svih Sestara u svakom pogledu je blagotvoran,
što i pravoslavni rado priznavaju.

 

Kad se mogu pregledati znamenitosti našeg
grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—1l sati. —
Močnik (relikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12
uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački muzej otvoren je
redovito Utorak, Četvrtak, Subotu i Nedjelju od 10—12
sati. Ulaznica 3 Dinara. — Pohod gradskih zidina
dozvolom postignutom kod Komande Mjesta. — Bibli-
oteka O.O. Franjevaca i Domenikanaca sa dozvolom
starješine samostana. — Vožnja lagjom do Lokruma
od 10 Din. unaprijed po pogodbi.

 

Knjige ,Društva sv. Jeronima“ mogu članovi
još da pridignu kod Dubr. Hrvatske Tiskare. Krasna
vanredna izdanja, 4 lijepe knjige za samih 20 Dinara.

 

ITO pasta za zube je najbolja.