x s Stje: Za veću internacionalizaciju crkvene uprave. Na 4. studenog g. 1927. predao je sadanji kan- didat za predsjednika Sjedinjenih Država, odlični ka- tolik John Smith zajedno sa Josephom Maierom i Franc Deschampsom u ime najširih krugova katoličke američke javnosti sv. Ocu opširni podnesak. Univer- zalnost Katoličke Crkve — ističu podnosioci — treba da dogje do izražaja u prvom redu u višoj crkvenoj upravi, kako bi se izbjegla pogibelj, da jedan narod, koji skoro isključivo u njoj sudjeluje, ne unese svoj duh i pogleće na štetu ugleda Crkve. Time bi se odu- zelo oružje i sektarstvu raznih macionalnih crkava. I rimsko bi se pitanje uspješnije riješilo, kad talijanska vlada ne bi imala prema sebi one, kojisu u gragjan- skom pogledu njezini podanici. Nadalje se predlaže, da se prema riječima Siksta V. izabiru kardinali iz svih naroda prema brojčanoj snazi tamošnjih katolika, da se u kongregacije uzmu stru- čnjaci-svećenici iz svih naroda, da se u crkvenu diplo- matsku školu prema broju katolika kod pojedinih na- roda uzmu raznonarodni svećenici, da se svaki kardinal obveže u svakih 5 godina ili još kraće posjetiti bi- skupe i marod svoje zemlje, da se pokrene opći po- vratak duhu sv. Franje Asiškog. Ovi bi prijedlozi imali izići pred naredni crkveni sabor. Napominjemo, da je na vatikanskom koncilu bi- skup Josip Juraj Strossmayer takogjer u drugom svom koncilskom govoru dne 25. siječnja 1870. zastupao to stajalište, da se kardinalski zbor internacionalizira. Poljaci u Dubrovniku. U Nedjelju veče stiglo je u naš grad poznato poljsko pjevačko društvo »Haslo« iz Poznanja, koje se nalazi na turneji kroz Jugoslaviju. Na gruškom prista- ništu, gdje su Poljaci stigli sa parobrodom »Dubro- vnik«, dočekali su goste predstavnici općine, srp.-pjev. društvo »Sloga« i zbor pjevačkog društva »Dubrava«, te Hrvatska Glazba. Na pristaništu pozdravio je poljske goste predstavnik jugoslovenskih željezničara. Odgo- vorio je na poljskom jeziku predsjednik »Hasla«., Ispred »Dubrave« goste je pozdravio ';g. Dr. Frano Dabrović ističući davne srdačne veze Dubrovnika sa Poljskom. Zatim je zbor »Dubrave« otpjevao Poljsku Himnu, što je jako ganulo braću Poljake. Isto je veče »Haslo« priredilo uspjeli vokalni koncerat u dvorani »Sloge«. Imali smo prigode, da prvi put čujemo pjesmu brat- skog naroda, koju je sa odličnom spremom izvagjao muški zbor pod vrijednim dirigiranjem svoga horo- vogje i komponiste g. prof. S. Kwasnika. Po svršenom koncertu »Dubrava« je Poljacima predala lovor vijenac, a općina im priredila zakusku u restauraciji g. Luke Sarića, gdje je g. prof. R. Mi- šetić, u ime općine, pozdravio braću jednim toplim govorom. U Ponedjeljak Poljaci su razgledali naš grad i korporativno se poklonili spomeniku Gundulića te položili lovor-vijenac. Poljacima su bili na gruškoj obali na raspoloženju vagoni I. i II. razreda, u kojim su noćili i u Ponedjeljak veče krenuli za Sarajevo. Nakon nedavne posjete poljske srednjoškolske i aka- demske omladine, dolazak >»Hasla« ukazuje nam da u Poljskoj raste interes za mašu obalu i smisao za kontakt, koji jača stare simpatije Poljaka i Jugoslovena. NARODNA SVIJEST Predusrelali_je bolest je teže i skuplje duke Br. 16 bolje nego liječili. Olstranih nego pravovre menom obranom očuvali zdravim sebe i svoje organe Svalko mora zapriječili da mu se iskvare zubi. Mogu se dobri zubi uzdržali dobrima, Meni zubi uzdržali lijepima: ako se konzekve uporabljuje Odol.- »«Odol upotrebljavali znači usla i zube Odol-om valjano ispirali, graljali isčelkali. Osvježenje usliju bez. primjera. Odol se dobiva u svim ljekarnama, drogerijama, parfumerijama i brijačnicama. Pisma iz naroda. KOTOR. Crkveno pjevanje. Ovogodišnje crkveno pjevanje kroz Veliku Sedmicu usprkos različitth po- teškoća i neprilika, koje su smetale radu zbora od početka godine, (kao. pomanjkanje dvorane, isključenje nekih nedisciplinovanih članova i dr.) ispalo je ma opće začugjenje i zadovoljstvo gragjanstva. Širile su se dapače glasine, da će se hor uslijed gore navedenih neprilika raspasti, ali požrtvovnošću i radom _ postiglo se obratno. U prvom redu treba zahvaliti dirigentu g. A. R. Homen, koji je sa u istinu zamjernom ener- gijom žrtvovao mnogo truda, da zbor reorganizira i da postigne uspjeh, kakvi se u ovim zadnjim godi- nama nije postigao. Treba zahvaliti i svim ostalim pjevačima, koji su voljom, razumjevanjem i discipli- novanošću pokazali veliki uspjeh i napredak. Svi su komadi otpjevani, radi boljeg efekta, bez pratnje (a capella), što je i horu, izdržavši u intonaciji i preciz- nom dinamikom (osobito su dobri bili, p, pp kao i F. i ff) potpuno uspjelo. Izvedeni su ovi komadi: Miserere od Basily (skra- ćen po A.R. Homeru) i od Cassiolini. ,Tantum ergo“ od O. A. Canjuga i R. Taclick, ,Christus factus“ od Palestrine i ,Popule meus“ od Alesani (za 4-glasni mj. zbor udesili O. B. Rode i A. R. Homen), te Missa in G dur od M. Filke op. 80. za 4-gl. mj. zbor, GRUŽ. Postalia. Inspektor pošta g. Dr. Buzolić nastupio je ovdje službu u svojstvu predstavnika di- rekcije pošta i telegrafa u Sarajevu, pod koju su pot- pale pošte naše oblasti nakon ukinuća poštanske di- rekcije u Splitu. Veseli nas, da će izmegju nas i sa- rajevske direkcije, koja ne može da pozna naše prilike i naše potrebe, biti posrednikom g. inspektor Buzolić, kojemu su ovi krajevi poznati iz njegove dosadanje službe i koji uživa glas savjesnog i vrijednog činov- nika. Nadamo se, da će i njegov djelokrug biti takav, da ne ćemo trebali da se za svaku malenkost obra- ćamo u Sarajevo. Napose pak, mi u Gružu, očekujemo od g. inspektora, da uredi pitanje telegrafske i fonske službe, koja radi tranzitiranja kroz poštu brovnik 1, nama nije od nikakve koristi, već sam štete. Mi apsolutno trebamo direktne telegrafske | legrafske i telefonske veze sa zalegjem, osobito s rajevom. Ukidanje splitske direkcije mi već osje U Gružu je u posljednje vrijeme oduzeto pošti | personala, da se više puta i preko pola sata če pretincu, dok se dogje na red. A to se nebi s dogagjati osobito sada, kada ovdje mnoštvo stri Našu molbu, upućenu pošti preko »Narodae Svij da se u Lapadu uvede dostava pošte dvaput na pošta je odmah uvažila i mi joj zahvaljujemo al ponovno molimo, da postavi po Lapadu par p skih škrinjica. Upozoreni smo i na to, da bi i brovačka i Gruška pošta mogle jednog dana osta lokala, a i prevoz pošte izmegju Gruža i Dubro da bi se mogao obustaviti radi spora koji je n izmegju vlasnika odnosnih zgrada, u kojima su p dotično poduzeća, koji prevozi poštu, i direkcijej u Sarajevu. Direkcija traži kod isplate kirija i pu nog paušala neke nepotrebite formalnosti, koje s sada iz Splita nisu tražile, a vlasnici zgrada i p nog poduzeća neće da na to pristanu, jer na to vezani ugovorom, pa bi iz ovog spora mogla štete poštanska služba. I tako već na prvom k: vidimo posljedice neopravdanog ukinuća pol direkcije u Splitu i proširenja Beogradske admi cije preko sarajevske Direkcije na sve naše kr Na ovaj spor, koji je karakterističan za naše pri koji dokazuje, kako se pomalo uništava sve što je u našoj administraciji, svratit ćemo se ponovno. Ljudima koji su utučeni, izmoreni, za rd sposobni uregjuje prirodna Franz-Josefova gorka slobodau tok krvi i povisava moć mišljenja i Ugledni kliničari dokazuju da je Franz-Josefova i za umne radnike živčano rastrojenje i gospod kao rastvarajuće sredstvo od izvanredne vrijedn Josef Strzygowski : O Razvitku Starohrvatske umjetnosti. Prilog otkriću sjevernoevropske umjetnosti. Zagreb 1927. Izvanredno izdanje Matice Hrvatske. Djelo je to velikog formata sa 125 strana, obilno sadržinom i ilustracijama. Matica Hrvatska obdarila je njime hrv. narod. U njemu se rasvjetljuje razvoj naše najstarije umjetnosti i pokazuje pred cijelim kulturnim svijetom još na časnijem mjestu naš hrv. narod, Po ovom djelu stojimo u redu sosnivačima vlastitih kultura a ne kao dosad što smo stojali u podregjenom odnosu jednostavnih kopirača većih naroda. 1. Dosad se općeno držalo i učilo, da su Hrvati došli u svoju današnju postojbinu bez vlastite umje- tnosti i graditeljstva, pak da su naprosto uzeli zatečeni obično način gradnje i umjetnosti od Bizanta i Rima i d. Ovom se zasadom zadovoljavali i naši povjesni- čari, pak se tako učilo i u školi i izvan nje. — Tu za- sadu pisac opovrgava i proti nje tvrdi, da su Hrvati sa sobom sa Sjevera Evrope donijeli svoj vlastiti način gradnje i umjetnosti, pak me samo što od Juga i Zapada nijesu ništa upočetku posnimali, nego su da- pače u mnogočemu Jug i Zapad u gradnji naučili... Hrvati su već sada, kad su sa Istoka došli na Sjever Evrope, ponijeli sa sobom umjetnost, koju su, seleći dalje, donijeli na Jug i ovdje nastavili. Ta je umje- tnost živjela za predromanskog doba, t. j. u doba, dok pape i carevi još nijesu imali tolike moći u po- krštenim narodima, da bi im mogli naložiti svoje zapo- vijedi u gradnji i d.. Prije romanskog doba bile su u Evropi tri kul- ture: istočna, zapadna i sjeverna. U sva se ova tri pod- ručja umjetnost očitovala u podizanju drvenih gradnja. Tako su gradili Germani i Slaveni. Ali se preko te vrste — drvene naime umjetnosti — uvijek prelazilo, jer je dosad povijest umjetnosti drvenu gradnju i umje- tnost potcijenjivala kao barbarsku. To je mišljenje pre- vladalo od doba humanizma i renesanse. Pisac doka- zuje, da je to nepravedno, jer je i drvena gradnja imala vrlo lijepe oblike, a razvila se poglavito zato u drvenu umjetnost, što Sjever nema kamena, pak se prema tome nije mogla ni razviti kamenita i ukrasna gradnja. Pisac prikazuje ljepotu drvene gradnje i umjetnosti slikama drvenih crkava i gradnja te uresa iz Poljske, Finske, Švedske, najsjevernije Njemačke i d., pak veli, da su tako gradili i Stari Slaveni i Hrvati, dok su bili na Sjeveru, te zaključuje baš potom, da nijesu bili beskulturni barbari, kad su došli na Jug u današnju svoju domovinu. 2. Glavna je oznaka drvenih gradnja kupola iz brvana. Takove su gragjevine gradili i Hrvati. Kad su došli na Jug, donijeli su tu vještinu sa sobom i možda u početku i u Dalmaciji od drva gradili, jer su tada još Dinara i njezini ogranci bili puni šuma. Ali u Dal- maciji je takogjer mnogo zgodna kamena, a kamen je jeftiniji, priručniji a što je glavno, i trajniji gragjevni materijal, pak su se Hrvati sada primili kamenoga materijala i prenosili način svoje sjeverne gradnje na čvrsti kamen. : Tu se starohrvatska kupola bitno razlikuje od bizantske i rimske, Dok je Rim i Bizant gradio ku- polu nad krugom ili osmerokutom u hrvatskoj gradnji počiva kupola na četverokutnom prostoru, a trompama se t. j. udubinama iz svakog kuta u četveroki prelazilo na kupolu. Trompa je udubljeni trokut. T gradilo crkve, dok još nijesu bile naložene od bazilike, zgrade sa ravnim drvenim stropom. H preuzeli i gradnju bazilika, ali su mjesto dr ravnog stropa gradili i u bazilikama kamene svi što je zapad od njih prihvatio. 3. U Dalmaciji nema sačuvanog nijednog d: gragjevnog spomenika iz toga ranoga doba, ali imamo mnogo toga kamena, osobito mnogo Starohrvatski su uresi pletenice, kakvih nema rimskim ni na grčkim spomenicima nego sa drvenima u sjevernih naroda, Ti su kameni spo to važniji, što su na njima zabilježena imena ni hrvatskih vladara. — Kao u gradnji tako i u! nije stara hrvatska umjetnost posnimanje grčke iri jer bi onda i ona proizvodila gole i odjevene lji likove, nego su starohrvatskoj umjetnosti glavni sastavljeni od crta, ponajviše u oblicima raznih ple Pletenice su takogjer oznaka sjeverne umjel koju su Hrvati sa sobom donijeli pak takogjeri pokazali, da nijesu bili barbari, koji su tek mljana učili početke kulture, Pisac veli, da Hrvati biti sretni, što im može ne samo stručnjak svaki historik dokazati, da naši stari spomenici i postoje. Nema zemlje osim Dalmacije — a d i Hrvatske — gotovo u cijeloj Evropi, u kojoj tpisi tako tačno utvrgjivali ostatke zamjerne umj iz predromanskog doba, t. j. iz doba, dok papei nijesu sve domaće umjetnosti podredili svojoj moći Slije