x
s

 

Stje:

Za veću internacionalizaciju crkvene uprave.

Na 4. studenog g. 1927. predao je sadanji kan-
didat za predsjednika Sjedinjenih Država, odlični ka-
tolik John Smith zajedno sa Josephom Maierom i
Franc Deschampsom u ime najširih krugova katoličke
američke javnosti sv. Ocu opširni podnesak. Univer-
zalnost Katoličke Crkve — ističu podnosioci — treba
da dogje do izražaja u prvom redu u višoj crkvenoj
upravi, kako bi se izbjegla pogibelj, da jedan narod,
koji skoro isključivo u njoj sudjeluje, ne unese svoj
duh i pogleće na štetu ugleda Crkve. Time bi se odu-
zelo oružje i sektarstvu raznih macionalnih crkava.
I rimsko bi se pitanje uspješnije riješilo, kad talijanska
vlada ne bi imala prema sebi one, kojisu u gragjan-
skom pogledu njezini podanici.

Nadalje se predlaže, da se prema riječima Siksta V.
izabiru kardinali iz svih naroda prema brojčanoj snazi
tamošnjih katolika, da se u kongregacije uzmu stru-
čnjaci-svećenici iz svih naroda, da se u crkvenu diplo-
matsku školu prema broju katolika kod pojedinih na-
roda uzmu raznonarodni svećenici, da se svaki kardinal
obveže u svakih 5 godina ili još kraće posjetiti bi-
skupe i marod svoje zemlje, da se pokrene opći po-
vratak duhu sv. Franje Asiškog. Ovi bi prijedlozi imali
izići pred naredni crkveni sabor.

Napominjemo, da je na vatikanskom koncilu bi-
skup Josip Juraj Strossmayer takogjer u drugom svom
koncilskom govoru dne 25. siječnja 1870. zastupao
to stajalište, da se kardinalski zbor internacionalizira.

Poljaci u Dubrovniku.

U Nedjelju veče stiglo je u naš grad poznato
poljsko pjevačko društvo »Haslo« iz Poznanja, koje se
nalazi na turneji kroz Jugoslaviju. Na gruškom prista-
ništu, gdje su Poljaci stigli sa parobrodom »Dubro-
vnik«, dočekali su goste predstavnici općine, srp.-pjev.
društvo »Sloga« i zbor pjevačkog društva »Dubrava«,
te Hrvatska Glazba. Na pristaništu pozdravio je poljske
goste predstavnik jugoslovenskih željezničara. Odgo-
vorio je na poljskom jeziku predsjednik »Hasla«.,
Ispred »Dubrave« goste je pozdravio ';g. Dr. Frano
Dabrović ističući davne srdačne veze Dubrovnika sa
Poljskom.

Zatim je zbor »Dubrave« otpjevao Poljsku Himnu,
što je jako ganulo braću Poljake. Isto je veče »Haslo«
priredilo uspjeli vokalni koncerat u dvorani »Sloge«.
Imali smo prigode, da prvi put čujemo pjesmu brat-
skog naroda, koju je sa odličnom spremom izvagjao
muški zbor pod vrijednim dirigiranjem svoga horo-
vogje i komponiste g. prof. S. Kwasnika.

Po svršenom koncertu »Dubrava« je Poljacima
predala lovor vijenac, a općina im priredila zakusku
u restauraciji g. Luke Sarića, gdje je g. prof. R. Mi-
šetić, u ime općine, pozdravio braću jednim toplim
govorom. U Ponedjeljak Poljaci su razgledali naš grad
i korporativno se poklonili spomeniku Gundulića te
položili lovor-vijenac. Poljacima su bili na gruškoj
obali na raspoloženju vagoni I. i II. razreda, u kojim
su noćili i u Ponedjeljak veče krenuli za Sarajevo.
Nakon nedavne posjete poljske srednjoškolske i aka-
demske omladine, dolazak >»Hasla« ukazuje nam da
u Poljskoj raste interes za mašu obalu i smisao za
kontakt, koji jača stare simpatije Poljaka i Jugoslovena.

 

 

NARODNA SVIJEST

Predusrelali_je

bolest je teže i skuplje

duke

Br. 16

bolje nego liječili. Olstranih

nego pravovre menom

obranom očuvali zdravim sebe i svoje organe
Svalko mora zapriječili da mu se iskvare zubi.

Mogu se dobri

zubi uzdržali dobrima, Meni

zubi uzdržali lijepima: ako se konzekve

uporabljuje

Odol.- »«Odol upotrebljavali

znači usla i zube Odol-om valjano ispirali,
graljali isčelkali. Osvježenje usliju bez. primjera.

Odol se dobiva u svim ljekarnama, drogerijama, parfumerijama i brijačnicama.

 

Pisma iz naroda.

KOTOR. Crkveno pjevanje. Ovogodišnje crkveno
pjevanje kroz Veliku Sedmicu usprkos različitth po-
teškoća i neprilika, koje su smetale radu zbora od
početka godine, (kao. pomanjkanje dvorane, isključenje
nekih nedisciplinovanih članova i dr.) ispalo je ma
opće začugjenje i zadovoljstvo gragjanstva. Širile su se
dapače glasine, da će se hor uslijed gore navedenih
neprilika raspasti, ali požrtvovnošću i radom _ postiglo
se obratno. U prvom redu treba zahvaliti dirigentu
g. A. R. Homen, koji je sa u istinu zamjernom ener-
gijom žrtvovao mnogo truda, da zbor reorganizira i
da postigne uspjeh, kakvi se u ovim zadnjim godi-
nama nije postigao. Treba zahvaliti i svim ostalim
pjevačima, koji su voljom, razumjevanjem i discipli-
novanošću pokazali veliki uspjeh i napredak. Svi su
komadi otpjevani, radi boljeg efekta, bez pratnje (a
capella), što je i horu, izdržavši u intonaciji i preciz-
nom dinamikom (osobito su dobri bili, p, pp kao i
F. i ff) potpuno uspjelo.

Izvedeni su ovi komadi: Miserere od Basily (skra-
ćen po A.R. Homeru) i od Cassiolini. ,Tantum ergo“
od O. A. Canjuga i R. Taclick, ,Christus factus“ od
Palestrine i ,Popule meus“ od Alesani (za 4-glasni
mj. zbor udesili O. B. Rode i A. R. Homen), te Missa
in G dur od M. Filke op. 80. za 4-gl. mj. zbor,

GRUŽ. Postalia. Inspektor pošta g. Dr. Buzolić
nastupio je ovdje službu u svojstvu predstavnika di-
rekcije pošta i telegrafa u Sarajevu, pod koju su pot-
pale pošte naše oblasti nakon ukinuća poštanske di-
rekcije u Splitu. Veseli nas, da će izmegju nas i sa-
rajevske direkcije, koja ne može da pozna naše prilike
i naše potrebe, biti posrednikom g. inspektor Buzolić,
kojemu su ovi krajevi poznati iz njegove dosadanje
službe i koji uživa glas savjesnog i vrijednog činov-
nika. Nadamo se, da će i njegov djelokrug biti takav,
da ne ćemo trebali da se za svaku malenkost obra-
ćamo u Sarajevo. Napose pak, mi u Gružu, očekujemo

od g. inspektora, da uredi pitanje telegrafske i
fonske službe, koja radi tranzitiranja kroz poštu
brovnik 1, nama nije od nikakve koristi, već sam
štete. Mi apsolutno trebamo direktne telegrafske |
legrafske i telefonske veze sa zalegjem, osobito s
rajevom. Ukidanje splitske direkcije mi već osje
U Gružu je u posljednje vrijeme oduzeto pošti |
personala, da se više puta i preko pola sata če
pretincu, dok se dogje na red. A to se nebi s
dogagjati osobito sada, kada ovdje mnoštvo stri
Našu molbu, upućenu pošti preko »Narodae Svij
da se u Lapadu uvede dostava pošte dvaput na
pošta je odmah uvažila i mi joj zahvaljujemo al
ponovno molimo, da postavi po Lapadu par p
skih škrinjica. Upozoreni smo i na to, da bi i
brovačka i Gruška pošta mogle jednog dana osta
lokala, a i prevoz pošte izmegju Gruža i Dubro
da bi se mogao obustaviti radi spora koji je n
izmegju vlasnika odnosnih zgrada, u kojima su p
dotično poduzeća, koji prevozi poštu, i direkcijej
u Sarajevu. Direkcija traži kod isplate kirija i pu
nog paušala neke nepotrebite formalnosti, koje s
sada iz Splita nisu tražile, a vlasnici zgrada i p
nog poduzeća neće da na to pristanu, jer na to
vezani ugovorom, pa bi iz ovog spora mogla
štete poštanska služba. I tako već na prvom k:
vidimo posljedice neopravdanog ukinuća pol
direkcije u Splitu i proširenja Beogradske admi
cije preko sarajevske Direkcije na sve naše kr
Na ovaj spor, koji je karakterističan za naše pri
koji dokazuje, kako se pomalo uništava sve što je
u našoj administraciji, svratit ćemo se ponovno.

 
 
   
  
   
  
 
 
 
 

 

Ljudima koji su utučeni, izmoreni, za rd
sposobni uregjuje prirodna Franz-Josefova gorka
slobodau tok krvi i povisava moć mišljenja i
Ugledni kliničari dokazuju da je Franz-Josefova
i za umne radnike živčano rastrojenje i gospod
kao rastvarajuće sredstvo od izvanredne vrijedn

 

Josef Strzygowski :

O Razvitku Starohrvatske umjetnosti.

Prilog otkriću sjevernoevropske umjetnosti.
Zagreb 1927. Izvanredno izdanje Matice Hrvatske.
Djelo je to velikog formata sa 125 strana, obilno

sadržinom i ilustracijama. Matica Hrvatska obdarila je
njime hrv. narod. U njemu se rasvjetljuje razvoj naše
najstarije umjetnosti i pokazuje pred cijelim kulturnim
svijetom još na časnijem mjestu naš hrv. narod, Po ovom
djelu stojimo u redu sosnivačima vlastitih kultura
a ne kao dosad što smo stojali u podregjenom odnosu
jednostavnih kopirača većih naroda.

1. Dosad se općeno držalo i učilo, da su Hrvati
došli u svoju današnju postojbinu bez vlastite umje-
tnosti i graditeljstva, pak da su naprosto uzeli zatečeni
obično način gradnje i umjetnosti od Bizanta i Rima
i d. Ovom se zasadom zadovoljavali i naši povjesni-
čari, pak se tako učilo i u školi i izvan nje. — Tu za-
sadu pisac opovrgava i proti nje tvrdi, da su Hrvati
sa sobom sa Sjevera Evrope donijeli svoj vlastiti način
gradnje i umjetnosti, pak me samo što od Juga i
Zapada nijesu ništa upočetku posnimali, nego su da-
pače u mnogočemu Jug i Zapad u gradnji naučili...
Hrvati su već sada, kad su sa Istoka došli na Sjever
Evrope, ponijeli sa sobom umjetnost, koju su, seleći
dalje, donijeli na Jug i ovdje nastavili. Ta je umje-
tnost živjela za predromanskog doba, t. j. u doba,
dok pape i carevi još nijesu imali tolike moći u po-
krštenim narodima, da bi im mogli naložiti svoje zapo-
vijedi u gradnji i d..

Prije romanskog doba bile su u Evropi tri kul-

ture: istočna, zapadna i sjeverna. U sva se ova tri pod-
ručja umjetnost očitovala u podizanju drvenih gradnja.
Tako su gradili Germani i Slaveni. Ali se preko te
vrste — drvene naime umjetnosti — uvijek prelazilo,
jer je dosad povijest umjetnosti drvenu gradnju i umje-
tnost potcijenjivala kao barbarsku. To je mišljenje pre-
vladalo od doba humanizma i renesanse. Pisac doka-
zuje, da je to nepravedno, jer je i drvena gradnja imala
vrlo lijepe oblike, a razvila se poglavito zato u drvenu
umjetnost, što Sjever nema kamena, pak se prema
tome nije mogla ni razviti kamenita i ukrasna gradnja.
Pisac prikazuje ljepotu drvene gradnje i umjetnosti
slikama drvenih crkava i gradnja te uresa iz Poljske,
Finske, Švedske, najsjevernije Njemačke i d., pak veli,
da su tako gradili i Stari Slaveni i Hrvati, dok su bili
na Sjeveru, te zaključuje baš potom, da nijesu bili
beskulturni barbari, kad su došli na Jug u današnju
svoju domovinu.

2. Glavna je oznaka drvenih gradnja kupola iz
brvana. Takove su gragjevine gradili i Hrvati. Kad su
došli na Jug, donijeli su tu vještinu sa sobom i možda
u početku i u Dalmaciji od drva gradili, jer su tada
još Dinara i njezini ogranci bili puni šuma. Ali u Dal-
maciji je takogjer mnogo zgodna kamena, a kamen je
jeftiniji, priručniji a što je glavno, i trajniji gragjevni
materijal, pak su se Hrvati sada primili kamenoga
materijala i prenosili način svoje sjeverne gradnje na
čvrsti kamen. :

Tu se starohrvatska kupola bitno razlikuje od
bizantske i rimske, Dok je Rim i Bizant gradio ku-
polu nad krugom ili osmerokutom u hrvatskoj gradnji
počiva kupola na četverokutnom prostoru, a trompama

    
   
   
   
 
 
  
   
  
 
 
 
 
 
 
   
  
  
   
 
  

se t. j. udubinama iz svakog kuta u četveroki
prelazilo na kupolu. Trompa je udubljeni trokut. T
gradilo crkve, dok još nijesu bile naložene od
bazilike, zgrade sa ravnim drvenim stropom. H
preuzeli i gradnju bazilika, ali su mjesto dr
ravnog stropa gradili i u bazilikama kamene svi
što je zapad od njih prihvatio.

3. U Dalmaciji nema sačuvanog nijednog d:
gragjevnog spomenika iz toga ranoga doba, ali
imamo mnogo toga kamena, osobito mnogo
Starohrvatski su uresi pletenice, kakvih nema
rimskim ni na grčkim spomenicima nego sa
drvenima u sjevernih naroda, Ti su kameni spo
to važniji, što su na njima zabilježena imena ni
hrvatskih vladara. — Kao u gradnji tako i u!
nije stara hrvatska umjetnost posnimanje grčke iri
jer bi onda i ona proizvodila gole i odjevene lji
likove, nego su starohrvatskoj umjetnosti glavni
sastavljeni od crta, ponajviše u oblicima raznih ple

Pletenice su takogjer oznaka sjeverne umjel
koju su Hrvati sa sobom donijeli pak takogjeri
pokazali, da nijesu bili barbari, koji su tek
mljana učili početke kulture, Pisac veli, da Hrvati
biti sretni, što im može ne samo stručnjak
svaki historik dokazati, da naši stari spomenici i
postoje. Nema zemlje osim Dalmacije — a d
i Hrvatske — gotovo u cijeloj Evropi, u kojoj
tpisi tako tačno utvrgjivali ostatke zamjerne umj
iz predromanskog doba, t. j. iz doba, dok papei
nijesu sve domaće umjetnosti podredili svojoj moći

Slije