Podtarina galaćona u gotovu
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 26. Aprila 1928.
(Narodna Svijes
ORE God. X.
a je listu
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik
Zora puca...
olitički neuspjesi, koje je hrvatstvo vlastitom kri-
u ovoj državi doživjelo, odrazili su se i u
rom, gospodarskom i opće nacijonalnom hrvat-
životu. Ogromna većina našeg naroda bez ikakve
Ite gledala je rušenje hrvatskih kulturnih institucija,
ložavanje hrvatskih uspomena, hrvatske prošlosti,
ske narodne svijesti i ozgo i ozdol. Bijesom fa-
a u ime ,viših ideala nacije“ rušile su izvjesne
e i pokreti sve veze sa hrvatskom prošlošću, na-
le i izrugivale ljude, koji su toj prošlosti posve-
i svoju ljubav i svoje sposobnosti.
Nije ta većina hrvatskog naroda izgubila vjere u
stvo, niti je u njemu zatajila ljubav spram nje-
narodne individualnosti, već je fatalistički vjero-
u veliku gestu ,vogje“, koji će kroz dvađeset i
sata obnoviti i nadograditi zgradu hrvatske ve-
Megjutim vrijeme je odmicalo i što je dalje
sve je jasnije bilo svakom nepristranom čovjeku,
rvatstvo ljubi, da se hrvatstvo sve to više razdvaja
sto prikuplja, ne mislimo politički, jer je to ra-
jivo, već opće narodno i kulturno. Slijepi fatalizam
je svijest kod ogromne većine hrvatskog maroda
jegov opstanak, narodna svijest, moralna, kulturna
)spodarska jakost ovisi u prvom redu o pojedincu
govom svijesnom radu. Izgledalo je :da su popu-
one niti, koje su spajale selo sa gradom i pri-
raznih stranaka u jedno kolo — opće hrvatsko
koje jedino može da očuva i unapredi ono što
i svih naših srdaca i duša — hrvatstvo.
Izgledalo je, ali hvala Bogu nije se obistinilo.
predratne opće narodne institucije, koje su osno-
i za njih se borili ljudi, koji danas pripadaju raz-
strankama učinile su čudo. Ljuti politički pro-
i u njihovom krugu pružaju ruku pomirnicu jedan
ome, svijesni da je svaka hrvatska ruka zlatna
Dubrovnik ima i što nema.
Zahvaljujući svojoj čarobnoj ljepoti Dubrovnik je
s postao privlačiva točka za bogatije slojeve svih
skih naroda. Ljudi koji su obašli sva moguća
ališta i kojima materijalno blagostanje dozvoljava
nauživaju u ljepoti na bilo kojem kutu Evrope,
knama i za naše more prave propagandu po
ama i časopisima svojih naroda.
Može se reći u cjelini trijezni ti naši gosti donose
o koristi našem gradu i našoj državi, I materi-
i moralne. Dubrovnik je postao ,Belvedere“ u
stranac me gleda samo ljepote naše prirode, već
nalo pogleda i u maš kulturni, ekonomski dru-
i i državni život. I zato je dužnost naše općine,
ti, države, maših privrednika i svih gragjana i
ljana, da goste zsdržimo, dogodine ih s većim
m prijatelja ugledamo, stvorimo im što bolje uvjete
novne potrebe naprednog čovjeka i da uklo-
sve ružne slike, koje bi oni kod nas mogli ugle-
Ima mnogo toga što nam fali i što bi se mo-
ukloniti.
Imamo po našim ulicama mnogo dječurlije, ju-
ki neobuzdane, koja se megjusobno natječe u
»fuzbalu“, utrkivanju pa se više puta desi da
lopta ili lakat gruhne o stranca koji čita iz vodića
omatra kolonete ,Dvora“.
Imamo razvalinu pokraj Biskupske palače za koju
i pitaju što se ondje kopa ili gradi, a gragjanin
ije da mu odgovori.
Imamo dvije vrsti cedulja na tramvaju (opć. taksa
ta tramvaja) za koje stranci uvijek pitaj čemu
, a meki ih opet zamjenjuju sa bonovima od 0:25
koje tramvaj obilno liferuje.
Imamo najskuplji tramvaj u državi, vojnu muziku,
zapada oko 50.000 Din. mjesečno, ako ne i više,
ada ne dava koncerte,
Jedemo skupo meso, skuplje nego na Korčuli
poluga, koja mora da bude upotrebljena u zgradu
jakog i kulturnog hrvatstva,
I megju zidinama ovog starog grada, čiji su se.
sinovi dosta isplakali nad prošlom njegovom veličinom,
živjelo je mlako, sentimentalno hrvatstvo, zadovoljno
kad je uspjelo da izvjesi hravatsku trobojku na svoju
kuću ili zasvira hrvatski marš preko Straduna. I ovdje
se iza rata bio udomio politički fanatizam i fatalizam
koji je ragjao apatijom ili smiješnim i osobnim trza-
vicama u vladajućoj stranci dok su drugi protivnici
radili.
Ove dane počela je pucati hrvatska zora i u du-
šama dubrovačkih Hrvata. ,Braća Hrv. Zimaja“, ,,Na-
predak“, i ,Hrvatski Radiša“ počeli su stvarati kolo, koje
isključuje sve ono što hrvatstvo razdvaja. U tom kolu
nalaze se članovi sviju mogućih stranaka, jednako
zvani, jednako cijenjeni, jednako čašćeni i jednako
potrebni: hrvatstvu. Dovela ih je svijest da hrvatstvo
neće spasit Fatum ni apatija već požrtvovni i složni
rad sviju.
Nije to kolo skupilo mržnja već ljubav. Nije upe-
reno proti nijednoj hrv. stranci, jer nije političko. Nije
upereno protivu braće Srba, već hoće da se s njima
natječe u radu. Hrvati su vidjeli veliku korist, što je
srpstvo žanje od požrtvovnog rada opće srpskih insti-
tucija, koje spajaju sve Srbe bez razlike stranaka u
radu za srpstvo kao nm. pr. ,Prosvete“, ,Privrednika“,
»Srpske majke“, Kola srpskih sestara“, ,,Kneginje
Zorke“ it. d. ili slovenskih opće narodnih institucija,
koje su stvorile od Slovenaca jugoslavenske Švicare.
Napredak svakog brata napredak je cjeline.
Dubrovački Hrvati odlučili su da Dubrovnik
nkruna hrvatskih gradova“ ne smije da bude zadnji u
hrvatstvu i jugoslavenstvu i zato oduševljeno pozdrav-
ljamo zrake zore, jer kad zora puca bit če i dana.
i Sušaku, a nalazimo se na granici zemalja odakle
blago uvozimo.
Imamo mnogo auta luksuznih, a i gdjekoji pre-
živjeli ,Ford“, koje treba masno plaćat za najbliže
izlete, a nemaju taksametra. — Imamo javnu kuću u
sred grada.
Oskudjevamo pak na najpotrebnijem. Nemamo
jednog modernog, općinskog kupališta sa tuševima
i kadama, a moglo bi ga se smjestit u sred grada i
bio bi rentabilan, maročito zimi. Stranci, kojih ima
i preko zime, treba da idu u hotele, a gragjani se
peru u ,maštelama“ ili u ,navčima“.
Nemamo povrća izuzev par balica prokula, salate,
a rjegje blitve ili spinača. Jaja, mlijeko, maslo i mast
skupo plaćamo. Imađde činovnika, koji više puta i
opravdano kažu: ,Nama činovnicima stranci škode“,
A tome bi se dalo pomoći. Zagrebačka općina ima
svoje vrtove pune raznovrsnog povrća i koriste i njoj
i gradu. Zar se i u mas to nebi moglo? Oblast je
preuzela Uibaču. Zar je ne bi mogla većinom nasadit
povrćem i to raznovrsnim ? Sigurno bi joj koristilo,
a za grad bi bila blagodat. Župa bi se, spretnom ra-
zdiobom vode, uz pomoć i saradnju općine i oblasti
sa seljacima mogla razvit u povičnjak dubrovački na
korist, a i zdravlje župljana, jer bi i oni bolje jeli.
Trebalo bi da se i privatnici maknu, osobito po Ko-
nalu i Lapadu. Imamo i fazana, lijepo, ali možda bi
mjesto njih bile korisnije švicarske koze i krave
mljekarice.
Loše je i sa ribarnicom ili bolje meso-ribarnicom,
jer se nezna čemu više služi. Čovjek nezna je li .na-
padnija njena primitivnost ili rijetka riba i njene cijene,
Pomoć države i oblasti mogla bi ribarskim društvima
pribeviti koju modernu ribarskii spravu, pa bi bilo i ribe.
U Gružu nam fali carinska i policijska pregleda-
onica, pa ima više puta komešanja oko stepenica pa-
robroda. Naši nosači ,figuraju“ svojim uniformama,
ali svojom drekom i guranjem ne. — Bilo bi još toga
ali i ovo je — dosta. Motrilac.
%.
Viasnik - izdavač - urednik :
Antun FI& — Dubrovnik.
Pisma iz naroda.
GRUŽ. Proslava sv. Križa u Gružu, dne 3. svib-
nja. Program. U 6, 7, 8 i 9 sati tihe svete Mise.
U 10 sati svečana sveta Misa u trojki. Na koru pjeva
kombinovani 3-glasni mješoviti pjevački zbor gruških
studenata. Sudjeluje i violinski orhestar uz pratnju
harmonija. Od kompozitora zastupani su: Kolb (lita-
nije), Gižttler (Svetotajstvu), Bortniansky (instrumen-
talna kompozicija) i drugi. Preko Mise propovijed o
sv. Križu drži Dn. Karlo Capurso. Na Gloria, Sanctus,
Podizanje pucanje umjetnih bomba. — Poslije podne
u 9 sati večernja u crkvi s blagoslovom. U 51/2 glazbe
dolaze u Gruž (Hrvatska i Orjunaška), obilaze mjesto
i dolaze pred crkvu. Uz pucanje bomba počinje vanjska
svečanost. — U 6 sati otvor spomen-ploče hrvatskog
kralja Tomislava na kući Zakloništa Lopižić. Blagoslov
spomen-ploče, prigodni govori, udaranje glazba, pucanje
bomba. Odmah zatim utakmica lagja. MNatjecat će se
gruška omladina, ko prvi dogje do cilja, t. j. digne
zastavu, stavljenu nasred luke dobiva nagradu i za
uspomenu drži zastavu. — Zatim do 8 sati koncerat
hrvatske glazbe na novoj plokati kralja Tomislava.
— Posebna novost ove godine bit će i ta, što će
jedna lagja, urešena u obliku Križa i umjetno rasvi-
jetljena, kretati se po gruškoj luci. Gruški vozači okitit
će i rasvijetliti svoje lagje tako, da će sva gruška luka
biti kao u plamenu, (venecijanska večer). Osobitu će
atrakciju pobuditi tradicionalno paljenje ,duba“ posred
gruške luke, a predstavljat će oblik Križa. Dok bude
»dub“ gorio, bombe će pucati i zvona zvoniti. Iza toga
glazbe će pozdraviti crkvu i samostan sv. Križa. U večer
u bašći Hotela Petke Dubr. diletaati odigrat će kome-
diju u 3 čina ,Veseli život“ uz ulazuicu od Din. 10
po osobi. Ovogodišnji festanjuli g.g.: Janko
Grabušić i Niko Klaić, kako se iz predočenog pro-
grama može razabrati, uložili su pohvalno mnogo
mara i truda za što svečaniji i ljepši ispad ove tradi-
cionalne gruške ,feste“. Nakmadno saznajemo, da se
sprema i prigodni proglas.
Iz općine ZATONA. Gradnja nove ceste. Blizu
je već pola godine od kako je bila trasirana nova ce-
sta iz Maloga u Veliki Zaton. Ovoj predradnji naš se
narod u velike radovao : jedno što bi tu imao zarade
u sadašnjim kritičnim danima glada; drugo što bi
dotična nova cesta olakotila prelaz iz jednoga mjesta
u drugo. Glavno pak, što ista ne bi mogla ostati da
ne bude provedena prama Orašcu, spojiv se opeta sa
državnom cestom, čime bi se omogućila uspostava
kola za Veliki Zaton, gdje je jedino stalno pristanište
za trgovinu naših sela. Na opće čugjenje i žalost još
se ne vidi nikakva micanja u predmetu, što nam po-
bugjuje sumnju da će ta korisna i velevažna namisao
zaspati, a time i sve one blagodati koje ona nosi,
Da ovom pitanju dademo jačeg impulsa, treba još
istaknuti, kako bi dotična provedba ceste predusrela i
i automobilske nezgode, koje se tu predvigjaju. Do-
sadašnja državna cesta kroz Mali Zaton u Orašac, od
francuske vlade provedena, takova je da je pravo čudo
kako još tu nije slijedila sraza automobila, jer ista
dijelom tijesna i vijugasta da se auti neopaženo pri-
bližuju; ona ima i drugu manu da je preveć strmena.
Kada'*se na sve promisli — opet kažemo: pravo je
čudo da tu još nije slijedilo automobilskog sudara,
čigov broj prolaza uvijek raste, da idu u Trsteno na-
uživati se onih ljepota. Ove godine dolaze nam braće
iz Česke da provedu kupanje u našem Jadranu, te su
za to pronašli Veliki Zaton i već su prvi stigli. Ovi
su utisak, našeg kraja veoma lijepo opisali, ali opa-
ziše: fali cesta. Imamo, istina, općinski put, ali ovaj
je strm i zapušten; jer općina za taj korisan put ne
tr6ši ni onu svotu, koja je u predračunima previgjena.
Apeliramo na nadležne da bi spomenutom provedbom
puta čim prije započeli, to ištu opće maše prilike, a
tim će se opeta predusrestit automobilskim nezgodama
kojim se ozbiljno prijeti.
FIGOL-idealno i prokušano sredstvo za čišćenje
stomaka i crijeva 1 flaša 35 Din. — Dobiva se u
svim Apotekama.