Poštarina pladonae u gotovu
18.
Narodna
DUBROVNIK, 3. Maja 1928. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
RBR God. X.
4153 Podružnice Sarajevo.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
me služi Stjepan Radić?
dvodom napadaja na (Crkvu i svećenstvo u Subotici).
Kad bi ko htio da u jednoj studiji opiše ideolo-
Stjepana Radića, morao bi da svlada golem ma-
] u hrpi njegovih predavanja, govora po zboro-
u hrv. saboru i marodnoj skupštini, njegovih
a u ,Domu“ i .,Nar. Valu“, njegovih izjiva
lim novinarima doma i u i nozemstvu i na kotcu
o bi jedino da utvrdi: ideologija g. Radća
izuzev katoličkog, koja su se na raznim strana|
ifestirala. Skup ovih mogućih idejnih kontra
[se mijenjaju kinematografskom brzinom, ide
ija kolosalne brzine, genijalna nedosljednost to
a Radićeve ideologoje. Čovjek se čudi tom fe
, ne radi njega samoga već radi sredine, koja
iži. Čovjek se čudi da njega slušaju i njemu o0-
vaju ljudi t. j. razumna bića i da ih on vodi.
Želite li dokaza za republiku, monarhiju, ko
iju, federaciju, centralizam, diktaturu, parlam|
m, za vladu maroda ili generala, stalešku
državu, svjetsku radničko-seljačku, aristokrat
-aristokratsku — naći će te ih u Radića.
— Želite li doka za da je jedna ista osoba u _prošidi
dašnjosti, jedan isti pokret, jedna ista stra
na ili lupeška, demokratska ili policijska, selja
lenaška, socijalna ill antisocijalna — i to će
u Radića.
: Ipak ima nešto, uičem je g. Radić dosljedan, a
rba protiv vjere i protiv katoličkog svećenst
eje nematkriljivi cinik, sarkasta, bijesan ko fur
kav kao bizanlinski despot. Idealan Volterov u
genijalan oponašatelj uličnih prostaka, ,filoz
u mogućih protuvjerskih sistema, brutalan oskvr
ngje časti, poštenja, majvećih svetinja vjere sv
e i svoga naroda. Nema te pogrde, kojom se
dobacio na rimo-katoličku religiju, ma njeno sv
tvo od pape do prostog kapelana. To je najmil
ova tema na svim njegovim zborovima, u sv
pvim člencima. To su najduhovitiji proizvodi n
mašte. To je jedini njegov program.
Bogat vlasnik vinograda i vila, trgovac, rentij
anik sa dobrim dnevnicama, upravitelj milijo
jačkog novca, koji je svome narodu dao samo jez
(ga blati i vrijegja mu svetinje, ,politiku“ da
li kroz šibe, obznane, tamnice, da ga gospodars
Opašćava, kulturno ruši, narodno-socijalno razdvaj
mu slabi otpornu snagu, da ga svagja sa svim
im — u pozi ,pravednika“ napada ,bogatstv
lastira, crkava i svećenstva, ali samo katoličke vjer
Katoličko svećenstvo i katolički manastiri bili
i nišan sviju protivnika našega maroda. Bij
atinskih autonomaša sipao je najodvratnije poru
iv dalmatinskog svećenstva i redovništva. Magjars
rhija vidjela je najvećeg protivnika u hrv. sveće
govim učenicima ,trubu Orijenta“. I najveći pol
opurtunisti megju hrvatskim svećenstvom u A
IRKO M. ZEG
E
TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. MATERIJALOM.
ompletni RADIO APARATI kao i svi
djelovi za samogradnju istih.
ja je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
svoje sile ulagali u to, da očuvaju njegov jezik, obi-
čaje, njegovu ,narodnu svijest i Mhistorijsko pravo. I
malen broj hrv. svećenika frankovaca govoreći o au-
strijskom caru, govorio je kao o krv. kralju, koga su
iHrvati kao samostalan narod izabrali, a Magjari su i
Njemci oteli hrv. prava, pa se oni, frankovci, za ta
prava bore. Bosanski ,,ujaci“ bili su zaštitnici, diplo-
mate, borci, učitelji, prosvjetljitelji i buditelji bosanske
raje i katoličke i pravoslavne. Katoličko hrv. svećenstvo
i sada je na Kalvariji u Istri.
Nema ni jednog nacijonalnog kulturnog pokreta
u «prošlosti i sadašnjosti, gdje Hrv. katolički svećenik
nije bio vogja ili prvoborac. Ko je spasavao Istru i
Dalmaciju? Zar nije Grabovac, Kačić, Pavlinović, Prodan,
Bijankini, Matas, Dobrila; Mandić, Ožegović i bezbroj
drugih ? Ko je budio narodnu svijest onda, kad nijesmo
imali narodne inteligencije, koje uzdržavao prve novine,
kad smo imali 85% anaMabeta ? Ko je osnovao »Na-
rodni List«, »Obzor, Društvo sv. Jeronima, omogućio
Maticu Hrvatsku, edicije Jugosl. Akademije? Čiji je
novac otvorio prve gimnazije, preparandije, hrv. sve-
učilište, Jugosl. Akademiju, galeriju slika i t, d.?
Čiji se novac i danas uejviše žrtvuje za naše znan-
stvere institucije, poimence sveučilište. Koji stalež ima
najviše mučenika i najvstrenijih rodoljuba ? Ko je na-
pokon osnovao i ,Dom“ braće Radića, pomogao Stje-
panu u Parizu na naukama ?
Nizom hrv. zemalja, hrv, samostani bili su ognjišta
vjerskog života, kulturnog i nacijonalnog rada. Novac,
koji je narod crkvi dao vratila mu je ona u bibliote-
kama, arhivima, narodnim školama, kulturnom svećen-
stvu, u velikem broju hrv. inteligenata, koji su srkali
popovsku i fratarsku čorbu, u muzejima Knina i Solina
u kulturnim hrv. institucijama, u ,Napretku“, , Hrv.
Radiši“ u novinama i revijama, u vjerskim institucijama,
zaklouištima za bijedne i zapuštene, u pučkim kuhi-
njama i milostinjama. A gdje je novac, što ga je hrvatski
narod dao Stjepanu Radiću i njegovoj stranci?
Danas kad opljačkano katoličko svećenstvo od
mizerne svoje plate potpomaže sve kulturne naše insti-
tucije, kad najprostiji nadničar i zadnji pometač ima
više plate od katoličkog župnika ma selu, danas kad
jedan veleposjednik, bankar, industrijalac ima više
imutka od crkvenog imutka cijele Dalmacije, g. Radić
napada ,bogaistvo“ crkve i svećenstva. — U zajednici
sa svim protivnicima katoličke vjere, sa prozelitima
sviju boja siplje pogrde na crkvu i svećenstvo, koji
su u jednom danu učinili više dobra nego Radić u
svem svojem političkom djelovanju.
Razuman i pošten čovjek, pa mislio o vjeri ne-
znam kako, složit će se snama u pitanju: Kome
služi Stjepan Radić?
Austrijski militarizam gledao je u biskupu Mahnić|
nijesu bili izdajice svoga naroda već su uvije
Čehoslovačke jubilarne proslave.
U Čehoslovačkoj su otpočele proslave desetgodiš-
njice postanka Čehoslovačke republike. Te će sveča-
nosti u velikim razmjerima biti u proljeće i na ljeto.
U maju će u Pragu manifestovati 200.000 zemljorad-
nika. U Brnu će se otvoriti izložba Savremene Kal-
ture. Vrhunac svečanosti će biti 28. oktobra na dan
proglašenja čehoslovačke samostalnosti.
No i sada su se već čehoslovačka štampa i dru-
štvene, kulturne i političke organizacije sjetile dana,
koga dana se odigrao za češku historiju i pokret za
oslobogjenje znamenitih dogagjaja. Tako se čitav niz
kupština i novinarskih članaka sjetio 13. aprila, kada
u se pred deset godina u Smetaninoj dvorani Praš-
og Općinskog Doma sastali predstavnici sviju klasa
krugova češkog naroda, da polože svečanu zakletvu,
a će se boriti do ostvarenja slobode i za prava če-
oslovačkog naroda. Tekst zakletve je pročitao Nestor
eskih piscca, poznati česki historijski pisac Alojz
irasek. Cilj ,Nacionalne zakletve“ je bio naglasiti so-
darnost čehoslovačkog naroda sa čehoslovačkim po-
retom za oslobogjenje u inostranstvu i podvući vjer-
jost naroda ideji macionalne slobode. Toj zakletvi
škog naroda prisustvovali su i prestavnici Jugoslo-
na. U ime Jugoslovena su govorili g. dr. Ante Pa-
| flić i g. dr. Anton Korošec i prestavnici Čehoslovaka
| |Jugoslovena su se zavjerili da će se uzajamno po-
| lagati po devizi ,vjernost za vjernost, krv za krv“,
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak. Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun Fl& — Dubrovnik,
Nerazdruživi su
Jelen i Schichi,
, znakovi pravoga Schichtovoga sapuna.
Oni su pojam i jamstvo čistoće.
: Cuvaju rublje i ruke,
"Neprijatelji su: muke i. naprezanja.
"Pazite, da Vemine podmeinu drugi sapun ,,dobar
ikao Schichiov“. : Ostanile kod onoga, što se tokom
ITigođina pokazalo kao
najbolje.
Materinski dan.
Đne 13. tek. smaja slavi se u našoj državi Ma-
terinski dan. Ideja materinstva uzvišena je i sveta,
stoga treba da je w cijeni kod svakoga. Tomu ima da
doprinese i ova proslava materinskog dama.
Radi toga i katolički se krugovi pridružuju ovoj
«groslavi. Na predlog Hrv. Katoličke Ženske Sveze Pred-
sjedništvo Biskupskih Konfereficija u Zagrebu odobrilo
je, da se u vanjskim manifestacijama ove proslave
katoličke organizacije priključe svjetovnim vlastima i
organizacijama te zajednički saragjuju. Što se pak tiče
muiarnje t. j. duhovne strane ove proslave katoličke će
organizacije posebno proslaviti ovu proslavu na
slijedeći način :
1.) Članovi muških i ženskih organizacija Katol,
akcije prikazat će tog dana sv. Misu i zajedničku sv.
pričest za svoju živu ili mrtvu majku.
_2.) M. P. Gospoda župnici i katehete i duh. vo-
gje izreći će propovijedi odnosno predavanja u smislu
proširenja kulta majke. Predavanja mogu da budu i
javne, da se i ostalo općinstvo potakne na proslavu i
pobožnosti za njihove majke.
3.) Preporuča: se svakom pojedinom članu kat.
organizacija, da na majčinski dan učini koje djelo
ljubavi u korist svoje majke, a u slavu maše Nebe-
ske Majke.
Čitava je ova akcija
uzvišenije naše Nebeske
većim željenim plodom.
S Upozoruju se m. p. Župnici i katoličke organiza-
cije ma gornje, da duhovna strana proslave bude u
katoličkim redovima jedinstvena, dostojna i uspješna.
Jugoslavenska-)užnoamerička Prekooceanska Plovidba d. d
, Predstavnici Jugoslavenske-južnoamerikanske re-
dovite prekooceanske plovitbe d. d., koja se osniva
vidnim sudjelovanjem Cunard Line, posjetili su ovih
dana u Beogradu mjerodavne faktore u pitanju osni-
vanja ovog drušva. Kako se u upućenim krngovima
tvrdi, najdalje krajem ovog mjeseca ili početkom na-
rednoga biće od vlade odobreno osnivanje ovog dru-
štva, koje bi imalo već u toku mjeseca juna ili jula
da otpočne s redovitom jednomjesečnom prugom iz-
megju naših jadranskih luka i Južne Amerike, Društvo
će po svojem sastavu biti čisto jugoslavensko s jugo-
slavenskom zastavom, a dva parobroda prekooceanska
toga društva za putnički, teretni i poštanski saobraćaj
ima će naša imena. Društvo će u glavno biti domaće,
Od naših .poduzeća će sa društvom saragjivati Jadran-
ska Plovitba i Dubrovačka Plovidba. Za tu saradnju
Jadranske i Dubrovačke plovidbe raspolagati će svako
od tih poduzeća jednim dijelom dionica i imati odgo-
voran broj članova u upravnom odboru novog društva
Jugoslavenske- južnoameričke prekooceanske plovitbe,
postavljena pod zaštitu naj-
Majke, da akcija urodi što