RASE, FO JEAN:
oeekoičijo gseeač:
str. 2.
Pisma iz naroda.
GRUŽ. Gradnja obale i provodenje tramvaja do
Lapada. — Dolazak stranaca. — Glib po cesti. Obe
ove radnje hitro napreduju; što je u nas dosad bila
rijetkost. Rub obale već je postavljen u svoj duljini;
a i nasipanje unulrašnjega dobro mapreduje, jer se
vagjenje kamenja obavlja brzo minama na komprimi-
rani vazduh, a dovoz iz Batahovine vrši se željeznič-
kim kolicima bez prekidanja. Vjerojatno je, da će iz-
gradnja cijeloga pristaništa, ako se ovako nastavi
s radnjom, biti gotova do kraja ove godine. Radnje
za namještenje iramvajskih tračnica do Sumartina ta-
kogjer dobro napreduju, te se može predvigjati, da će
do jedan mjesec dana pruga biti stavljena u promet,
U našoj luci sve to više raste izvozni i tranzitni pro-
met. U prošiu nedjelju stigao je u našu luku .po drugi
put u ovoj pramaljetnoj sezoni veliki transoceanik
»Stella d'Italia“ sa Amerikancima, i isti dan jedan
engleski privatni Jacht, koji je još usidren u luci. Vrlo
neugodan utisak dobiju stranci, kad za ovih kišljivih
dana stupe na grušku cestu, koja je od vojničkoga
polja sve do *stacije jedna baruština. Preporučiti je
Društvu za saobraćaj putnika, kao i pojedinim upliv-
nijim licima, da se založe kod nadležnih za uregjenje
Gruža, o čemu se bez prekida piše i govori; jer inače
svaka reklama za promet stranaca postaje lažna i škodi
samoj sebi. Bar se nemojmo čuditi, a još manje lju-
titi, ako stranci o kulturnom i društvenom napretku u
nas jugoslavena u mnogo čemu imadu ispravan po-
jam. Uglednim stranim putnicima mnogo toga$kod nas
kopa oči. Uklonimo što prije !
KORČULA. 19. Aprila za Korčulu je znamenit
i značajan dan, kao faktični dan oslobogjenja, jer je
toga dana 1921. godine uslijedila evakuacija talijanske
vojske uz neopisivu i jednodušnu radost i veselje pu-
čanstva cijelog otoka. Na uspomenu toga dana, kao
svake tako i ove godine, izvješene su zastave na općini,
društvima i privatnim kućama, a u večer je sokolska
glazba obišla grad uz manifestaciju gragjanstva.
Probušen brod. Dne 21. pr. mj. motomi brod
»Hajduk“ iz Makarske, natovaren sa cementom nabasao
je kod svjetionika ,Aleksandreta“ pokraj Žuljane na
pliičinu, pak je probio dno tako da je otvorio vodu,
te bi bio i potonuo, da se nije namjerio ratni brod
aMoćni“ koji ga je istegao do Korčule, gdje je iskr-
cavši cemenat odvučen na brodogradilište radi popravka.
Gradnja vila. Na kompleksu zemljišta na zapa-
dnoj strani našeg grada zvanoj ,Strećica“ kupljenog
od nekojih zagrepčana, kojl su prošle godine sagra-
dili 3 vile, sada se opet grade 2 vile i to jedna za
g. Jurja Tkalčić, poznatog virtuoza ma violončelu,
a druga za g. Cirila Ličar, virtuoza na glasoviru.
Zrinjsko-Frankopanski dan proslavljen je ove
godine u našem gradu svečano, ali na žalost u znaku
sve veće podvojenosti, te su održane dvije komemo-
racije i to jedna sa strane Jug&sokola, a druga sa
strane Hrvatskog Sokola. Jedni i drugi su korpora-
tivno prisustvovali sv. misi i to prvi u stolnoj crkvi
a drugi u crkvi sv. Nikole, a zatim su održana pri-
godna predavanja za prve u Jugosl. Domu, a za druge
u Općinskoj dvorani. U večer je dramatski klub pje-
vačkog društva sv. Cecilija priredio predstavu ,Po-
uzdani sastanak“,
NARODNA SVIJEST
0DOL je najjače
koncentrirana
voda za usta na
svijetu, nekoliko
kapljica je dosta.
ODOL je zato
štedljiv. ODOL je
zato jeftin.
NIJRNMNIEININAKIN GOLE MC
Br. 14
Dobiva se u svim ljekarnama, drogerijama, parfumerijama i brijačnicama.
MALI PROLOG. Bijeda i glad još nemilice bije
ovaj narod, a od nikud prave pomoći. U drugim se
krajevima narod kako tako snagje, ali ovdje sve uzdanje
bilo u vinu i duhanu. Ali i to sasma izdalo. Duhan
se plaća težaku tako nisko, da jedva izvuče troškove,
a lozu poharala filoksera. Pak tako se širi bijeda i očaj.
Za popravak puta bio je odobren kredit od
samih 9.000 Din. Tu je radio svak bez razlike na
življenje uz mizernu nadnicu od 20 —30 Dinara. Pak i od
toga ustezalo se kako čujem, po 1 Dinar dnevno,
što sirotinji u ovakovim prilikama puno znači. Radi
svega toga veliko je ogorčenje u narodu. Trebalo bi
svakako još javnih radnja, e da se tako dade siromahu
prilike da pošteno zaradi svoj kruh svagdašnji, Ali i
nadnice morale bi biti plaćene kako je pravo i pristojno.
U podoficirsku pješadijsku školu u Beograd ide
nekoliko mladića iz naših strana. Svak je sretan, ko
može da svom djetetu bar tako osigura budućnost,
Naša vrijedna učiteljica g.ca Marija Germek živo se
je zauzela da fe pitomce pripravi za ispite. Čast joj
i hvala! — Ciril G. Nikolac.
KOTOR. Gjurgjevdanski uranak svečano je pro-
slavljen u našem gradu u Ponedjeljak 23. Aprila.
U 5 s. j. sakupila se velika masa naroda muškog
i ženskog pred crkvu sv. Tripuna. U 5/e sati povorka
sa glazbom i bratovština sv. Gjurgja sa svojom zasta-
vom krenuli su u Škaljare na svetu misu u crkvi
sv. Vicenca. Preko mise pjevali su pjevači crkvenog
kora iz Kotora. Zatim se povorka povratila u grad uz
veliko veselje svi okićeni sa cvijećem uz pucanje mu-
žara i slavljenje zvona.
Za promet stranača. Opažamo svaki dan da je
grad pun stranaca. Nadamo se, da će ih do godine
dolazit još više kad budu dovršena dva nova hotela,
od kojih se jedan već gradi a drugi će se počet gradit
u mjesecu Junu. Preporučujemo općini da uredi i one
ulice, preko kojih se više ne može sigurno prolaziti,
i da se sagradi jedan potrebiti javni nužnik za strance,
da prestane više krilikovanje. :
Nagrgjena stara kula. Na starodrevnoj kuli Šuranj
sagradili su sada jedan zid i podigli jednu kapunaru
sa dva prozora. To sada ružno izgleda, te se kosi sa
starinom. Ova je kula sagragjena nazad 4 do 5 vje-
kova. Molimo onog, koji je postavljen da čuva sta-
rinu, nek protestuje, jer ako počnemo tako puštati
izgubit će mnogo naši stari historijski spomenici.
Atlantska Plovidba Ivo Račić 26. aprila|
Caiica Milica 10.000 tona 21/4 otplovio iz Alge
Buenos Aires.
Vitovdan 8700 tona 17/4 prispio u Barry Dock.|
Dišan Silni 8600 tona 15/4 prošao St. Thom;
Antofagaste za Hamburg.
Ninanja 8200 tona 24/4 prispio u Aulofagastu,
esinje 8200 tona 20/4 prispio u Buenos Aire
Iziled 7700 tona 13/4 otputovao iz Buenos Aire
| Veneciju i Trst.
I&bran 7700 t, 23/4 prispio u Cardiff, krca za Ja
rija Račić 7300 tona 20/4 otplovio iz Monte
| za Kontinent.
Egdauro 7300 tona 20/4 otplovio iz Blylha za Q
Iska 6800 tona 8/3 u Fiume na popravku. i
Isina 6400 tona 20/4 prispio u Trst. i
Izada 6400 tona 15/4 prispio u Rosario.
Io Račić 6400 tona 18/4 prispio u Belfast,
Izor 6400 tona 21/4 otputovao iz Venecije za Mi
| Jugoslavensko-Amerikanska Plovidba 26.4. |
Aeksandar I. 9850 tona 23/4 otplovio iz Liver
| za Montreal.
Vjvoda Putnik 9400 tona 19/4 proslijedio iz A
| za Blyth. 1
arija Petrinović 8900 tona 11/4 prošao St. Thi
| iz Aritofogaste za Hamburg.
žinski 8850 t. 21/4 prispio u Buenos Aires iz Ro
keradović 8600 iona 20/4 prispio u Ghent.
i. 8750 tona 26/4 očekivan krenuti iz 4
sandrije u Kanadu.
likola Mihanović 8250 t, 5/4 prispio u Buenos A
ugoslavia 8250 tona 17/4 prispio u Rio de Jan
ljegoš 7500 tona 22/4 prispio u San Nikolas.
Kod pokvarenog stomaka, neurednog vat
erijevima, rgjavog kusa u ustima, glavobolje, f
nice, tvrde stolice, povraćanja ili proliva, djeluje
\\dna čaša Franz-Josefove gorke vode, brzo i ugo
\mameniti liječnici stomaka dokazuju da je upoltt
\ranz-Josefove gorke vode za stomak, koji je od
pića preopterećen prava blagodat.
Josef Strzygowski :
O Razvitku Starohrvatske umjetnosti.
Prilog otkriću sjevernoevropske umjetnosti.
Zagreb 1927. Izvanredno izdanje Matice Hrvatske.
Istina, na tim su umjetnostima latinski natpisi
Ali to ništa ne odlučuje. Pak kad .ne mogu, da taj naš
napredak dokažu kao rimski, onda hoće da su ti uresi
osobito raznog namještaja u starim hrvatskim crkvama
langobardski. Pisac im sličnost dopušta, ali tvrdi, da
ih Hrvati ipak nijesu preuzeli od Langobarda, nego bi
moglo biti, da su mnogi takvi spomenici došli iz Dal-
macije u ltaliju. Ta zna se, kako su Mlečani Dalmaciju
temeljito opljačkali i uništili, da im nijesu ni stabalja
ma Dinari ostavili, a kako bi poštedili i ostavili Dal-
maciji razne umjetnine ?
No uzmimo, da je to sve izragjeno na talij. ze-
mljištu, to ipak još ne .bi bio dokaz, da su Hrvati svoje
urese uzeli od Langobarda, jer se takvih narodnih lan-
gobardskih umjetnina malazi i u Alpama te megju svim
Germanima na Sjeveru | Da, treba poći daleko na
Sjever, ako hoćemo da nagjemo isporedne oblike umje-
tnosti Hrvata za njihove crkve i urese od kamena.
Na Sjeveru ćemo ih naći, jer je tamo bila zajednička
domovina i Slavena i Germana, prije nego otidoše na Jug.
Pak i dalje od evropskog sjevera treba tražiti
kolijevku ie umjetnosji : u Armeniji, jugo-istočnoj Aziji,
u krajevima staroarijske postojbine, gdje se još i danas
nalazi uzoraka istog načina gragjenja i uresa, kao što
su starohrvatski i starogermanski. — Sve je to poteklo
iz povjesne prastare arijske postojbine, iz koje su i
Germani i Slaveni donijeli to isprva na Sjever a onda
na Jug Evrope. — Time obara hipotezu o hrvatskom
kopiranju langobardske umjetnosti. I Langobardi su ju
donijeli iz iste pradomovine, pak se može govoriti
samo o paralelnom razvoju. — (Langobardska je i
starohrvatska umjetnost jednako stajala kao predstraža
Sjevera na Jugu, dok crkva i samosiaui na Zapadu
nijesu proizveli iz obiju Galija i sa Rajne jedan slog,
poznat pod imenom romanski — ali o kakvom kopi-
ranju starohrvatske umjetnosti od Langobarda ne može
biti ozbiljnog govora.
divlji, da ne bi imao ama baš nikakve umjetnosti
Etnolozi se pače protive takvoj tvrdnji za iste divljake
— Kako dakle da ovakva tvrdnja vrijedi za sjevern
evropske narode? Za Germane se može danas doka
zati, da su u pogledu umjetnosti imali posve izgra
gjen ukus, a priča o njihovom barbarstvu mora s
danas označiti pravom znanstvenom zabludom prvo
reda. A što vrijedi za Germane moralo bi — bar
nekoj mjeri — vrijediti i za Slavene... Pisac sada
(crkvu sv. Trojstva u Splitu, koja da zamalo nije |
4, Pisac se ma str. 83. osvrće na prigovor, da su | pala,
Germani i Slaveni bili barbari bez ikakvih umjetničkih vjeku
dispozicija i preduvjeta, pak kao takvi nijesu mogli obragjuje s najvećom pažnjom 1“... Doista će se 0
ništa stvorili nego se tek u dodiru s Bizantom i Rimom.
i
došli do neke umjetnosti. Za pisca je ovaj narod pot-
da se rimska arheologija i drugdje po svijetu na vel
puni nesmisao, kad se zna, da nijedan narod u cijelom obragjuje tako,
opsegu Evrazije nije sredinom prvog tisućljeta bio tako rezultatima zapadnih nastojanja u tom pogledu. A
| i ne iščezavaju, pomaže se njime tek općena al
i
| kao tugjeg napretka. A ovi drugi su spomenici ni
\dnost i tvorevine svoga vlastitog duha nego kolik
\bila niska kultura na našem teritoriju. — Pisac pozi!
I Hrvate, da se posvete svojoj. vlastitoj arheologiji |.
\azbija zle glasine raznih zapadnih pisaca o divlja
Irvata. On je baš zato uložio posebni trud u is
anju starih hrvatskih kulturnih spomenika. A kal
|B našao u obilju, sine ira et studio meće Hrval
(ed prvih samostalnih kulturno stvaralačkih na
rednjeg vijeka i odlučno odbija, da su Hrvati bili
"loba nekakvi ,populus ferocissimus“...
f Kad pisac promatra tom zgodom rad naših 4
Moga i dok im priznaje zasluge za općenu arheolog
“ne može a da ogorčeno ne primjeti, kako su sd
strane posve zapustili za Hrvate neporedivo vil
(starohrvatske spomenike kao m. pr. veoma zna
a i sada je u propadanju. Veli: ,... ostaje
taj nehaj nerazumljiv, gdje se svaki rimski ni
velika većina morati složiti sa piscem, kad zna
da rezultati našeg rada iščezavaju p
ologija, koja za Hrvate ima općeno drugotno zna
oni nas svrštavaju u red kulturnih naroda otpo'
pak je neuporedivo potrebnije za nas pokazati vr
Soršit e s