Poštarino piludono u gotovu Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 10. Maja 1928. E God. X. N arodna Svijes Dijena je listu 5. Din. mlesečno ; PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod ži Frv, T MKdIOO Za naše ribarstvo. Kod Direkcije Pomorskog Saobraćaja u Splitu snovana je ,Ribarska Centralna Savjetodavna Komi- ja“. (Što je to? Op. slag.) Ova pozivlje svoje čla- ove na prvu sjednicu dne 16. ov. mj. u Split. Na dnev- lom je redu utvrgjenje programa za investiciju iznosa d jednog miljuna Dinara, uvrštenog u budžet 1928./29. od. 2 naslov unapregjenja morskog ribarstva. Bože omozi, počelo se je kretati! Nego prama potrebi za napregjenje našeg ribarstva, koje je još u primitivnom adiju i prama siromaštvu naših ribara, ta je svota izema, prava mrvica sa budžetskog stola. (Ali su omorski riberi u priječanskim krajevima. Op. slag. akovom svotom jedva da se nabave siromašnim riba- ma štrope i kroke. Vidi se, da oni te su o tome dregjivali, ne poznadu naše ribarske prilike, Uvjereni mo, ako su pitali iz Beograda za naše prilike pomorsku pravu u Splitu, da ih je ova obavijestila dobro, jer su anovi pomorske uprave u Splitu vrijedni i čestiti udi. Ako su gospodi u Beogradu poznate naše ribarske ilike, a udijelili toliku svotu, onda bi se to dalo ugčije tumačiti !! To je plod centralizma. Takovom svotom omalo- ažuje se ribarski stališ, koji dava državi najbolje po- horske vojnike, koji goji najbolje čuvare našeg Jadrana uzgaja najbolje pomorce, te raznašaju slavu i ugled aše države po svemu širokome svijetu. Pa ne samo razloga, što se ima pomoći i podignuti naše ribar- lo kao bogatu granu našeg gospodarstva, nego se na pomoći, osokoliti i peticati ribarski stališ i sa oralnog gledišta, kako malo prije spomenuh. _— Naše su ribarske prilike žalosne. Naši su. ribari ltomasi. Kroz vrijeme rata razdili su svoje alate, adi velike skupoće nije mogao ribar nabaviti nove. ko se je tko zadužio za nabavu ribarskih alata to pet radi za drugoga, jer prećerane kamate sve nje- pve žulje sisaju. Naši ribati nemaju modernih ribar- ih sprava (mreža), nemaju dobro uregjenih ribarskih gja. O kakovim modernim ribarskim mrežama za ov plovuće ribe na širokom moru nemaju pojma. š se lovi tunjevina i druga plovuća riba, kako su i pradjedovi lovili! Mnoge su im poste zavaljene, potezala razrovana, Kod nas mema ribarske škole, ti se drže ribarski tečajevi kod osnovnih škola, gdje ribarstvo uvriježeno. Gdje su putujući učitelji za barstvo ?' Gdje je pomaganje racijonalnih gojilišta vljaka (kamenica)? Gdje su ribnjaci i gojilišta za čuvanje i množenje riba ? Mi ništa od toga nemamo, o što nemamo fondova za osiguranje ibara, niti ndova za udijeljivanje potpora iznemoglim ribarima. + Dinamitaši, ti ribarski Huni i danas haraju i uni- iju naše ribe uzduž cijele obale, jer je slabo nadzi- ma naša obala. Druge primorske države na stotine iljuna troše za podignuće ribarstva. Zato i lijepe risti crpe od te grane gospodarstva. Mi imamo sve jete za podignuće ove bogate grane našeg gospo- istva, al se hoće vladine pomoći, jer su počeci kome teški, Druge države imaju ribarskih škola. Drže ribarske ajeve, gdje se narod bavi ribarstvom. Djeca osnov- škola pri moru uče krpiti, plesti, armivati mreže herijal što izvana dolazi. Na željeznicam. i e 1 traži vlada, da se urede posebne spreme za državanje svježe ribe. Paketima poštanskim, koji ju mali objam, a veliku težinu, udarena je -mini- Ina taksa. U drugim kulturnim primorskim državam arski stališ! nije“ ko siromašan; '&n je ekonomski igni li osiguran T sadašnjosti. i budućnosti. Svega d nas fali, pa je zato naše ribarstvo mizerao ato se veli; Ribareva žena svakog dobra željna! Zmaj purapunički. sa inozemstvo 10 Din, mjesečno, Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1. 50. trad Porast slavi Petra Zrinskoga a. | WA Perašćani su izvojevali slavnu bilku nad Turcima 15, svibnja 1654. Borilo se 50 junaka iz Perasta sa svojim ,kapetanom“ proti 7000 Turaka, te im pogu- biše vogju Mehmedagu Rizvanagića. Slava im daleko odleti po hrvatskom narodu, za koju čuje i slavni Petar grof Zrinjski, knez od Zrinja, vrhovni zapovjed- nik žumberačkih uskoka i hrvatske konjice za doba bana Nikole Zrinjskoga, njegova brata. Ta pobjeda tako oduševi hrvatskog junaka Petra Zrinjskoga da je zaplovio sa svojim brigantinom put Perasta, da osobno vidi peraške junake i da kao junak junacima čestita. Dneva 23. i 24. svibnja 1654. proboravi slavni vojvoda hrvatski u Perastu. Dočeka ga sav Perast ' okićen zastavama, sagovima i cvijećem, te pucnjavom i zvonjavom zvona. Zrinjski odsjede u palači Palavi- čini, Sakupljenim junacima održi junački govor, te reče ove tekstualne riječi: ,Dogjoh samo za to, da vidim slavni, sretni i plemeniti Perast“, što je iza- zvalo burno odobravanje. Tad Zrinjski darova sjajnu sablju knezu Perasta na spomen vitestva i junaštva Perasta. Izrazi želju, da bi se rado borio sa Peraštanima protiv Tureka. Knez Kristo Visković i drugi odlični junaci iz Perasta, bili su ta oba dama u društvu »hrvatskog i kršćanskog junaka“ Petra Zrinjskoga, koji tada još ne biješe ban hrvatski. Perast je ta dva dana proveo u velikom slavlju u čast tako odličnog, junačkog gosta. Načelnik se Perasta pri imerovanju svake druge godine pasao sabljom Zrinjskoga. Ta sablja bijaše nekada svojina despota Vuka Brankovića, sina Grgura zvanog Grgurevića i nećaka Stepanova, kog je nasli- jedio kao despot, pa se zvao po stricu i Stepanović. Vuka Brankovića Stepanovića prozove narod Zmaj Ognjeni. Da je mač despota Vuka svjedoče nam grb Brankovića i ime njegovo Vukše Stepancvića na maču, koji se čuva u općini Perasta. Perašćani darovaše Petru Zrinjskomu srebreni »glavarski pehar“; a to je bila svojina Nikole Zrinj- skoga, sigetskoga junaka, koja je dospjela u Herce- govinu. Milutin Marković Tripov kupio ga je od nekog Turčina. Zrinjski se Petar cbradovao silno videći tu uspomenu svojih pregja. Pri odlasku Zrinjskoga opet nasta silno odu- ševljenje. Zvona su svonila i topovi gruvali, a Zrinjski je otpozdravljao topevima sa svog broda. lspratiše ga Perašćani po moru, ali ih Zrinjski povrati prije izlaza iz Boke. Zrinjski utvrdi junaštvo starih Bokelja i ostavi najsjajniju uspomenu. Od 1654. do 1928. prohujale su 274 godine, kad grad Perast po uputi ogranka Braće Hrvatskog Zmaja iz Dubrovnika, odluči da slavnom hrvatskom junaku, banu i mučeniku, podigne ovu spomen ploču u staro- hrvatskoj ormamentici i trotračnom pletencu : Na Vječnu Uspomenu Ked Petar knez Zrinjski, vojvoda hrvatski, potom ban, Iza slavne pobjede junaka Peraštana nad Turcima, odvjetovanjem Gospe od Škrpjela 15. V. 1654. dojedri svojim brodem 23., 24. V. 1654. u Perast, da čestita, kako reče: slavnom, sretnom i plemenitom Perastu, i Darovavši im junačku sablju. B Grad Perast — 15. V. 1928. Ove godine 15. svibnja spravlja se veliko slavlje u Perastu više nego drugih godina. Doći će biskup kotorski, razne glazbe i razna društva, delagacija Braće Hrvatskog Zmaja iz Dubrovnika, možda i iz Zagreba, izvagjaće se narodne igre, pucanje u pijetla na moru i t, d., posjetiće se grobovi obaju biskupa Zimajevića i položit vijence. Može se doći do Hercegnovoga želje- zaicom ili parobrodom. — Dr. Zvonimir Bjelovučić. ' Program svečanosti 15 svibnja 1928. u Perastu. 1) U 5 sati početak svečanosti slavljenjem zvona i pa- lenjem iz mužara, zatim se redaju sv. Mise svako po sata. 2). U 7'a sati, prihvat općinske zastave po Mor- natici, te ophod sa glazbom oko grada. 3). U 9 sati otkriće spomen-ploče slavnom banu Petru Zrinjskomu. Govor gradskog načelnika, blagoslov ploče. Govori delegata braće Hrvatskog Zmaja. Salve. Glazba svira Zrinjsko-Frankopansku pjesan. 4). U 9%a sati pohod na grob peraškog velikana nadbiskupa Andrije Zma- jevića. Govor delegata braće Hrv. Zmaja. 5). U 10 sati svečana sv. Misa, zatim svečani zavjetni crkveni ophod sa RE slikom BI. Gospe. 6) U 15 sati ga- glanje o po starom gradskom običaju. 7): U 17 ti 'sv. Blagoslov u crkvi. 8). U 18 sati glazbeni kon- cerat ma gradskoj plokati. 9) U 21 sat svršetak sve- čanosti povorkom sa glazbom oko grada. Mata Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjuje va: renje (poznati i prokušani FIGOL-eliksir. ;Proizvagja pi Dr. Semelić čilski u Gružuv i a boci 35 Dinara. : +... ve za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Tirvatske Tiskare (857; # Elrmiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik : Antun FI& — Dubrovnik, Nerazdruživi su Jelen i Schicht, znakovi pravoga Schichtovoga sapuna. Oni su pojam i jamstvo čistoće. Čuvaju rublje i ruke. Neprijatelji su muke i naprezanja. Pazile, da Vam ne podmeinu drugi sapun ,,dobar kao Schichtov“. Oslanite kod onoga, što se iokom | 77 godina pokazalo kao najbolje. Svečanost u Gružu. Blagdan sv. Križa. — Spomen-ploča Tomislava. Preporuka nadležnim. Da se Gruž budi na novi život, dokazuje nam ovo- godišnja svečanost sv. Križa. Pribivao sam crkvenoj funkciji, te sam se od srca poradovao napretku pjevačkog mješ. zbora gruških studentica i studenata, koji su Misu i sve ostale kompozicije za prepodnevne i popodnevne crkvene službe vrlo precizno i blagoglasno izveli na opće zadovoljstvo. Preko sv. Mise sudjelovao je vio- linski kvartet gruških i gradskih svirača pod upravom mp. O. Jordana Viculina izvagjanjem nekoliko reli- gioznih komada od auktora Rubinsteina, Bortnianskog i Poppa. Osobito se svidjela nova troglasna himna u čast sv. Križa u priredbi O. Viculina. Mladom mješo- vitom pjevačkom zboru želimo ustrajnosti u započetom radu i uvjereni smo, da ćemo do godine zabilježiti još bolje uspjehe. — Propovijed o triumfu Spasiteljeva Križa u svijetu, izrečena od m. p. Don Karla Capurso, bila je i učena i okićena zahtijevnim govorničkim svoj- stvima, te je ne samo ganula slušaoce, nego ih i učvrstila u vjeri i utješila balsamom kršćanske nade, koja nas krijepi s križa. — I vanjska svečanost u mje- stu sa dvije glazbe, paljenjem duba i uspjelim umjet- nim vatrometima zadovoljila je svakoga, naročito ra- svjeta lapadske obale sa petrolejskim vatrama, dok je rasvjeta cijeloga zvonika sa više stotina električnih ža- rulja u dominantnim bojama hrvatske trobojnice, bila nešto vrlo birano i fino, što se je svakome dopalo. — Na svečanost je bio pozvan i g. načelnik Dr. Miho Skvrce, koji se je uajpripravnije odazvao, te bio na čelu banketa u Hotel Petka, što ga prirediše ovogo- dišnji vrli festanjuli gg. Janko Grabušić i Miho Klaić, a komu učeštvovahu brojni uzvanici. Poslije banketa svi uzvanici pohodiše:Diečje' Zaklonište za Gruž, za- dužbinu pk. ud. Lopižić kod č. č. Sestara Dominikanki, te pregledaše prostrane prostorije budućeg Dječjeg zabavišta, koje će skoro biti otvoreno, pa se je tu bez programa uz čašicu kave razvila intimna zabava uz ugodno pjevanje i svirku glasovira. — U 6 sati bi otkrivena spomen-ploča hrvatskom kralju Tomislavu, koju je otkrio Gružanin Šoletić Julije uz opći aplauz nazočne mase od par hiljada duša i predao je načel- niku g..Dru Mihu Skvrci, koji.je uz prigodni govor primi na čuvanje. Mp. O. Pio Maroević, župni upra- vitelj 'Gruža: i prior samostana sv. Križa blagoslovi ploču i održa oduševljeni govor. Zatim je predsjednik »Braće Hrvatskog Zmaja“ u Dubroviiku g. Dr. Zv. Bjelovučić oslovio narod prikazavši mu veličinu i sjaj