Poštarina ploćeone u gotovu r. 21. Narodna Broj čekovnog računa našeg lista test 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 24. Maja 1928. BA God. X. jena je itstu 5. Din. mjesećno; xa inozemstvo 10 Din. mjesečno, PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Krabuljni ples. Dubrovnik, koji je doživio mnogo posljedica, pa vavih, uzajamne borbe četa _, prijatelja iz mladih na“, očekuje na Duhove jednu neobičnu atrakciju. Toga dana progovorit će u Dubrovniku sa iste bine dva današnja saveznika, a dojučerašnja krvna prijatelja gg. Radić i Pribičević, Pljeskat će im uzajamno isti oni, koji su do juče dan drugome glavu razbijali, Gg. Radić i Pribičević dva su najmarkantnija po- ičara u hrvatskim krajevima. Njihovo ime nose sve e kobne borbe, koje su se vodile kroz ovo posljed- ih devet godina u hrvatskim krajevima. Dvije ideje, a programa, koja se potpuno isključuju, ostavila su nogo tragova uzajamnih borba u životu hrvatskoga roda. — Znači li ovo konac tih borbi? Samo pri- emeno, samo dotle dok uzajamna vika me pripravi dnomu od prijatelja udobno mjesto u vladajućoj po- či, Ideje nacijonalnog bloka i bloka federalističke, nosno autonomističke zajednice postoje i postojat će nadalje u dušama onih koje zastupaju gg. Radić i ibičević. Politička osamljenost g. Pribičevića, ,eks- tta“ za Hrvatsku, dovela ga je u zajednicu g. Ra- ća, da dobije legitimaciju za buduću vladu Maksi- ović.Pribičević. Nadamo se, da će nam budućnost ti pravo. Dubrovnik će u Nedjelju čuti korjenitu kritiku žima, koji je vladao našom državom od početka pa lani, a kome se i danas tragovi opažaju i još će go opažati. Doznat ćemo, kako su zapostavljeni alski krajevi, hrvatske kulturne institucije; do- at ćemo, kako se Hrvati trijebe sa uplivnih mjesta o sve iz usta g. Pribičevića. Tai je g. najkompeten- ji da o tome govori i nema političara u našoj dr- vi, koji bi nam mogao vjernije i tačnije o tome da vori od g. Pribičevića. Jer g. Pribičević je uprav aj političar, koji je stvarao planove i jakom ih ru- im izvodio, planove, koji su značili smrt svemu o- me, što je hrvatsko. Imajući dva snažna uporišta no u vlasti, a drugo u organiziranim terorističkim ma g. Pribičević vjerom fanatika i snagom mržnje io je sve »protudržavne elemente“, u koje je ubra- sve Hrvate i Slovence. Plijenio je i hrvatske no- e, gonio hrv. učitelje, profesore i činovnike, raspu- 0 sve hrv. općinske odbore u koliko su još posto- i zabranjivao hrv. sokolska i Orlov. društva po ško- ma, uvagjao srpske tekstove u hrv. škole. G. Pribi- ić je onaj »naprednjak“, čija su usta uvijek puna me“ srednjeg vijeka, koji je pensionirao sveuč. cfesore i poznate kulturne radnike pok. Polića i Ba- u, samo zato, jer su bili Hrvati republikanci, Za vrijeme njegovog uzoritog“ režima raspu- la su se hrv. kulturna društva, silom se centrali- ela u Beogradu. U doba njegove vlade hrv. zastava 8 je veleizdajnička, hrvatska manifestacija , Austrijska“. Pa što dalje da nabrajamo, kad to znadu svi dubro- i Hrvati i kad je po hrv, zemljama još mnogo \ svjedoka ,bratske“ ljubavi g. Pribičevića pra- vatima. e li se g. Pribičević promijenio ? U predratnoj ilskoj bio je burac za srpstvo megju Hrvatima. I su narod, srpska zastava je simbol srpstva, o tome e li Hrvati priznati Srbe kao narod ili neće, ovisilo ako će u Hrvatskoj osvanuti. Ovo je predratna oogija g. Pribičevića. Sa Hrvatima nije stvarao slavensku stranku već srpsko-hrv. koaliciju. Onda t nije značilo isto što i Srbin, jer su Hrvati bili Mlini. Poslije rata g. Pribičević je jugoslaven, bori protiv hrvatstvu i Srbin mu je isto što i Hrvat, Je vatren Jugoslaven, koji izdaje ,Srpsko kolo“ ti se za jugoslavenstvo sa pok. Nikolom Pašićem. mu se taj čovjek promijenio ? | Hrvati su mezadovoljni, jer su, zapostavljeni. dovoljni su, jer nemaju udjela u vlasti. A ipak u i se državi vlada parlamentarno, :na osnovu ustava, le prvoborac g. Pribičević. Ako ova vlada nije na, je li bila ona P, P.?> Naš Ustav pozna gra- zi Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. gjane i stranke, on pak pozna jedan narod pri sastavu vlasti, a ne pozna Srbe, Hrvate i Slovence. Većina ustavno vlada, a većina je kod nas stvarno i umjetno srpska. Zar to nije prije znao g. Pribičević i zar to danas nezna ? Zna i zato se nije promijenio, već samo igra jednu vještu političku igru, koja će mu, misli on, pomoći da ga naivno hrvatstvo podigne na metu nje- govih želja — vlast. A kasnije će on već udesit po- trebno da se ostvare ideali njegove mladosti. Hrvalstvo je nezadovoljno i spravom je nezado- voljno, jer je zapostavljeno, jer je ova država njegova pe poreskoj i vojnoj dužnosti, ali nije po vlasti. Uzrok je tome Vidovdanski Ustav i ko je taj ustav stvorio i pustio stvoriti, ko ga cdobreva, ko ne iraži njegovu reviziju, ko ne iraži uregjenje jeke Jugoslavije na autonomističkom ili federalističkom temelju, taj nema prava da govori u ime hrvatstva, demokratije i slobode, G. Radić nije još nikada dobro upotrebio onaj kapital, koji mu je dao hrvetski narod, pa sumnjamo da će i sada. Čini nam se, da je g. Radić suviše pre- uzetan, kad drži da marod ne gleda, ne osjeća i ne misli. Izbori su za vrijeme obznane pokazali, da je hrvatski narod neustrašiv, a kapitulacija poslije obznane dokazala je, da njegov vogja nije hrabar. Politička pievriljivost g. Radića dovest će Hrvate do uvjerenja, da su njegova snega, ustrajnost i žrtve uzaludne uz ovakova vogju, pa zato mislimo, da su nađe g. Pribi- čevića uzaludne, jer Redićev jezik i Radićev poljubac nijesu jezik i poljubac Hrvata, koji dobro proziru Pribičevićev krabuljni ples. orpski svećenik brani Katoličku Crkvu od jednog Hrvata. Nedavno je u jednom beogradskom predavanju g. S. Radić napao Katoličku Crkvu. U beogradskom dnevniku »Vreme« brani u vrlo mirnom i otmenom tonu jedan srpski pravoslavni svećenik i katoličku i pravoslavnu Crkvu. Donosimo izvadak iz njegova član- ka o katoličkoj crkvi — nama Hrvatima na razmišljanje: nJedan narodni poslanik, brat Hrvat, jedan od prvaka hrvatskog dela našega naroda održao je ono- mad u Beogradu javno predavanje o narodnom pro- svećivanju. Tom prilikom izgovorio je i ove reči: »Katolička Crkva, gdje god je jaka, tamo je mrak. Kod pravoslavnih — nemojte zameriti — još gore. U katoličkim zemljama procenat analfabeia je kolosalan, a u pravoslavnim zemljama još kolosalniji“. Dopustite, Gospodine Direktore, jednom svešte- niku. Srpske Crkve, da preko »Vremena« ukratko pre- trese ove reči dragoga i uglednoga brata Hrvata. Ovim njegovim rečima nepravedno je napadnuta i katolička crkva, još više pravoslavna, pa je prava da se čuje odbrana one jače napadnute strane, pošto se mora priznati da su obe ove crkve jak činilac u duhovnom i moralnom životu naše ujedinjene nacije i njene da- našnje moćne države. Nije tačno, da je mrak gdje god je katolička crkva jaka. U Belgiji je katolička crkva vrlo jaka, pa je Belgija ipak jedna od mnajprosvećenijih zemalja u Evropi. Krunisana republika. Francuska je bila i jest jaka katolička zemlja, a zar se može govoriti o ne- kakvom mraku u njoj? Što je Španija bila zaostala nije toliko krivica do katoličke crkve, koliko do ka- raktera njenoga naroda. Zašto katolička crkva, ako je i htela, nije bacila u mrak Nemačku i Englesku ? Nije zato što su se tome oduprli karakter i temperamenat Germana i Anglosaksonaca. Isti je slučaj i sa socija- lizmom, novom društveno-političkom verom. Dok ka- rakter Germana i Anglosaksonaca ovu novu veru is- korišćuje u celju germanskog i anglosaksonskog na- ipredovanja u pozitivnom smislu, na narodnu, 'društve- nu i pojedinačnu sreću, dotle je karakter Rusa od ove nove vere načinio strašnu nesreću i bedu Rusije, 'U ostalom, svi su veliki pokreti, bili oni verski ili politički ili društveni, naročito u svojem početku, ne- tolerantni. To im je zajednička osobina. A netoleran- cija je češto puta sejač mraka, ma u čije se ime ona za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, vršila, da li u ime Isusa i Marije, Marksa, Lenjina ili čovečanske mirotvorne republike. Zar ono skorašnje uništavanje divnih vinograda političkih protivnika po pitomom Hrvatskom Zagorju bilo sejanje svetlosti ? Na svaki način ona veličanstvena katolička katedrala u Zagrebu dokaz je svetlosti, Da li da ne pomenemo i onu, isto tako veličanstvenu katedralu slavnoga Štrosmajera u Djakovu ? Slovenačka je u moralnoj i meterijalnoj kulturi jedna od najnaprednijih pokrajina naše države, ma da je u njoj katolička crkva veoma jaka... Ili, da pogjemo malo u redove katoličke crkve u krajevima našega naroda, pa da i nju uzmemo u obranu ? Što označava jedan Štrosmajer ? Svakako ne mrak. A Rački, Kačić, fra Grga Martić, Dum [vo Stc- janović, arcibiskup i Srpski primas Milinović, kao i toliki drugi otuda ? Nije dobro, kako se od neko doba počelo u našem javnom životu, rušiti sve naše autoritete a ne podizati nove, bolje. Narod i država bez autoriteta lako mogu postati vetrom«tina m ralne anarhije, pa posle i plen tugjinske političke prevlasti“. Veliko narodno slavlje u Perastu. Utorak 15. V. 1928. osvanuo je grad Perast vas u zastavama. Glazba ratne mornarice svira rodoljubne pjesme po gradu. Plemenito Tijelo peraške mornarice u narodnoj starodrevnoj nošnji sa puškama na ramenu obilazi grad. Dernek je u gradu. Narod vrvi sa svijeh okcelnih strana Boke u starodrevni Perast. Prije devet sati dolaze Braća Hrvatskog Zmaja iz Dubrovnika, zatim presvijetli g. biskup s klerom iz Kotora. U 9 sati g. načelnik Guranović po starom običaju predaje barjak barjaktaru narodne mornarice. Glazba svira himnu. Obilaze grad. Zatim dolaze pred općinu na obalu, gdje je na zgradi spomenploča Pe- tru Zrinjskom. Gosp. načelnik uz historijski govor o Zrinjskomu otkriva ploču, a glazba zasvira a moma- rica opeli salve. Z tim presvijelli biskup kotorski Msg. Frano Uccellini-Tice blagosliva ploču. Predsjednik ogranka Braće Hrvatskcg Zmaja iz Dubrovnika Dr. Zvonimir Bjelovučić prozbori narodu o važnosti kulta prema Zrinjskomu, Prikaza njegovu borbu za slobodu Hrvatske. Zahveali gragjanima, što iskazaše ovu počast hrvatskom velikanu, uz poklik »Slava Zrinjskom“ svrši često burnim odobravanjem prekidani govor, na što glazba zasvira zrinjsko fran- kopansku himnu. Zatim poležše zmajevci vijenac. Ispod pleče bijaše izložen mač Zrinjskoga, a okolo grbovi Hrvatske, Zrinskoga i grada Perasta. Nakon ove svečancsti Braća Hrvatskog Zmaja sa narodom odoše na grob velikcg biskupa Andrije Zmajevića gdje g. Petar Slovinić, zmaj budvanski, uz dirljiv govor položi vijen c na grob. Zatim je bila ve- lika služba Božja, a potom «ph :d oko grada sa slikom Blažene G spe, na kojoj je naslikana bitka sa Turcima 15. V. 1654. godine, Poslije podne bilo je gagjanje pijetla na moru, narodno kolo i veselje dugo u n ći, Boka, osobito Perast odužiše se velikom junaku Zrinjskom, a moramo dodati, da su uz Hrvate i Srbi prisustvovali ovoj narednoj svečanosti, ITO pasta za zube je najbolja. MIRKO M. ZECG DUBROVNIK ČINGRIJINA ULICA TRGOVINA GVOŽĐEM — TEHNIČKIM i ELEKTRO- TEHNIČ. "MATERIJALOM. Komplctni RADIO APARATI kao i svi djelovi za samogradnju istih. : ii i PR Hi u i