Pošterina plačćona u gotovu
Br. 22.
U s.
S
Narodna.
Broj čekovnog računa našeg lista
4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 31. Maja 1928. jest
vije:
DG God. X.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo I Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,
Nettunske konvencije.
Hrvatski narod proživljuje ove dane tešku krizu,
akove nije proživio ni u gorkim časovima tugje vlasti.
| Ministar vanjskih poslova tražio je i dobio ovlaštenje
[od minist. savjeta, da podnese narodnoj skupštini na
[odobrenje nettunske konvencije. Cjelokupni naš narod
|najogorčenije protestira, a ima i za što. Svako
[hrvatsko i jugoslavensko srce grči se od ogorčenja,
to nakon deset godina života u vlastitoj državi jedan
raj, i to baš hrvatski kraj, postaje plijenom nezasitnog
imperijalizma bjesnog fašizma. Što nijesu mogli kroz
[tisuću godina ni pod tugjom vlasti da postignu ne-
zasitni prekomorski imperijalisti, postižu eto u nacijo-
|nalnoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Naša radna
(snaga, naša zemlja, naša industrija postaje ovisna o
“milosti ,prekomorskog prijatelja“, koji u Milan nosi
vodu iz našeg mora, koji u Zadru preko svojih do-
brovoljaca poručuje ,svinjskim pastirima iz Hrvatske“,
da je njihov dolazak blizu, koji fanatizira talijansku
[masu lažima o ,talijanstvu i ropstvu neoslobogjene
| Dalmacije“.
| Hrvatski narod ovih krajeva, koji je silom prilika
|zatomljivao svoj bjes nad barbarizmom onih, koji, sla-
(veći kulturu Dantea, otimahu njegovoj krvi u Istri,
|Zadru i Gorici, kulturne institucije, škole, materinski
jezik i djedovsko ime bit će prisiljen da gleda, gdje mu
[slobodnu rogjenu zemlju trga tugjinac.......
| Gorki suoovi časovi, kad čovjek mora da upregne
svu snagu da obuzda i srce i svoju stisnutu pesnicu.
i I u ovim teškim časovima ,slavodobitno“ hrle po
'mašim stranama dva ,skladna, junačka prijatelja“, koji
(harangiraju svoje ,borce“ protiv Dr. Korošca, koji će,
kako kažu, glasovati za Neitunske konvencije. Ne iz-
lazimo zato da branimo Dr. Korošca, jer ima ko će ga
|braniti, ako je potreba. Ne pišemo ovo, da bi se prika-
|zali njegovim ,borcima“, jer smo borci ideje i hrvat-
stva. Hoćemo samo, da u ovim teškim momentima
jupremo prstom u one, koji danas viču na netiunske
[konvencije samo zato da bi zajašili vladina vranca i
(glasovali za njih.
: Ovo stanje, u kojem se danas nalazimo, opko-
ljeni sa svih strana ,prijateljima“, stanje u kome nam
velika saveznička ,grande nation“ poručuje da glavu
(rignemo, posljedica je one ,genijalne“ vanjske i unu-
larje politike, koja se vodi u našoj državi deset go-
( na dana, a kojoj je jedan od leadera bio g. Pribi-
lević, a pasivni i aktivni podupiratelj g. Radić.
Naša je država sklopila do danas s Italijom 150
konvencija, a i megju njima beogradske, koje su, po
ludu naše štampe, naših političara i g. Radića gore
d nettunskih. Te konvencije donešene su i odobrene
a vlade pk. Pašića i ,prijatelja iz mladih dana“.
| Nettunske konvencije sklopljene su pod vladom
ašić - Pribićević 1925 g., a jer je u to vrijeme vlada
šla, g. Radić u rupi smolio je:,Miserere“ i stupio u
adu, te one nose i njegov potpis.
Nettunske konvencije strašne su za svakog Hr-
vata, ali one su meizbježiva posljedica desetgodišnje
politike naše države. S kojim obrazom danas napadaju
le konvencije oni, koji su ih pred tri godine sklopili >
ve kenvencije kao i pregjašnje znače kapitulaciju
aše države pred fašizmom, ali ta kapitulacija nije
astala danas, već onda kad su ih g. Radić i Pribi-
ć stvarali i potpisivali.
G. Radić, koji danas harangira protiv Korošca
ličko svog novinstva kušao je oprati svoju savjest
ta zboru u Makarskoj 4. juna 1926. god. ovako:
U konvencijama nema ništa strašnoga. To Trumbić
|imbi. Država treba da pomogne narodu, ona je to
dužna i za to konvencije ni u kom pogledu neće škoditi
|tarodu, ako bude prava vlada, u kojoj mora biti i
(Hrvata, koji će se brinuti da nettuhske: konveucije ni
u kom pogledu ne budu na štetu naroda u Dalmaciji“.
_ Koliko je samo cinizma i demagogije u ovoj izjavi.
bi u vladi bili sve sami' Hrvati nettunske kon-
ije bi im sve jedno škodile, jer bi i ta vlada mo-
poštivati &bveze, kojećje dala.
i Cijena je Istu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno,
izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Devetoga jula 1926. g. poslije audijencije kod
kralja dao je isti g. Radić u novinama izjavu: ,Što
se tiče nettunskih konvencija, rekao sam kralju da je
šteta što njih opozicija pokušava defetistički iskoristiti,
tako da se g. Dr. Ninčić malo uplašio, a Krajač po-
begao u gore“.
Zar je čudo, ako uz ovakova ,vogju“ mnogi pri-
jatelj Hrvata kaže: ,Propast tvoja od tebe je Izraele.“
Čehoslov. parlamentarci u Dubrovniku.
Po majavljenom programu stigli su u Subotu
ujutro u Gruž posebnim vlakom delegati bratskog če-
hoslovačkog i našeg parlamenta, da nastave u Kupa-
rima sjednice svoje zajedničke konferencije. U Gružu
ih dočekaše predstavnici mjesnih vlasti sa vojnom mu-
zikom. Tu ih je pozdravio značajnim govorom veliki
župan Dr. Knežević, te predsjednik bratske mjesne
»Česke Besede« g. Polaček. Sa strane delegacije od-
govorio je na pozdrave g. Dr. Pekarek slaveći kulturne
i historijske vrednote Dubrovnika i Jadrana, koga Česi
jednako smatraju svojim koliko je on hrvatski i srpski.
U dugoj povorci automobila gosti se uputiše put grada.
Megjutim na Pilama čekala su sva mjesna kulturna i
nacijonalna društva sa muzikama i barjacima. Kad
gosti stigoše u ime grada pozdravi ih g. načelnik Dr.
Skvrce mazivljući dobrodošlicu slavenskoj braći, koja
može da se u Dubrovniku osjeća kao u svojoj kući.
Zahvalio je na pozdravu g. Dr. Ulhriž zanosnim go-
vorom, koji je završio poklikom: Živili Dubrovčani!
Na to je silna povorka ispratila goste kroz zasta-
vama urešeni grad do Ploča, odakle su se gosti auti-
ma odvezli u Kupare. Svega je stiglo 16 čehoslovačkih
i 20 jugoslovenskih poslanika.
Megju bratskim parlamentarcima nalaze se u li-
jepom broju i ovi zastupnici pučke stranke: od Česke
Lidove Strany senator g. Dr. Karas, te poslanici gg.
kanonik Fr. Svetlik i g. J, Adamek; od slovačke Lu-
dove (Hlinkine) stranke: g. profesor Jan Hvazdzyk iz
Košica ; od slovenske ljudske stranke : gg. Janez Štrcin
i Fran Žebot, s kojima smo se bratski porazgovorili.
Konferencija je u Kuparima započela u 10 sati.
Pošto su pročitani stigli pozdravi Nj. Vel. Kralja
Aleksandra, g. Maiypetra predsjednika čehoslovačkog
parlamenta i g. Giuvore predsjednika rumunjskog par-
lamenta, prešlo se je na rasprave. — Prvi je govorio
g. Radić o ljepotama i kulturi naše zemlje. — Zatim
je g. Gjura Janković govorio o organizaciji izvoza i
uvoza izmegju bratskih država. — O potrebi admi-
nistrativnih mjera izmegju Jugoslavije i Čehoslovačke
govorio je g. Radivojević. — G. Žebot je iznio u
opširnom referatu misli o željezničkom saobraćaju,
prometu i burzi rada, dok je g. Strcin opširno govorio
o turizmu. Na to se obrazovaše sekcije: ekonomska,
kulturna i pravnička te izglasala rezolucija o programu
rada interparlamentarnog odbora. Zaključeno je da se
treća konferencija interparlamentarne komisije jugosla-
vensko - čehoslovačke održi u Pragu od 22 - 28 oktobra
1928 i utanačen je raspored konferenciji, koja će za-
vršiti učešćem na narodnoj svečanosti proslave deset-
godišnjice čehoslovačke samostalnosti.
U večer je Općina priredila u počast gostima
svečani koncerat u Bondinom teatru uz sudjelovanje
»Dubrovačke Filharmonije“ i pjev. društva ,Dubrava“.
Imali smo prigode razgovarati sa gostima o koncertu
i bili su veoma zadovoljni s uspjehom, Zatim je u
»Hotelu Imperialu“ bio banket, što ga je Općina dala
u počast Gostima. Uprava je hotela tom prigodom
svojom solidnošću i spremom doista osvjetlala sebi
lice. Preko banketa je pozdravio goste g. načelnik
oduljom vatrenom nazdravicom predsjedniku g. T. G.
Masaryku, a slijedilo je više govora od strane čeho-
slovačkih i naših poslanika.
U Nedjelju su gosti pošli na izlet u Cavtat, a
po podne su razgledali znamenitosti grada. U večer
je pak Narodna Skupština priredila gostima banket u
Hotelu Kupari“, gdje je u ugodnom raspoloženju
održano više. govora. — U: ponedjeljak se gosti razi-
gioše, a mnogi prirediše. izlet u Boku i na Cetinje.
Zaneseni ljepotama našega kraja, a još više. bratskom
srdačnošću odijeliše se od nas draga braća da nikad
ne zaborave lijepe dane prevedene u Dubrovniku.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč& — Dubrovnik.
Na vrhu noža
probavu
uklanja žgaravicu
1 omot Din 4 u apotekama
UTE
Razgovor ugodni naroda slovinskoga
što su ga prošlu Nedjelju priredili , prijatelji iz
mladih dana“ nije ispitnio njihovo očekivanje, a valaj
ni naše. Znojni rad posebnih odbora kroz mjesec i više
dana, intervencije na Korčuli, bučni plakati, zajednički
nastup Pribićevića i Radića u radoznalom Dubrovniku,
posebni parobrodi, posebni vlak iz Hercegovine, doveo
je na zbor skupa sa Dubrovčaniria najviše 3500 duša.
Vanstranački »Dubrovački Lisi« nabrojio ih je 5000,
a stranački listovi sigurno će potencirati taj broj. Nego
broj nije toliko mjerodavan. Zbor je mogao neuspjeti
i sa trostrukim brojem i uspjeti sa trećinom, glavno
je oduševljenje. G. Pribićević je naglasio da će mu
zbor ostati u miloj uspomeni, Mi mislimo da je to
rečeno od nevolje. Po životu, koji je vladao na zboru,
po aplauzu, po odobravanju izgledalo je da za ,prija-
telje iz mladih dana“ kuca jedva sto srdaca.. Možda tome
leži uzrok i u praznini govora i u naravi Dubrovčana ?
Istina je da Dubrovčani ne vole buke, ali da se
znadu oduševiti i aplaudirati pokazalo se na zboru,
što ga je održao g. Radić kao ministar prosvjete koji
je i po broju bio veći. Jedan prisutnik, koji je vidio
onaj prvi zbor, pa ga prispodobio seovim, rekao je:
»Funero“. Mislimo da HSS. u Dubrovniku još nije na
putu ,kud za vazda grese“, ali da joj je prošlo mla-
denačko i muževno doba, svjedočile su crvene kapice
na zboru, kojim se nikako nije dalo s glave, kao i
srca konavoska i župska, koja nijesu silila usta da
im viču: , Živio“ ni: ,Tako je“. Neumoran je bio samo
jedan glas ispod Divone, tako da mu je g. Pribićević
više puta mahnuo rukom da prestane, osjećajući valjda
tjeskobu, koja čovjeka pritišti, kad mu u velikom
skupu samo jedan odobrava.
Jer je na zboru bilo mnogo hrv. zastava izvjesna
gospoda (ne iz SDS.) mijenjale su boje i postojali
komični. A kad se pjevala ,Lijepa naša“ mnogo go-
spoda nijesu skinula šešire (istinu za volju opet
ne od SDK).
Kad su svršili vogje govore, pitali su se seljaci
zašto smo došli, što smo čuli, što nam fali i na koji
ćemo način to dobiti. _G. ,vogje“ nijesu objasnili
zašto su se prije tukli, a sada se ljube. Nijesmo do-
znali što znači SDK., pa tu kraticu prevagjamo, mislimo
tačno: ,Samo Daj Kuglicu“. Pošto se narod uvjerio o
istini riječi pjesnika :
,Manje riječi, više čina
Pa će opei sretna biti
Lijepa naša domovina“
mislimo da će ih prijatelji iz mladih dana“ dobiti
manje nego prije. Narod je sit razgovora ugodnog
i laskavih sudova o niežnom spolu i hoće rada. A Radić
i rad — Bog i šečirdžija.
POZE DJIA
_Na talijanske provokacije.
U Četvrtak 24. tek. mj. proslavljena je u Zadru
10-godišnjica ulaska ltalije u rat, Toga dana imao je
da se otkrije u Zadtu spomenik palim dalmatinskim
Talijanima, ali ta je svečanost odgogjena. U Zadar je
ipak došlo oko 400 ratnika i invalida: dobrovoljaca,
koji su prisustvovali proslavi 10-godišnjice. Toga dana
održan je javni zbor, na kome su padali razni uvredljivi
poklici protiv našoj državi. U povorci, koja se razvila
prije i poslije zbora, pjevane su razne ratničke pjesme
i padali najpogrdniji izrazi protiv Jugoslaviji, jugosla-
venskom Kralju i Kraljici, tako da se nešto slična u
pristojnom svijetu ne smije ni spominjati. Nešto poslije
zbora otišli su zadarski fašisti u luku, te sa motornog
čamca ,Sokol“ digli jugoslavensku zastavu, koju su
uz pogrde, pucnjava revolvera i urlikanjem, nožem
rasparali u prisustvu karabinijera. Oba dana svečanosti