Gu ORE ZIDA NAV DORE 3
DEEN EE re rd
NANJS NEDE LENINSO NES SJESTI
bili su životi naših ljudi ugroženi, a talijanski dobro-
volici su izlazili na granicu da izazivaju.
Netom se je za ovo doznalo u Šibeniku sakupila
se je u ime protesta ogromna masa naroda, te je za-
počela demonstracijama protiv fašističke držovitosti,
Policija je nastupila energično, a žatidarmerija tako
žestoko, da je došlo do sukoba izmegju isle i gra-
gjanstva, te je bilo i ranjenih. Načelnik g. Dane Ška-
rica pozvao je gragjaustvo, da se mirno razigje.
Ova vijest, a k tomu još i glas, da će nettunske
konvencije doći pred skupštinu, raspalio je cijeli narod,
ne samo u Primorju već i po svim gradovima. Osobito
u Splitu, Zagrebu i Beogradu u više navrata došlo je
do jakih i burnih demoustracija. Policija i žandarme-
rija svuda je oštro nastupala, te ima mnogo uhapšenih
a nekoliko i ranjenih. Jaki odredi žandarmerije i po-
licije čavaju talijanske konsulate, kao i imovinu talij.
podanika i dolazak talij. parobroda u naše luke. Opće
je mnijenje, da je vlada preduzela odveć stroge mjere
i da je nastup žandarmerije bio brutalan, što je u
mnogo slučajeva masu još više raspalilo. Uporedo sa
demonstracijama u našoj državi razvile su se i jake
Protutalijanske demostracije u Insbrucku.
Velike mase svijeta burno protestirajući proti tali-
janskim masiljima u Tirolu prodrle su pred talijan-
ski konzulat, gdje su skinule talijansku zastavu i
uz urnebesno klicanje je spalile. — Demostranti
su pokušali da provale u stan konsula, ali ih je u
tome spriječila policija. Drugi dan uveče opet su se
demonstracije ponovile i ponovno je skinuta talijanska
zastava i spaljena. Uhapšeno je više osoba, a ima i
ranjenih.
Na ovakove demonstracije protiv Italije fašisti su
priredili po raznim gradovima ltalije protudemonstracije
te je u opasnosti i život i imanje naših sunarodnjaka
pod talijanskom vlasti.
Pismo iz naroda.
ORAŠAC. Ribarenje. U vodama ove općine po-
stoje četiri prava mjesta (poste) za ribanje na svijeću
i peta ,dezertuša“ (tako zvana stoga jer nije dobra),
dok je samo jedna ,svjećarica“ Ribarske Zadruge,
u Malom Zatonu. — Da ova jedna uživa sva dobra
mjesta ove općine prava je grehota, s razloga da ona
nije u stanju iskoristiti dotično ribanje, te se isto gubi,
a ne zadovoljava ni potrebama našeg pučanstva, tako
mi — uz obilje ribolova oskudijevamo ribom. Još treba
spomenuti da ta jedna svjećarica iz Zatona rijetko nam
donosi svoju lovinu, ili ovu skuplje prodava, nego što
drugovćje bude. To se ne bi dogagjalo, kada bi pozvani
bili svijesniji svoje dužnosti, te prama propisu S 2.
Rib. Zakona — a pošto opstoje okolnosti tačke a, —
poradili da dogju ribari iz druge općine. To bi bilo
ma korist ovoga stanovništva. Samo je posta , dezer-
tuša“ pripuštena ribarima Rijeke. Tu iznimku, po kojoj
je usljedio dotični dopust, ne predvigja Ribarski Zakon,
ako se ipak i tako može, moralo bi se Riječanima
ustupiti pravo mjesto za svjećaricu. To zahtjevaju naše
opće prilike, jer Riječani nemaju sličnog mjesta za
ribanje u svojim vodama, a oni su pravi majstori,
a uz to su i maši ljudi, te se nude da će lovinu
ribe — prama potrebi — nama svegi prodavati uz
povoljne cijene. Ovo iznosim na ozbiljno proučavanje
onomu koga se tiče, a dobro bi bilo, da se sami ribari
iz Rijeke u tom smislu maknu.
Prosjačenje. Često je vigjet po našim selima
odrpanih osoba gdje prosjače. U zadnje doba njihov
broj raste. Ti su pretežno iz Imotskog i Vrlike, a uvijek
pripovijedaju glad i nevolju, neki čak donesu nele-
galne svjedočbe svojih ureda. Takovi u svom , poslu“
znadu biti i drzoviti, pak te opsuju, ako im se uskrati
milostinja. Bio sam svjedokom, gdje je jedan zaustavio
strance, pružio ruku a nedobiv ništa, opsuje im mater.
Takav postupak dovoljno karakteriše psihologično stanje
istog, on je spravan na sve pa i na kragju, što se
jednom i u ovom mjestu dogodilo. Ovim upozorujemo
nadležnu vlast da bi poduzela shodne mjere u pred-
metu. — M. B.
OTRIČ-STRUGE. Gradnja nove škole. Ministar"
stvo Prosvjete odredilo je da se gradi osnovna škol
u selu Dubrave sa školskim okolišem : Dubrave, Gu"
jinovići, Iskisli (Jakić i Sente), Grmoje, Zderić, Mijaći,
Šimunović i Bračići (Buljubašić Kurani). U tu svrhu
odobren je kredit od 40.000 Din. Ovo je za nas naj-
veća sreća osobito za našu mladež, koja do sada nije
imala prilike da pohagja školu. Neki se naši ljudi čine
mudri, te odregjuju gdje bi i kako bi se smjestila zgrada.
Bilo bi vrlo pametno da se u to neupućeni i nepozvani
ne upliću nego jedino dogovorno skladno svi gore pome-
nuti komšiluci zamole Kotarsku Vlast da se škola
odredi ondje, gdje je jednako Iskislima i Brečiću, jer
su Iskisli najviše udaljeni iz Dubrava, a megjutim imaju
jednako pravo svi komšiluci, Ovom prigodom najto-
plije se zahvaljujemo g.g. Čičinu obl. prosvj. inspek-
toru, g. Jakuliću obl, prosvjetnom referentu, koji su
svojim nastojanjem i radom ovo isposlovali, —
Ivan Gujinović, pensionista.
FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredstvo za
čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-
melić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.
NARODNA SVIJEST
Iz JUGOSLAVIJE.
Politička situacija. U Utorak 29. o. mj. ponovno
su započela zasjedanja Narodne Skupštine. Policija je
poduzela velike mjere sigurnosti, da na galerijama ne
bi došlo do incidenata proti Italije. Samo su rijetki
slušaoci pripušteni, a studenti se nijesu mogli ni pri-
bližiti. Opozicija je iznijela hitan predlog, da vlada
izvjesti skupštinu, je li istinita vijest, da će odmah
doći na dnevni red ratifikacija nettunskih konvencija i
zašto. Sjednice su dosta burne, Položaj vlade dosta je
uzdrman i radi demonstracija protiv Italije i radi unu-
trašnjih trzavica u radikalskom klubu i radi poteškoća
oko sklapanja zajma u Londonu. Prenosi se vijest
u političkim krugovima, da bi vlada pod pritiskom
vanjskih dogogjaja mogla podnijeti ostavku, kako bi
se našla u sadašnjoj teškoj situaciji naše države jača
kombinacija.
Izjava ministra vanjskih poslova. Na upit opo-
zicije zašto je vlada izišla tako hitno sa ratifikacijom
nettunskih konvencija g. Voja Marinković dao je u
skupštini ovu izjavu :
Podnošenje Nettunskih Konvencija nije nikakva
hitna stvar. Vlada će ih podnijeti Narodnoj Skupštini
čim svrši tehničke poslove jer samo to povlači po-
dnošenje konvencija na ratifikaciju. Izjavljujem da
vlada neće tražiti hitnost za ratifikaciju. Konstatujemo
da su konvencije bile podnošene i pred dvije godine,
ali nije bilo ove nervoze. Kad nije ranije bilo nervoze
odakle sad. Vlada nije imala namjeru da stvara nervozu.
Konstatujem, nastavlja g. dr. Marinković, povišenim
glasom, da je apsolutno netačno da je neko tražio od
naše vlade iznošenje konvencija pred skupštinu, Za
ovih 13 mjeseci, od kako sam ja na položaju ministra
spoljnih poslova, ne samo da se ad strane italijanske
nije ni jedanput tražilo — mi sada ni ranije — da se
te konvencije iznesu pred skupštinu na odobrenje,
nego nam o tome niko nikad nije ni spomenuo. O
tome je bilo govora samo u talijanskoj štampi, a mi
nismo nikad bili pitani dali ćemo ih iznijeti pred skup-
štinu. Isto tako konstatujem da nije bilo zbog toga ni
diplomatskog pritiska na drugoj strani, a na koncu
izjavljujem da je savršeno netačno da bi podnošenje
konvencija bilo stavljeno kao uslov za naš novi zajam.
Naša vlada je poipuno slobodna u svom opredjeljenju
da te konvecije primi ili ne primi, a isto tako ostav-
ljena je narodnoj skupštini potpuna sloboda opredje-
ljivana hoće li konvencije prihvatiti ili odbiti.
Odlučna savjetovanja Narodne Banke. Glavni
odbor Narodne banke imao je 25. tek. sjednicu svih
svojih viših funcijonera sa zastupnikom ministra fi-
nancija, a bila je posvećena raspravi o modifikaciji
sporazumno izmegju Vlade i Banke, po kojimu se po-
stavljaju temelji stabilizaciji današnjega kursa dinara.
Ta je potreba naglašena sa strane zastupnika financi-
jera, koji će dati zajam našoj državi. Došlo je do pot-
punog sporazuma izmegju Vlade i Narodne banke.
Zašto primamo konvencije. Glavni organ Da-
vidovićeve stranke »Odjek«, da tačno obavijesti javnost
o tom važnom pitanju piše: ,Iustrukcije za pogagjanja
o tim konvencijam dale su se za vrijeme vlade Pašić-
Pribićević... Pred potpisom konvencija ušli su Radi-
ćevci u vladu i konvencije su bile potpisane pod vla-
dom Pašić- Radić, Jednom su već bile predložene na
odobrenje narodnoj skupštini 21. juna 1926. pod Uzu-
nović - Radićevom vladom ... — Već je prošlo tri go-
dine, da su te konvencije sklopljene. Ako bi se i sada
to pitanje odložilo s zahtjevom po novim pogagjanji-
ma s ltalijom o onom, što sadašnja vlada smatra da
nije dobro, potom bi to Bilo s najvećom štetom drugim
našim interesima, koji su se uredili s tom konvencijom
te bi taj posao odlagali u beskonačnost... Svjetsko
javno mnijenje nije dovoljno poučeno o sadržaju spora
izmegju nas i ltalije. I ta činjenica, da nettunske kon-
vencije niti do danas nijesu bile odobrene, unaša u
svjetsko javno mnijerije smetnju u pitanju našeg od-
nosa prama Italiji. I poprečno verzirani ljudi u pitanju
vanjske politike misle, da su mnettunske konvencije
dio toga spora, što pak ni najmanje ne odgovara pra-
vomu stanju. — Jer bi pravi politički spor izmegu nas
i Italije lako doveo do veoma teških zapletaja, naš je
najveći životni interes, da su i naši saveznici i naši
prijatelji i ostali svijet potpunoma na jasnom o pravoj
naravi spora, o važnosti i opravdanosti interesa, koja
moramo mi braniti. To je glavni razlog, da se je to
pitanje postavilo na dnevni red“. \
Sastanak gragj. kluba Hrv. Pučke Stranke u
Zagrebu. Na 19. ov. mj. održao je zagrebački gragjan-
ski klub Hrv. Pučke Stranke svoj redoviti sastanak,
Sastanak je otvorio predsjednik zagrebačkog kluba
Dr. Stjepan Markulin. koji je održao referat o komu-
. bila dužna i vježbati, kako čujemo, da to neki čin
: Br. 22;
nalnoj politici grada Zagreba i o isključenju grada iz|
oblasti, jer je Dr. Markulin gradski zastupnik H. P. S,|
u zagr. općini pa je kao takav&mogao najbolje izvije. |
stiti o radu zagr. gradske općine, Iza Dra Markulina
govorio je Dr. Janko Simrak, glavni tajnik HPS. ol
političkom položaju. Na koncu je govorio g. Petar|
Grgec, profesor o kulturnim osnovima naše politike. |
Govor g. Grgeca kod prisutnih pobudio je veliku paž-|
nju radi temeljitosti, kojom je obradio mnoge važne!
probleme kršćanske politike, a napose politike H.P.S,
Korčulanski radićevci i g. Arneri. Oštar istup
korčulanskih radićevaca protiv Dr. Arneri, samostalnog|
demokrate, finao je za posljedicu, da se odustalo od|
namjere, da Dr. Arneri predsjeda nedjeljnom zboru|
SDK i da govori ispred pristalica na Korčuli. Sva naj
stojanja da se postigne kompromis, ostala su bez re.
zultata. Tvrdi se, da sam. dem. apotekar Ježić — kojil
je bio upućen da intervenira ma Korčuli — nije ni
pokušao da dogje u doticaj sa zavagjenim strankama
Pošto je postalo jasno, da će ličnost Dr. Arneri_ pol
kvariti zbor i korčulanske radićevce odbiti od vodstva,
prihvaćen je njihov zahtjev. Dr. Ameri ponudio je
tada, da će se odreći svake političke akcije na Kor4
čuli, ako se povuku radićevci, oblasni poslanik Sar
nečić i apotekar Pitarević. Ni ovaj zahtjev nije pri.
hvaćen, pa je Dr. Arneri najavio istup iz koalicije,
Predsjednik oblasnog odbora SDS magister Nikol
Ježić dao je ostavku na časti. !
Dovršen zakon o advokatima. Prošlih dam
prihvaćen je u zakonodavnom odboru zakon o advo.
katima. Megju promjenama, koje je usvojila vladina|
većina, najvažnija je ona, kojom se vrijeme advokatske|
prakse odregjuje na 4 godine, od čega ima svaki advo.|
katski pripravnik odslužiti 1. godinu u sudskoj a tri]
u advokatskoj praksi. i
Pomorska konferencija u Splitu. Početkom
idućeg mjeseca održaće se u Direkciji Pomorskog|
Saobraćaja u Splitu konferencija stručnjaka, na kojoj
će se raspravljati o uregjenju naših luka u tehničkom
i saobraćajnom pogledu.
Ukidanje viza za dolazak čehoslovaka kol|
nas. G. Ministar Uautrašnjih Djela donio je odluku
da sa za ovu ljetinu sezoae ukinu vize pasoša zi)
dolazak čehoslovačkih podanika u našu Kraljevinu. /
Zakon o vinu. U Ministarstvu Poljoprivrede i
Voda izragjen je nov projekt zakona o vinu, koji &
ovih dana biti upućen Narodaoj Skupštini. |
Čudne metode odgoja.
Na 2. i 3. juna o. g. bit će u Dubrovniku sld
naraštaja sokolske župe Mostar uz učestvovanje nal
raštaja župe Split. Mi nemamo ništa protiv toga di|
je Jugosokol izabrao naš grad za slet svog naraštaja
kad bi se taj slet imao obaviti bez povrede onih, koli
su drugčijih načela nego Jagosokol. Ali to nije tako
Ne možemo mirno da pregjemo preko naredbe Minist
Prosvjete od 10. V. 1928. br. 15331 odjeljenje za Srednji]
Nastavu, u kojoj se naregjnje Prosvjetnom Inspektoti
dubrovačke Oblasti, ,ueka propiše učestvovanje 1
ovome sletu kao obavezno za sve učenike-ce srednjih|
gragjanskih i osnovnih škola u Dubrovniku“, što ft
g. Veliki Župan i naredio svim odnosnim mjesnit
školama. 1
Kako može ovu naredbu njezini začetnik pravnl
opravdati? Da se radi o kojoj nacionalnoj ili dubrol
vačkoj proslavi, pomenuta bi naredba bila umjesni
ali u konkretnom slučaju ona to nije. Mi smo se
našem listu u više navrata pozabavili s kulturnot
idealogijom sokolstva, s kojom se dosljedan katolil
ne može složiti, dapače ju je i hrvatski episkopi
osudio u zajedničkoj poslanici. |
Naregjivati sada, da sva školska djeca imaju pri
sustvovati priredbama jednog sakolskog sleta, držimo)
da je povreda vjerskih načela katoličke djece i nji
hovih katol. roditelja. Upozoravamo roditelje na otl
čudnu naredbu, a kako da se prema njoj vladaji
diktovat će im već skrb za dobro vlastite djece.
Htjeli bi vidjeti što bi bilo kad bi Ministarstvi
Prosvjete dalo sličnu naredbu za kakav naraštajsk
slet Hrv. Sokola ili Hrv. Orla 1 (Nu pitanje je, bi|
Ministarstvo uopće i dalo takovu aaredbu za hrvatsk
društva! Op. slag.).
Po slovu pak ove famozne naredbe, škole bi sam
imale prisustvovati sletu, ali sva djeca nebi nikak
propisujući žeaskoj djeci da moraju vježbati s goli!
rukama do ramena i kratkim suknjama iznad koljena |
Neka Jugosokol čini parade i javne nastupe sa svoji
naraštajem, a ostavi na miru škole i ostalu djecu, ji
nijesu u službi ničije agitacije, a kamo li jugosokolsk