i
Poštarina plaćena u gotovu
Broj čekovnog računa našeg lista
- DUBROVNIK, 14. Juna 1928. jest
OBA God. X.
4153 Podružnice Sarajevo.
Br. 24.
| Narodna Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo 1 Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare.
Za autonomije i hrvatski sabor.
Na sastanku zagrebačkog kluba Hrvatske Pučke
Stranke prošlog Svibnja glavni tajnik stranke g. Dr.
lanko Šimrak izvijestio je prisutne o današnjem poli-
ličkom položaju i izrekao govor iz koga donosimo
(|glavnije stavke :
Dr. Šimrak je rekao ovo: »Hrvatska Pučka Stran-
(ka ušla je u posljednje izbore nepripravna, jer su iz-
bori došli neočekivano. Uza sve to postigla je ona na
izborima lijepe rezultate, jer je dobila preko 35.000
glasova, što znači veliki napredak prema prošlim iz-
borima. Ako se uzme u obzir, da na svakog Radićeva
astupnika otpada samo 5000 glasova, to bi na Pučku
Stranku moralo otpasti sedam mandata. Ipak je ona
adi izbornoga zakona, koji zaštićuje velike stranke,
dobila samo jedan mandat.
| Odmah nakon izbora sastalo se vrhovno vijeće
naše stranke, da raspravi pitanje, kakovu će politiku
stranka voditi u parlamentu. Tu je megju ostalim za-
ljučeno da zastupnik stranke ugje u redove Jugosla-
venskog kluba ne samo radi toga, što se sva politika
u parlamentu okreće oko klubova tako, da pojedinac
nema nikakvog utjecaja na politički život, nego i radi
loga, što se u današnjim političkim prilikama mora
aglašivati zajednica HPS i SLS radi velike ideje krš-
ćanske pravednosti, radi zajedničke borbe protiv ko-
pcije u javnom životu i radi općega poštenja u po-
čkom radu.
: Gospodo i prijatelji! Kad maši protivnici govore
0 odnosu HPS prema SLS, onda oni često puta po-
slavljaju pitanje Prekomurja i Megjumurja kao sporne
lačke izmegju Slovenaca i Hrvata, a zaboravljaju kod
o a, da je to pitanje već riješeno i da nitko ne može
oz oduzeti megjumurja upravo onako, kako nitko
ne može oduzeti Slovencima prekomurja, jer u Me-
glumurju živu Hrvati, a u Prekomurju Slovenci.
__ Hrvatska Pučka Stranka i SLS (Slovenska Ljud-
a Stranka) posve su samostalne u svojoj o1ganiza+
i u svom političkom radu s posebnim vodstvima,
sli su to dvije posestrime, koje danas imadu isti pro-
' < : : :
gram i koje nitko ne može rastaviti. Nas veže stara
b
inutarnja duša, koja je od svoga početka vezala slo-
Wnski i hrvatski katolički pokret,
Kad je, gospodo, naš zastupnik slupao u Jugo-
slavenski klub, onda smo imali pred očima, da se vod-
vo politike toga kluba nalazi u dobrim rukama, da
jeu tom klubu jednako pazi na interese Hrvata kao i
ta interese Slovenaca. Došli smo dakle pod svoj krov
i postali smo domaćine, a ne gosti.
, Danas se mnogo piše i govori o reviziji ustava.
tu reviziju najviše viču oni, koji su najviše sudje-
ovali kod vidovdanskog cemiralističkog ustava, koji su
ii toga ustava donijeli Obznanu protiv Hrvata. Re-
lizija. ustava ne može se provesti preko noći, jer za
viziju treba dvotrećinska većina u parlamentu. Hrvati
lakle sami po sebi ne mogu odglasati revizije ustava
ad bi bili svi za reviziju. Za tu ideju treba predo-
Srbe. Danas po malo i oni uvigjaju zle strane vi-
vdanskog ustava. Danas i oni moraju priznati, da
lu naše mnogobrojne oblasti sa svojim činovništvom
isa svojim saborima najveći balast (opterećenje) za
ižavu 1 za njezine financije, Danas svi uvigjaju, da
e oblasti moraju teritorijalno (zemljištem) povećati i
ta nije imalo nikakva smisla Hrvatsku, Bosnu i Her-
&govinu i Sloveniju cijepati, nego da bi kud i kamo
ilo bolje, da su one ostale, kao što su prije bile.
uprava bi bila jeftinija, upravljalo bi se lakše i pa-
etnije, ljudi bi bili zadovoljni. Sadamja vlada nije
la nigdje dala izjave, da je za reviziju ustava. Pa
| Je izjava i nepotrebna, jer bi je sa svojom
vizijom“ Svetozar Pribićević samo kompro-
irao Same osobe, koje stoje na čelu današnje
olitičke situacije, jamče zato, da će se u ustavu mo-
Hi ispraviti one ustanove, za koje je iskustvo doka-
da su neodržive.
__ Dakle HPS se nije odrekla svoga autonomistič-
Wga programa, mego ga i danas ističe jednako kao i
tije kao državnu nuždu, kao najbolje riješenje od-
Qsa Srba prema Hrvatima.
|, Kakvim smjerom kreće današnja vlada i kakvi je
ezin radni program, to nam najbolje svjedoče njezini
totivnici. Jedan od njih, Miša Trifunović, izjavio je
tdavno, da ova vlada ne poštuje dostatno centralni
se
Cijena je iistu 5, Din, mjesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno,
&stiž Beograda kao prijestolnice i da se zato mora,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
srušiii, Dakle Trifunović vidi u vladi decentralističke
ideje, koje po njegovom mišljentu umanjuju ugled
centralističke ideje. Pribićević o reviziji mudro šuti, ali
zato na pouzdanim sastancima daje napadati na ,revizio-
nističke i izdajničke“ vogje današnje političke kombi-
nacije: Dr. Antuna Korošca, Dr. Spahu, Ljubu Davi-
dovića i Velju Vukičevića. Oni pašićevci, koji misle,
da se i dalje može voditi velikosrpska politika, pred-
bacuju takogjer vladi revizionističke tendencije (na
mjere). Radić danas zapravo nezna, što hoće, jer za njega
misli i radi Svetozar Pribićević. Stjepan. Radić spada
u današnju vladu, a što on neće to učiniti u ovom
momentu, kad se imade utrošiti veliki investicioni za-
jam, to je njegova stvar i zato će on već odgovarati.
Kad sam već kod Radića i kod Pribićevića, onda pri-
jatelji, moram naglasiti, da Pribićević vodi prema Hrva-
tima vrlo zgodnu taktiku sa svog stanovišta, Kao što
je nekada Hrvate tjerao od svakog utjecaja na državne
poslove u najodsudnijim časovima Obznanom i bati-
nom, tako ih sada drži daleko od državnih poslova
zagrljajem i poljubcem.
Uz veliko odobravanje prisutnih završio je Dr. Ši-
mrak svoj govor.
Crkva i dokinuće ropstva.
Poganski rimski i grčki svijet bijaše izgubio svaki
pojam o dostojanstvu čovjeka, koje je kod njih ovisilo
o gragjanskom pravu, tako da se onai, koji nije bio
gragjanin, ne smatraše ni čovjekom, već stvari (res).
Atenska je država brojila 400.000 robova, a samo 20
tisuća gragjana. Isto tako i u Rimskoj državi više od
tri četvrtine pučanstva bili su robovi. Gdjekad bi ih
samo jedan čovjek imao po koju tisuću, i njih je mogao
okovati u verige skupa sa ženama i djecom, tlačit ih
najtežim rabotama, ubijati ih i bacat u jezera za hranu
jeguljama, murinama i drugoj biranoj ribi.
Tacit pripovijeda (Ann: 14:), -da-je-u-samoj jednoj
kući bilo poubijano. četiri stotine robova, a to u posluh
zakonu, po kojemu su se imali smaknuti svi robovi
u nekoj kući, u kojoj bi bio ubjen koji rimski gragjanin.
Crkva je odmah u početku kršćanstva pregnula da
ublaži ropstvo ne mogući ga odmah dokinuti poradi-
tadanjeg ekonomskog ustroja u društvu. Kao dokaz
za to imamo više od četrdeset crkvenih sabora, u ko-
jima sabrani biskupi ustanovljuju sredstva i načine,
kojima bi se pripomoglo ili oslobodilo robove.
Car Konstantin Vel. odredi da oni, koji budu
priznati slobodni pred vlašću biskupa, budu kao takovi
pripoznati i od državne vlasti. U brizi za nevoljne
robove. Crkva je više puta dozvolila da se proda sveto
posugje i ostali dragocjeni crkveni predmeti za oslo-
bogjenje ratnih i druge vrste robova. To su činili
mnogi biskupi, izmegju kojih sv. Ambroz, Augustin,
liarij, Cezarije i drugi.
Pape su uvijek prednjačili u ovoj humanitarnoj
akciji i zauzimali se prama svojim silama da se ublaži
i dokine ropstvo; ako pak nijesu uvijek uspjeli, krivnja
je na gragjanskom i društvenom poretku prošlih vre-
mena, koji se nije mogao tako brzo izmijeniti bez
jakih ekonomsko-gragjanskih trzaja. Vrijedno je u ovoj
akciji spomenuti pape: sv. Simaha, sv. Grgura Vel.,
sv. Zakariju i Aleksandra Ill, kojega i sami Voltaire
proglasi kao najveće zaslužna za dokinuće ropstva.
Kasnije dva redovnička zavoda, osnovana u 13. sto:
ljeću, onaj sv, Pavao od Mate i sv. Petra Nolaska,
poradiše s največim žitvama. za više od 600 godina
oko otkupljivanja robova i zarobljenika najpače od
Saracena, žitvujući više puta ličnu slobodu i sam svoj
život, da bi povratili slobodu bratu iskrnjemu.
MIRKO M. ZEG
= DUBROVNIK _
ČINGRIJINA .ULICA
TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. . MATERIJALOM.
Kompletni RADIO APARATI kao i svi
djelovi za samogradnju istih.
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun F1& — Dubrovnik.
PURGA
na vrhu noža
“ pospješuje probavu
uklanja žgaraviću
. 1.omot Din 4 u apotekama
Novo dječije zabavište u Gružu.
Na Tijelovo po podne bio je svečani otvor novog
dječijeg zabavišta u Gružu sagragjena na zadužbini ple-
menite gruške dobrotvorke blagopok. Nike ud. Lopižić.
Zabavište će voditi čč. ss. dominikanke hrv. pro-
vincije sv, Augjela Čuvara, kojima je u smislu oporuke
Nike Lopižić povjerena briga nad čitavom zadužbinom.
Sam blagoslov nove zgrade zabavista, koja je
najmodernije uregjena, obavio je osobno presvi. biskup
dubrovački Dr. Josip Marčelić, u prisustvu ogromnog
broja mještana, vlasti i ostalih uglednih dubrovačkih gra-
gjana. Megju ostalim bio je prisutan g. veliki župan Dr.
Stijepo Knežević sa gospogjom, g. načelnik dubrovački
Dr. Miho Škvice, g. A. Gnječ za Oblasni Odbor, g.
V. Valles, sreski poglavar, g. S. Zaharija, oblasni škol.
nadzornik, g. J, Ban, sreski školski nadzornik sa gos-
pogjom, pomoćni biskup V. Barbić sa brojnim zastup-
stvom klera svjetovnog i redovnog i mnogi drugi.
Iza blagoslova pozdravio je gg. uzvanike u ime
uprave zadužbine g. Dr. Vicko Svilokos istaknuvši
kulturnu važnost i korist ove ustanove za Gruž s pre-
porukom Općini i javnosti da joj bude pri ruci i pri-
godno je pripomaže. Zatim je O. Pio Maroević, prior
domenikanskog gruškog samostana i uprav. župe u
Gružu prozborio o kongregaciji Sv. Angjela Čuvara i
njezinom duhovnom nadahnitelju biskupu Štrosmajeru
protumačivši smisao. njegova gesla ,za vjeru i Dom“,
kojeg nam se valja dižati u odgajalačkoj metodi naše
muške i ženske omladine.
Poslije toga su gg. uzvanici bili počašćeni za-
kuskom, a zatim jo slijedila akademija od 12 tačaka
s deklamacijom i biranim muzikalnim i vokalnim kon-
certom, koju su izvele na opće zadovoljstvo vrle pi-
tomkinje zavoda čč. ss. dominikanka na Korčuli, koje
su za ovu prigodu naročito amo došle. Iza akademije
iste su pitomkinje izvele poučni i ganutljivi komad iz
života prvih kršćana ,Mučenice Kristova, oprosti mi“,
s pravim uživljenjem u stvar i naravnošću govora i
gesta kao i otvorenošću nastupa. Ovom su priredbom
one zaista zasvjedočile, kako vješte sile narodnih uči-
teljica mogu izvježbati našu žensku mladež u sva-
kom plemenitom umijeću i obrazovati u duhu kršćan-
skog odgoja i pitomosti, te se pri tome mogu da takme
bilo s kojom drugom odgojnom metodom. Neka je na
čast njima i Čč. sestrama!
Na koncu je g. Dr. Z. Bjelovučić progovorio o-
duševljeno i vatreno pohvalivši i odgojiteljice i goje-
jenice, sa željom da čč. sestre, koje su pokazale tako
izvrstan uspjeh na Korčuli budu razviti isto tako svoj
blagodaran rad i u Gružu i po svoj Hrvatskoj.
Dao :Bog da ova kulturna i humanitarna ustanova
Dječjeg zabavišta uz pripomoć i sudjelovanje mještana
i gragjana bude cvasti i napredovati na čast i koris
našeg pitomog i naprednog Gruža. Jedan posjetilac.
Osnutak ,Vodene Zadruge“ u Konavlima,
U Nedjelju 10. o. mj. pohodio nas je g. Dr. N.
Koprivica, predsjednik Oblas. Odbora iz Dubrovnika
i održao na Grudi vrlo uspjeli sastanak za osnutak
»Vodene Zadruge“ u Konavlima. Sastanku je prisu-
stvovalo oko 500 kućedomaćina iz čitavih Konavala.
U pomanjkanju prostranih prostorija sastanak se je
držao u Kovačevoj dubravi pod vedrim nebom i trajao
je od 10 sati pr. p. do pola sata po p. Sastanak je
otvorio vIč. Dn., Miho Arbulić, koji je u kratkim crtama
iznio svrhu današnjeg sastanka izrazivši svoju radost,
da se o ovom pitanju toli važnom po čitave Konavle,
o kojem se inače decenijama raspravljalo, makar sada
nešto preduzimlje i to zauzetnošću domaćeg sina i