g Podtarine plaćena u goćova
Br. 25.
Narodni
Broj čekovnog računa našeg fista
test 4153 Podružnice Sarajevo.
vije:
DUBROVNIK, 21. Juna 1928.
RE God. X.
PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
fohieda: ouonomižna: u Četoslvačkj
U Čehoslovačkoj. su pučani pobijedili s pokra-
[jinskom autonomijom. Baš će sada stupiti na snagu
taj zakon o novoj pokrajinskoj autonomiji, Dosad je
po čehoslovačkom centralističkom ustavu država imala
| biti razdijeljena na 22 oblasti (kao što su kod nas 33)
ali to se sad novim zakonom promjenilo. Cijela je dr-
žava podijeljena u četiri pokrajine: Češka, Moravska,
Slovačka i Potkarpatska Rusija. Svakoj će pokrajini
biti na čelu pokrajinski predsjednik, kojega imenuje
čehoslovačka vlada.
U današnjoj čehoslovačkoj vladi sjede kao mi-
| nistri i predstavnici čeških i slovenačkih pučana, pa se
\upravo njima u dobro ima pripisati ova nova podjela
Čehoslovačke. Pučani su vrlo dobro znali i vidjeli, da
jod krutog centralizma nema njima spasa, te nisu pre-
(stali naglašavati svoj outonomistički program, a u to-
me su se osobito isticali slovački pučani s patrom
|Andrejom Hlinkom na čelu. Česi su naime vrlo bez-
|obzirno postupali prema Slovacima i nastojali su, da
ih što više ugnjetavaju. U tu svrhu poslali su Česi u
|\Slovačku mintstra Šrobara sa činovništvom, bezvjerskim
(ili protestanskim učiteljstvom i vojništvom, koji su se
1 elijepo ponijeli prema religioznim Slovacima. Na ovaj
čin čeških liberalaca odgovorili su slovački pučani
svojom još jačom organizacijom tako, da su na držav-
nim izborima 1923. godine imali 13 zastupni a, dok
(su ih u izborima 1926. dobili 23. Tako su slovački
pučani postali najjača slovačka stranka, te su stupili i
u vladu naglašujući pri tome, da je njihovo pravo, da
iz vlade štite opravdane zahtjeve svoje pokrajine i
svoga naroda. Ujedno su izjavili i to, da se oni u
Wadi ne odriču svoga autonomisličkog programa, nego
da će baš iz vlade raditi na njegovu ostvarenju. U
borbi za pokrajinske autonomije složili su se slovački
pučani sa češkim pučanima, pa su eto sada u tome
prilično i uspjeli. Novi pokrajinski predsjednik biti će
iz redova slovačkih pučana, a i većina zastupnika po-
krajinskog sabora biti će njihovi ljudi,
: Pravo se veli: tko ustraje, taj i pobjegjuje. To
se s punim pravom može reći i za češke i slovačke
pučane, jer su oni svojom žilavom i ustrajnom borbom
postigli već neke vrsti pokrajinske autonomije. Spome-
nuta pokrajinska autonomija u Čehoslovačkoj je sva-
kako bolje uregjenje države, nego što je s tako zvanim
oblastima. Zato će sad u Čehoslovačkoj, koja je u
svem naprednija od naše dižave, bili bolje, nego što
kod nas. Treba doduše reći, da ta njihova pokra-
ska autonomija još nije ono, što pučani traže. To
tek prvi korak do prove autonomije. Zapravo je to
neki srednji put izmegju centralizma i autonomije-
lovački su pučani otvoreuo proglasili, da prihvaćaju
lu autonomiju, ali su ujedno izjavili, da će i dalje ra-
liti da pobijedi potpuna i prava autonomija. Te su
svoje predložene zahtjeve ponovno naglasili slovački
lu pred kratko vrijeme na održanoj velikoj skup-
tini u Trenčinu, kojoj je prisustvovalo cijelo vodstvo
lranke sa svoja dva ministra — dr. Gažikom i dr.
Tisom — i oko 15.000 pristaša. Na toj veličanstvenoj
skupštini govorio lje vogja slovačkih pučana Andrej
Hlinka, koji je u svome govoru podvukao da se slo-
&čka pučka stranka mne će prestati boriti, dok ne iz-
jšti pokrajinsku autonomiju u punom opsegu.
Sve to, što se dogodilo u Čehoslovačkoj mora i
i nas biti pouka. Česi i Slovaci su eto izvojštili svo-
& pokrajinske sabore i uprave zato, jer su pristali uz:
'šćanske stranke, koje zastupaju autonomistički pro-
tm, Kod nas su naprotiv naše pokrajine rascjepkane,
t hrvatski narod do sad još nije pošao onim putem,
ojiu polaze drugi katolički narodi, putem kršćanske
olitike. A kad i hrvatski narod uvidi, da je to jedini
t političkog spasa, doći će i kod nas do pokrajinske
tonomije i do hrvatskog sabora.
Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar
elit = imat_ ćete upotrebom prokušanog ljekovitog
cijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekama Dr. Semelić-
terčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara.
e
Cijena je listu 5. Din, mjesečno; ša inozemstvo 10 Din, mjesečno.
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Kako Talijani klevetaju Dalmaciju.
Italija je živjela dobrim dijelom od prometa stra-
naca. Nijemci je sada najodlučnije bojkoliraju, a i
ostali narodi začarani ljepotama Dalmacije hrle k nama.
To Talijanima neda mira, pak. izmišljaju razna sred-
stva i načine, kako bi slrance odvratili, da ne dolaze
u naše stiane. U to ime svako malo vremena lsnsi-
raju u novine razne vijesti o strahotama u Dslmaciji,
a posebno o našem Dubrovniku, koji je postao van-
redna atrekcija za turiste,
Dok Talijani neumorno rade, s naše strane ne
samo da se ne poduzimlje nikakova protuakcija, nego
im mnogi nehote i glupo u lom pomagaju. Teko je
tnipr. jugosl. list »Pravda«, što izlazi u Buenos Aires
18. maja o. g. prenio ovaj telegram iz amerikanskih
listova: ,Veliki ciklon. u Dubrovniku. Rim 9. maja.
(Havas), Javljaju iz Dubrovnika, da se je u tom mje-
stu razmahao žestoki ciklon, koji je porušio školsku
zgradu i nekoliko kuća pokopavši u ruševinama više
osoba. Broj mrtvih još nije ustanovljen“. Mi se smi-
jemo onakovoj vijesti, koja nema ni zere istine, ali
kako će oma djelovati na turiste, Ko je tako lud, da će
dolaziti u Dalmaciju i Dubrovnik, ako po vijestima ta-
lijanskog izvora, sad poires ruši hotele i ubija goste,
sad vukovi navaljuju u čoporima čak u naše crkve,
sad cikloni ruše škole.i kuće, I da se čovjek ne sjeti,
čija je to rabota, te vijesti ne javlja talijanska agen-
cija Stefani, nego matica beogradske »Avale« — a-
gencija Havas.
A naše poslanstvo u Buenos Airesu? Ono da-
bome neće klevetu javiti u Beograd i tražiti je li vi-
jest istinita da je može odmah demantirati, A niti bi
mu iz Beograda odgovorili. Oni onamo imaju drugog
i prečeg posla nego li je pobijanje klevetanje Jugo-
slavije po svijetu.
A naše domaće novine primaju često čudna tele-
fonska izvješća svojih reportera, koji mehote tjeraju
vodu na talijanski mlin. Tako zagrebačke »Novosti«
donose 15. o. mj. telefonsku vijest iz Splita : Posljed-
nih par dana zavladala u cijeloj Dalmaciji mesnosna
vrućina, tako da je preko dana nemoguće izdržati“,
Moraju dakle i naše novine a osobito naši re-
porteri dobro pazit, da ne bi svojim izvještajima ško-
dili prometu stranaca — tom putujućem kapitalu.
Tečaj Hrvatskog Katoličkog Narodnog Djaštva.
Iza uspjelih kongresa Hrvatskog Katoličkog Na-
rodnog Djaštva u Splitu i Dubrovniku, upravni odbor
Jugosl, Katoličke Djačke Lige zaključio je, da se ove
godine neće održati manifestativni kongres, već teča-
evi intimnijeg karaktera. Za muško članstvo održat će
se tečaj na otočiću Badiji kod grada Korčule i to od
24.—99. VI. o. g. Ženski tečaj će se održati u samome
gradu Korčuli istoga datuma u zavodu , Angjela Čuvara“,
Programi tečajeva već su potpuno uglavljeni.
Predavanja će imati najistaknutiji radnici Katoličke
Akcije. Osim toga primijenit će se novi i originalni
sistem rada. Predvigjen je relativno malen broj preda-
vaoja, tako, da će devno biti najviše dva predavanja,
ali će zato svi, koji se zanimaju za pojedina pitanja
woći sudjelovati u radnim grupama. Osim toga bit će
priregjeue izložbe, kao ručnih radova, katoličke štampe,
specijalno djačke štampe, te mapokon djačkih umjetni-
čkih radova. Uspomeni mrtvih pjesnika hrvatskog kato-
ličkog pokreta Poljaku, Dujmušiću, Roman Tiecku,
(Kuzmi Petkoviću rodom s otoka Korčule) i Sudeti biti
će posvećene posebne akademije sa deklamacijom i
recitacijom njihovih pjesama.
J. K. Di. Liga se pobrinula, za popuste na želje-
znicama i na parobrodima. Ti će se popusti moći do-
biti samo uz posebnu legitimaciju, koje se mogu dobiti
kod glavnog tajništva J, K. Dj. Lige, Zagreb — Kaptol
27. I, Osim toga i trošak za stan i hranu biti će mini-
malan. (Za muške tečajce 12 Din. dnevno), te će tako
i siromašnijim biti omogućeno, da sudjeluju na tečaju.
Prijave za tečaj treba slati čim prije, jer će oni,
koji se prvi jave imati neke prednosti kod nastambe.
Ostale upute mogu se uvijek zatražiti, a mnogo toga
može se naći u posljednjim brojevima »Luči« i »Djač-
kog Vjesnika«.
BALTIC
RADIO
najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti
dobivaju se kod
zastupnika za južnu Dalmaciju
Karlo Gjurašić — Dubrovnik
Pojedini djelovi za samogradnju mogu se
takogjer dobiti uz najpovoljnije cijene.
Cijenik na zahtjev besplatno!!!
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik
irednik :
Antun FIč —
Vlasnik - izdavač -
Dubrovnik,
4 Na vrhu noža
8 mjesto sode A
“ reguliše
probavu
uklanja žgaravicu
1 omot Din 4 u apotekama
Rimske vijesti.
(Naše posebno izvješće),
Papinski Istočni Institut kod Sv. Oca. Na svoj
rogjendan, dne 31. maja, kada je sv. Otac navršio
svoju 71. godinu života, primio je u dvorani za tajne
konsistorije u posebnu audijenciju Institut za istočne
nauke. Svega je bilo oko 50 osoba, megju kojima su
predsjednik Msgr. D' Herbigoy, profesori, redoviti te
izvanredni slušači. Tom prigodom Papa je osobito na-
glasio ,svoju iskrenu zahvalnost onim presvijetlim
biskupima“, koji su poslali svoje svećenike da poha-
gjaju ovaj njegov Institut.
Euharistični kongres. Prigodom Tijelova održan
je i ove godine običajai dijecezanski euharistični kon-
gres i to ovaj put u bazilici S. Maria Maggiore za
okružje Eskvilina. Veličanstvenu procesiju vodio je
kardinal Enrico Gasparri, nećak današnjeg držav-
nog tajnika.
Konferencija armenskih biskupa. Nedavno je o-
držana u armenskom zavodu posebna konferencija ar-
menskih biskupa. Svečanom otvoru u crkvi S. Nicolo
Tolentino prisustvovalo je nekoliko kardinala, a sveti
je Otac uzeo udjela time, što je upravio posebno pismo
na biskupsku konferenciju.
Jugoslavenski biskupi u Rimu, Kako je ove go-
dine red na biskupima centralne Europe da naprave
obični posjet zvan ,ad limina“, io su već i neki naši
biskupi bili ovdje kod sv. oca Pape. Prvi su bili preuz.
zagrebački nadbiskup Msgr. Bauer sa svojim tajnikom
Msgr. Slamićem, te djakovački presv. Msgr. Akšamović
sa svojim generalnim vikarom, dubrovčaninom Msgr.
Dr. Audrom Spiletkom. Istom prigodom bio je ovdje
i beogradski nadbiskup Msgr. Rodić kao i subotički
ap. administrator Msgr. Lajčo Budanović, Pred neko-
liko dana bio je Msgr. Karlin iz Maribora, a ovih dana
sarajevski nadbiskup Msgr. Šarić. Čehoslovački biskupi
doći će u istom svojstvu dojduće godine, kada će biti
ujedno inauguriran novi čehoslovački zaved. Uostalom
poznato je, da je sv. otac oprostio od ovogodišnje
vizitacije ad limina one biskupe, koji su u svetoj go-
dini bili u Rimu.
Novi crkveni zavodi. Kako je sadašnji sv. otac
papa uvelike zauzetan oko toga, da u svim krajevima
apostolskog rada budu pastirima duša domaći biskupi
i svećenici, to polaže veliku brigu u to, da se osni-
vaju crkveni zavodi za odgoj domaćeg urogjeničkog
svećenstva. Tako je nedavno dao položiti temeljni ka-
men novome ruskome kolegiju, a evo dne 31. maja
položen je ugaoni kamen i za novi etiopski zavod.
Kako će se spomenuti zavod nalaziti u neposrednoj
blizini vatikanskog vrta,. sveti je otac — sakriven za
zelenilom — promatran iz svojih vrtova funkciju bla-
goslova, koja se je obavljala baš u vrijeme, kada je
on obavljao svoju običnu poslijepodnevnju šetnju.
Komisija za pomaganje bližeg istoka. U Washing-
tonu postoji komisija katolika, kojoj je svrha poma-
ganje bližeg istoka. Predsjednik te komisije jest P.
Walsh D. I, potpredsjednik poznate isusovačke uni-
verse u Washingtonu. To je omaj isti P. Walsh, koji je
od 1922 do 1924 bio vogja i predsjednik poznate pa-
pinske komisije za pomaganje gladnih u Rusiji. Sada
se nalazi privremeno u Rimu zajedno sa svojim taj-
nikom, koji se je netom povratio iz Bugarske i Grčke,
kamo je bio otišao, da se osobno uvjeri o strašnim
nesrećama prouzročenim od posljednih potresa. Spo-
menuto društvo zove se ,Catholic Near East Welfare
Association“ i broji milijon članova. Organ im je »An-
nuary Pontifical«, koji se tiska u 800 hiljada primje-
raka, a članci mu se odnose na bliži orijent i rad ove
komisije, odnosno organizacije. P. Walsh imade velika
poznanstva po cijelome svijetu, pak pozna i mnoge
ličnosti iz Jugoslavije, s kojima je došao u dodir
u Americi. B.