Poštarina plaćena uz gotovu
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 9. Jula 1928.
Narodna
ši. God. X.
(Cljena je iistu 5. "Din. mlesečno ;
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništve i Uprava kod Đubr. Hrv. Mekare,
za inozemstvo 10 Din. mjesečno:
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
urednik :
Antun FI&
Vlasnik - izdavač -
»NARODNE SVIJESTI“ Dubrovnik,
U stavu čekanja.
Razbojnički napadaj u narodnoj skupštini shvatio
je čitav hrvatski narod posve pravo, kao napadaj ma
svoja najelementarnija životna prava. Potvrda, da je ovo
shvaćanje naroda ispravno jest namjera i osoba raz-
bojnika, koji se je svojim isprsivanjem u narodnoj
skupštini istakao kao velikosrpski šoven. Hrvatski
narod, kojemu je hitac namijenjen, ponio se je dosto-
janstveno, a pale žrtve smatra mučenicima hrvatstva
iz čije krvi imala bi da nikne sloboda i ravnopravnost
Hrvata u ovoj državi,
I dok hrvatske mase, vogjene zdravim instinkom
ovako prosugjuju minule dogogjaje, očekuju od svojih
vogia, da dađu konkretne forme ovim njihovim zahtje-
vima za slobodom i ravnopravnošću.
Čitav hrvatski narod danas je jednodušan. Krvavi
dogogjaji potresli su savjestima i onim Hrvatima, koji
gu pripadali ne hrvatskim strankama, pa tako vidimo
mnogobrojne istupe iz radikalske i demokratske stran-
ke. I oni počinju danas uvigjati, da je Hrvatu mjesto
tamo u hrvatskim strankama.
| Hrvatska Pučka Stranka preko svoje štampe i
tvojih organizacija dala je dužnu počast palim hrvat-
skim žrtvama a njezini pristaše i njezino vodstvo
sjetili su spontano svoju solidarnost i duševno je-
instvo sa čitavim hrvatskim narodom. U našoj neu-
jućenoj javnosti i protivničkoj štampi pojavili su se
lasovi kao da bi i Hrvatska Pučka Stranka poput
lrvatskih demokrata i t. zv. hrvatskih radikala imala
ia mijenja svoju politiku. Ti su se glasovi javljali
isobito obzirom na odnošaje Hrvatske Pučke Stranke
rama Slovenskoj Pučkoj Stranci. Megjutim Hrvatska
Pučka Stranka u tom pogledu nema ništa bitnog da
enja. Jer kolikogod programi jedne i druge stranke
ili jednaki, Hrvatska Pučka Stranka je uvijek naglaša-
jala svoju stranačku neodvisnost te isticala načelo, da
Hrvati imaju organizovati samo u hrvatskim stran-
ama t, j. u strankama čije se vodstvo nalazi u ru-
fama Hrvata.
= Kao uvijek, tako i u današnjem času, koji je od
istoričkog značaja za hrvatski narod Hrvatska Pučka
lranka prosugjivati će sve dogogjaje isključivo sa
tanovišta : što je korisno za hrvatski narod. Njoj je
i unaprijed odregjen njezinim programom, u kojem
ži zakonodavne autonomije, a za Hrvate hrvatski
abor i hrvatsku vladu u Zagrebu jer smatra, da će
& na taj način biti osigurana sloboda i ravno-
tavnost Hrvata u ovoj državi.
_ Danas se i mi nalazimo u stavu čekanja. Na
zborima je većina hrvatskoga naroda dala povjerenje
livatskoj Seljačkoj Stranci, zato pada na nju i glavna
dgovornost za politiku Hrvata. Do danas se nije čula
jezina meritorna riječ. Novinski su stupci puni raznih
lava Svetozara Pribićevića, koje dava u ime SD Koa-
tije, ali čitava javnost čeka odluku vodstva HSS, jer
jeća da samo Hrvat može govoriti u ime hrvat-
toga naroda.
SD koalicija je jedna parlamentarna tvorevina.
okušava joj se dati i dublje idejno značenje. U toj
orevini bi HSS imala predstavljati većinu Hrvata, a
DS većinu prečanskih Srba. Stvar ovako uzeta i pro-
dena mogla biti umjesna, Potrebita je megjutim i tu
krenost i dosljednost, bez koje nema uspješne sa-
nje osobito kad se radi o ovako krupnim stvarima.
osljednost zahtjeva, da se u tom slučaju SDS o-
iči na Srbe- prečane, pa ne bi u njoj smjelo biti
sta gg. Grisogonu, Vilderu, \Palačeku, Krizmanu
li drugim Hrvatima kao ni gg. Žerjavu, Krameru,
iku te drugim Slovencima, Ako se stvar ovako ne
zčisti nemamo prava sa hrvatskog stanovišta tražiti
I Ribara i Angjelinovića, da ostave demokratsku
tanku niti od Varde i Kunjašića da ostave radikalnu.
Ovakovo pročiščavanje je potrebito i obzirom na
mu prošlost Svetozara Pribićevića i njegovih drugova.
e Hrvati vrlo rado pozivljemo na: historijska prava
| vrlo! lako: zaboravljamo ma historiju. U koliko bi
ttozar = Pribićević doista zastupao prečanske Srbe
1ost je nas "Hrvate, da ga kao“ takvog priznamio,
“je stvar Srba samih kome će oni dati svoje. povje-
M
renje. Ali uvijek do sada, kada je Svetozar Pribićević
prekoračio tu granicu te govorio u ime Hrvata i svih
prečana, doživjeli smo mi Hrvati gorka razočaranja.
Nije sada čas za rekriminacjje ali mi Hrvati mo-
mo imati na pameti svu prošlost Sv. Pribićevića od
onda, kada je za vrijeme rata vodio hrvatsko - srpsku
koaliciju. Moramo imati na pameti njegove govore u
hrvatskom saboru i Narodnom Vijeću, gdje je toliko
naglašavao ravnopravnost i prava Hrvala u novoj dr-
žavi, a kasnije u konstituanti priznao, da to nije bilo
iskreno mišljenje, već da je govorio tako, kako bi se
mogao nameinuti Hrvatima za vogju. Ne bi bilo poli-
tički mudro zaboravili niti njegove režime, pod koji-
ma su kundaci i revolveri izvedeni kod mas po prvi
put u političku arenu. Kad bi Hrvati mogli na to za-
boraviti, značilo bi, da su kadri zaboraviti i Puniše
Račiće te slične mu komite u radikalskom klubu.
Moramo biti svijesni veličine današnjega časa,
moramo biti veliki iz poštovanja prama žrtvama.
Imade pojava iz kojih bi se moglo zaključiti da
se nastoji sve žrtve hrvatskoga naroda platiti sa par
ministarskih stolica. Sramežljivo se spominje revizija
ustava, a ne veli se u čemu da se ona sastoji. Mjesto
zakonodavnih autonomija odnosno federacije spominju
se četiri oblasti velikog srbina Srškića.
Vjerujemo da će hrvatski narod danas biti svi-
jestan jakosti svoga duha, pročišćenog patnjama, te
neće dozvoliti da patnje i prolivena krv bude samo
stepenice po kojima će pojedinci da se popnu do
ministarskih stolica,
Takva vlada bila bi krvava vlada, a takvo rije-
šenje značilo bi oskvrnućem krvi hrvatskih mučenika.
Dr. Ivo Miličić.
Potrebe Gruža.
Prenatrpanost gruške obale.
Dosta je prošetat se Gružom, da vidiš sav pro-
strani obalni prostor od magazina za s0, preko Kan-
tafiga, pak do ušća rijeke prepun naslaga drvlja, vi-
sokih poput kuća, koje se tu od više. mjeseca slažu,
izložen nevremenu, čekajući na red, da budu ukrcane,
Obalni je prostor u širini od preko 30 metara sav
zauzet, a za mjesni promet ostavljeno je tek 6 do 7
m. za prolaz naroda, kola, automobila i za neprestani
promet tramvaja, koji isključivo za sebe zaprema skoro
2 m. puta, i kojemu se treba svaki čas uklanjati, Pri
ovakovom stanju svak vidi, da je gruška općinska cesta
postala pogibeljna za prolaznike pri sadašnjem velikom
prometu, koji će još i više porasti, jer se naše drvlje
izvozi i u daleku Ameriku, a sada ga eto traži i Indija.
Mislimo da je skrajnje vrijeme, da se gruška cesta od
hotela ,Petka“ do siacije, proširi još za koja 3: metra,
na račun obale, koja tim ne bi ništa izgubila. Ugle-
dajmo se u svjetske luke ostalih država, gdje promet
ne ometa, a kamo li da bi ugrožavao bezbjednost
mjesnog saobraćaja gragjanstva. Ta zar poradi prometa,
da općinstvo nema ni slobodne šetnje, pa ni sigurna
prolaza cestom ?
Još se pronose glasovi, da će se graditi nova
željeznička stacija posred Gruža, a to kad bude dovr-
šena nova obala. Pametno doista ako je tako. Svuda
su po svijetu 'stacije udaljene od gradskoga centra,
a samo bi se u nas u Eshaeziji imala praviti nepo-
trebna iznimka: u što, dakako, ne možemo da vjeru-
jemo, jer trgovački promet ne smije da bude na teret
i opasnost graglanstva,
BALTIC :
RADIO
najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti
dobivaju se kod
zastupnika za južnu Dalmaciju
Karlo Gjurašić — Dubrovnik
_ Pojedini djelovi za samogradnju mogu se
takogjer dobiti uz najpovoljnije cijene.
#57 Gijenik na zahtjev: besplatno 111
Bg Gel e Svakog
g Jeta
ha vrhu noža,
z pospješuje probavu
uklanja žgaraviću
1 omot Din 4 u Spot anna
Grozna nesreća na gruškoj stanici. Prošle sed-
mice dva miada radnička života, kako je već bilo
javljeno u listu, platili su životom svoj mlađenački
neoprez. Ali bi svakako trebalo da se povede istraga
u stvari njihove smrti, i energičnim odredbama one-
moguće se za u buduće ovakove nesreće naših radnika,
Kao što naviše spominjemo, prenatrpanost je drvlja
u Gružu ogromna i danomice raste, a lokomotiva bez
prekida dan i noć porazmješta po obali novi ogromni
materijal. Radnika je velik broj, svake ruke i dobe,
a to je većinom puka sirotinja, gola i bosa, kojoj može
bit nadnica i ne dotječe da plati kona čište, pa ne mali
broj, kako čujemo, spava izmegju naslaga drvlja, pod
vedrim nebom, ili gdje u baštinama, pod stijenama,
ne samo sada ljeti, već i zimi, Radnički dom je sagra-
gjen, ali osim što je dosta visoko od obale, još jena
nezgodnom položaju, mjesto da je bliže najprometnijoj
tački na Kantafigu. Bilo bi još poželjno, da se i redar-
stvena služba bolje uredi, jer nije više Gruž onaj od
vremena ,Tužne Jele“.
Za nedjeljni počinak lučkih radnika. Neće nam
mislimo, niko zamjeriti da smo nazadnjaci, ako u ovo
naše doba toli razvikane čovječnosti i demokracije
uzmemo da pomognemo našoj radnoj klasi zahtijeva-
iući od poslodavaca i Vlasti nešto počinka preko sed-
mice za bijedne lučke radnike, koji krcaju drvlje i
ugljen na parobrode, ili ispražnjuju željezničke vagone
s drvljem iz unutrašnjosti. Jer se zacijelo nemože kazati
o bogatoj Engleskoj i Americi da su zaostale, dok svak
zna, da u tim zemljama miruje svaki rad od subote
na večer do Ponedjelnika u jutro. Muka je uistinu
gledati u našim većim jadranskim lukama, gdje naši
brojni siromašni radnici iz Bosne, Like i drugih naših
krajeva, trude se i znoje pri ovoj ljetnoj pripeci, od rana
jutra do osam sati u večer, bez cijeloga dana odmora,
pa više puta i bez običajnog počinka iza objeda, jer
vidimo da n. pr. u Gružu i sada u ljeti preuzimlju
svoj teški posao iskrcavanja, ugljena odmah u 1 sat
poslije podne. A kakav je to mučan i znojan trud,
dosta je pogledati te jadne ljude, koji krcaju ili iskr-
cavaju ugljen, koji u malo vremena, zakukuljeni vre-
ćama, od crne prašine pocine poput etiopa, kvaseći tu
crnu hranu mašinskih kotlova dragocjenim ljudskim
znojem. Naši bi se prosvjećeniji radnici, putem svojih
organizacija imali prvi za njih zauzeti kod nadležnih
vlasti, a poduprijet će ih sigurni smo sve naše općin-
stvo bez razlike, jer se ne smije dopustiti, da se po-
radi irgovačkog prometa, ovako do skrajnosti izrabljuje
ljudska snaga i da siromah radnik ne može da ima
jedan dan u sedmici da se sjeti da je i on čovjek,
član ljudske zadruge. — Glas iz opčinstva,
Kako se može popraviti neuredna stolica.
Način je siguran i lagan. Devedeset od sto trpe ma
neurednoj stolici i probavi, na prekomjernoj kiselini u
želudcu, naduhoutosti i podrigavanju. Svi ovi mogu
si odma olakšati boli, ako uzmu poslije svakog jela
jednu malu kašiku praška MAGNA u pola ćaše vode.
Prašak MAGNA odmah neutralizira suvišnu kiselinu,
sprečava rastvaranje hrane i stvaranje plinova, umiruje
i liječi upaljenu menbranu želudca i tako popravlja
bez boli probavu. Kupite već danas 1 omot praška
MAGNA kod Vašega apotekara, uzmeti po uputi, koja
prileži svakom omotu i Vaša će probava biti normalna.
/ Dobiva se u svim apotekama i drogerijama, 1 omot
točnom uputom 4 Din. Gdje nema naručite poštom na
adresu: ,Laboratorij Alga. Sušak Tvornička 258. Za
2 omota prižite pin 10 Din. u markama.
iTO pi za zaba je najbolja.