Trgov.- Obrtn. Nomora u Dubrovniku.

Dne 5. tek. mj. održala se plenarna sjedniica Trgo-
 vačko- Obrtničke Komore sa slijedećim dnevnim redom:
Izvještaj predsjedništva ; odobšenje konačnih računa za
god. 1927.; ponovno štampanje Komorskih Izvještaja;
mišljenje Komore o trgovanju sa lagja; eventualni
predlozi.

U svom govoru predsjednik Dr. Melko Čingrija
spominje kao važan dogogjaj po naš privredni život
prikazanje skupštini na prihvat Neltunske konvencije,
te predvigja oštru borbu Rijeke protiv domaćih luka
o našu inozemnu trgovinu. Domaće luke niti imaju
tehničkog uregjenja kao Rijeka niti onako povoljne
željezničke sveze kao Rijeka. Ako se neće da naše
luke u ovoj utakmici podlegu, hitna je potreba i u
domaćim lukama stvoriti one uregjaje koje Rijeka ima,

Drugo važno pitanje koje zanima našu javnost
je pitanje velikog inozemnog zajma. Njega trebuje naša
privreda a u prvom ređu naša obala za izgragjenje
luka i željeznica.

Po odobrenju konačnih računa za god. 1927. pred-
sjedništvo iznaša predlog glede ponovnog štampanja
Komorskih Izvještaja, koji se prima jednoglasno.

U svom izvještaju tajnik Dr. M. Medini razlaže
pitanje trgovine sa lagje idući od mjesta do mjesta.
Povodom toga što je Veliki Župan Splitske Oblasti
bio za područje svoje oblasti zabranio svako trgovanje
robom sa brodom koji ide iz luke u luku Ministar
Trgovine odredio je, da se ova odluka povuče i ujedno
naredio da se sasluša mnijenje Velikog Župana Du-
brovačke Oblasti i ove Trgovačko. Obrtničke Komore.

Po mišljenju ove Komore prodavanje idući lagjom
od mjesta do mjesta ne može se smatrati kućarenjem.
Kućarenje je onda kad se ide od mjesta do mjesta i
od kuće do kuće bez stalnog pomješća odregjenog za
prodaju. Karakteristika kućarenja sastoji u obilaženju
kuća a ne prenosu robe iz mjesta u mjesto.

Pri prodaji s broda dolaze u obzir dva momenta
u koliko se roba prenosi lagjom iz jednog mjesta u
drugi to je pomorski promet i za njega vrijede po-
morski zakoni; u koliko pak ili sam vlasnik robe tu
robu prodaje, bilo u jednoj luci, bilo idući iz luke u
luku to je trgovački posao i to jedan od starine uebi-
čajeni posao pomorske trgovine.

Istina je, da ovakovo trgovanje nije uvijek bez
zamjere, jer se u njemu krije katkada utakmica mjes-
nim trgovcima, no trgovanje lagjom iz mjesta u mjesto
ne može se zabraniti, jer je ona u samoj naravi po-
morske trgovine. Ona bi se mogla napose regulirati
kao neka trgovina sui generis.

 

Pismo iz naroda.

SLANO. Svečane zadušnice za žrtve zločina u
skupštini. 24.VI. održane su u ovdašnjoj Franjevačkoj
Crkvi svečane zadušnice za hrvatske narodne zastu-
pnike, poginule u narodnoj skupštini u Beogradu.
Crkva je bila puna mješćana i seljaka iz svih obližnjih
sela. Bio je zastupan i općinski odbor sa načelnikom.
Katafalak je bio vrlo lijepo uregjen, a žalobnu sve-
čanost služio je Slanjski župnik vIč. Du, Ivo Čuču-
ković uz asistenciju mnogopoštov. O.O. gvardijana F.
Bebeka i fra C. Brkića. Za vrijeme ovog svečanoga
čina držao je kratak ali značajan govor ovdašnji vrli

NARODNA SVIJEST

župnik velečasni Da. I. Čučuković. Zatim su slijedile
zadušnice t. j. večernja za mrtve i svečano odriješenje.
Poslije poredala se je povorka u svečanom žalobnom
tonu otkrivenih glava s hrvatskim pokoroćenim zasta-
vama od iranj. crkve preko obale do pred kafanu
g. Gluučića. Tu je održao govor g. Ivo Milić prika-
zavši narodu tragičnost ubojstva u skupštini, a poslije
toga vatreno je govorio g. Pero Lujo priv. gimnazist
označivši efekat onog sramotnog čina na hrvatsku po-
litiku. Poslije rodoljubnih poklika Hrvatskoj i njezinim
zadnjim mučenicima, povoika se je mirno razišla. Time
je čitava javnost Slanoga i okolice zasvjedočila svoj
hrvatski osjećaj. Gragjanin.

MALI PROLOG. Antimalarični institut za suzbi-
janje groznice. Kako naš agilni općinski liječnik g. Dr.
Jerković mnogo misli za ovaj narod, koji vrlo strada
od malarije, tako i zadnje vrijeme nastojao je da što
više djece od 7 do 14 g. pošalje na rekovalescenciju
u Trogir, gdje bi se djeca sa dobrom hranom, kupa-
njem, liječenjem i njegom jedino spasili od te nesretne
groznice, koja vodi u sušicu i mlade živote nemilo
u grob baca. Naš narod to vrlo loše cijeni, misleći da
je groznica jedna malenkost i obična čarolija. Uz sve
mnoge savjete g. Dr. Jerkovića i nastojanja ovdašnjeg
vIč. župnika sve je ostalo uzalud, te tako izmegju 20
do 30 djece već zaražene malarijom samo ide jedino.
Žalosno je ovo da se taj narod u ovo doba ne može
da osvijesti, te da ide k pravome putu za korist svog
nasljedstva. Možemo svi biti toplo zahvalni g. Dr. Jer-
koviću, koji vodi puno brige za to, jer sretni smo da
imamo ovako duševne ljude, koji se brinu osobito
za sirotinju.

Sjetva. Kod nas se ovih dana sije proso pak
jadni narod je u očaju pošto ih večina nema ni malo
sjemena, pak se je nadati, da će i dogodine umirati
od gladi. U našoj državi može se toga kupiti, ali pošto
je bijedni narod bez ikakve pomoći i novca, to bi tre-
balo da se uputi od vlasti gdje bi isto mogao u vje-
resiju naći tako da omogući sebe bar malo osigurati.

Stoka i lisice. Kod uas zadnjih dana _ zvjerke,
lisice i t. d. silu marve u brdu poklaše tako da je
blizu broj zaklane marve došao na 200—300. Dakle
još i tu jedinu utjehu, koju uživa ovdašnji težak mora
da izgubi. Jedina bi bila mogućnost ovo spriječiti dobrim
lovcima i vrijednim pasima, ali nažalost kod nas ako
pas nije vezan ili sa brnjicom, odmah žandari tuže.
Dakle lisicam slobodno harati, kada se nemože dru-
gačije. — Ciril G. Nikolac.

SUTOMORE. Prošle Nedjelje proslavilo je ovo
ubavo mjesto ma najsvečaniji način vjenčanje našeg
omiljelog župnika veleč. Da. Gjura Slovinića sa župnom
crkvom Sv. Marije. Ovakovog slavlja nije do sada bilo
u Sutomoru i tom prigodom je još jednom dokazano
kako je obljubljen i sveopće štovan naš Du. Gjuro,
koji već 16 godina pastirski megju nama djeluje. Narod
čitave župe slegao se tog dana u Sutomore, da sa
svojim župnikom podijeli radost dana i da mu čestita
rijetku svečanost. Osobito je veselje nastalo, kad su
popodne nenadano sa motorom prispjeli 30 Budvana,
Dn. Gjurovih mještana sa glazbom, koja je čitavo
popodne koncertirala, a kad se slegla noć produljilo
se je veselje i zabava kod zakuske, uz sviranje glazbe.
Taj dan ostat će svima župljanima u dubokoj uspo-
meni i učvrstit će srdačne veze izmegju njih i njihovog
pastira, kome ovom prigodom želimo dug život na
sreću i procvat župe, mjesta i čitavoga ovoga kraja.

Spičanin.

 

Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar
apetit imati ćete uporabom ljekovitog specijaliteta
Figol. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u
Gružu. Cijena boci Din. 38.—

 

Crni“ hljebac u znoju lica...

Pri lučkom  pristaništu stoji mrk, pod teretom
udušen, veliki oceanski domaći parni brod. Prispio je
jednu uru prije iz Engleške nakrcan ugljenom. Nalog
je da se odmah iskrcava iz njegove duboke utrobe
masa od četiri tisuće tona te svjetlucave crne hrane
proždrljivih mašinskih strojeva. Crna je to hrana i siro-

mašnom radniku, koji njim znojno zaslužuje  na-
sušni kruh.

Prižarilo srpanjsko sunce, bez ćuha vjetra. Dva-
deset nosača se odredilo za primanje tereta s prednjega
dijela na brodu, a dvadeset s krme, Digli se poklopci
s brodskih otvora, i dvije parne dizalice počinju da
rade, istežući iz nutrine velike koše ispunjene prašnim
ugljenom i polažući ih sa štropotom na obalu. Taj
posao ide brzo; lopate rade u broduina obali, a crna
prašina hvata se oznojenih obraza, napunja nozdrve
i grlo, i zamalo bijelca pretvara ' etijopa. Četrdeset
ljudi mlagjih i postarijih prigiblju pleća teškomu košu,
s kukuljicom od vreće na glavi, koja im ujedno služi
za podramčinu i susljedice odnose svaki svoj koš i
ispražajuju ga na odregjeno mjesto, te se hitno vra-
ćaju, da ga im se iznova napuni. Ta valja se žuriti,
jer je s preduzimačem radnje sklopljena pogodba, da
se za stanovitu svotu isprazni golema brodska utroba
za vrijeme od osam dana. Čuje se neprekidno mono-
tona i klopotna orljava parne dizalice i šuštanje izla-
zeće pare; peče poput vatre užarena gvozdena paluba,
vraćaju še u brod ispražnjeni koši i opet se brze napu-

njeni dižu i tako to traje, bez

časka otpokola, Petak
u svetac od ranog srpanjskoga jutra, do jednu uru iza
zahoda sunca: četrnajest dugih sata, odbiv jednosatno
vrijeme na objedu. A ipak su blaženi ti bijedni ljudi
iz naših gorskih oskudnih krajeva, jer mogu da i na
ovakav vrlo mučni način istuku koju: desetaču na dan,
da od bijede i golotinje u ove teške dane besposlice
ne postradaju na kućnom ognjištu.
*
S * *

A taj crni ugljen koliko je već puta bio orošen
radničkim znojem ! Počevši od radnika, gdje ti bijedni
ljudi s velikom pogibelji života raskopavaju utrobu ze-
mlje; pak dalje koliko muke dok ga ne iznesu na
površinu, i odatle opet u skladišta ili na brodove.
Sa hrpa pak u skladištima opet se vodi dalje, vodom
i kopnom, za porabu industrije. Pa da nije kazao istinu
onaj veliki katolički učenjak abb& Moigno, da i mo-
derni tehnički napredak ima veliku dozu okrutnosti
na teret nižih klasa, naročito pak ako humani socijalni
zakoni ne urede prama pravičnosti odnošaje izmegju
radnih klasa i velike industrije. Zar ne zahtjeva toli
danas razvikano čovjekoljublje, da bi se barem uvelo

u svim radnjama nedjeljni počinak, da čovjek zna, .
da je čovjek ? No gdje je danas takova humanost prama

nižemu radniku u ovo željezno doba modernoga na-
pretka ,.? Ko od onih što uživaju moderne ,komiorte“
misli na kopača u rudniku ili na ložača u stroju ?

N. Ivanović.

 

Br, 28.

IZ JUGOSLAVIJE.

Politička situacija. Poslije ostavke vlade Kruna
je počela konsultovanjem klubova, Prešla je preko obi.
čaja da pozove na razgovor predsjednika Skupštine
pa je pozvan prvi Aca Stanojević, komu je povjeren
mandat za najširu koncentraciju. Kad je Aca Stanojević
želio povesti razgovor s Radićem, ovaj je poručio da
neće razgovarati s nijednim predstavnikom današnje
vladine većine. Stoga je Stanojević morao vratiti Kruni
mandat. Kruna je na to povjerila mandat Stjepanu
Radiću, ali ga je i on povratio s motivacijom, da ne
može raditi s sadašnjom Skupštinom, Na to su kon.
sultovani skupno šefovi klubova, da se nagje izlaz iz
sadašnje krize, ali nije došlo do nikakvog rezultata,
Čeka se, da Selj. Dem. Koalicija precizira svoje zahtjeve
za riješenje hrvatskog pitanja. Ali Radić nakon prese.
ljenja u Zagreb neće da ništa izjavljuje. Kako javljaju
radi se sada oko pripreme jedne neutralne vlade sa
jednim diplomatom ili generalom na čelu. Megjutim
odluka se zavlači, jer se traži postićiljsporazum za
riješenje današnje teške krize.

Tendencijozne lažne vijesti proti H. P.S. šire
ovih dana usmeno i pismeno protivnici Hrv. Pučke
Stranke. Tako je posve izmišljena vijest, što se je pro.
šlog Utorka čitala po gradu u »Jutarnjem Listu« o dr.
žanju organizacije H. P.S. u Dubrovniku, jer ona nije
donijela niti mogla donijeti nikakovog zaključka, bu.
dući se prošlih dana nije ni sastajala. Program H. P.S,
o zakonodavnim autonomijama, hrvatskom saboru i
banu u Zagrebu poznat je svakomu i od toga pro.
grama H. P. S. ne odstupa. I zato Seljačko Demokratska
Koalicija, ako hoće dobra hrvatskom narodu, treba da
se priključi programu H. P.S. pa će svi pošteni Hrvati
biti skupa, a neće trebati da im sudbinu kroji najveći
dosadašnji unesrečitelj Hrvata — Svetozar Pribičević,
koji se plaši federacije ili autonoinije, ko vrag od
krštene vode!

Radić u Zagrebu. U Nedjelju se je iz Beograda
povratio u Zagreb g. Radić, praćen po želji Kraljevoj
od Dr. Kostića. Snjim su došli u Zagreb i ranjeni
Dr. Pernar i Grandža, Cijelim putem do Zagreba na
stanicama ga je dočekivao narod, a u Zagrebu, oki.
ćenim zastavama i zelenilom, dočekaše ga silne mase
svijeta. Istim vozom putovao je i preuzv. papinski
nuncij Msgr. Dr. H. Pellegrinetti i kad je doznao da
putuje zajedno sa g. Radićem, posjetio ga u njegovom
vagonu. G. Radića su u Zagrebu posjetili izmegju
ostalih zagrebački načelnik Heinzel a još prije skupa
presvij. gospodin nadbiskup Dr. Bauer i križevački
bisknp Dr. Dionizije Njaradi, i izrazili mu svoje veselje
radi sretno preboljene rane, te ostali su ostali duže
vremena u razgovoru sa g. Radićem.

 

Kretanje parobroda.
Dubrovačka Parobrodska Plovidba A. D,

 

 

o |Datum! Gdje se nalazi |
»Bosanka“ 4 | prispio u Vranjic
, Daksa“ 5/7) > >» Buenos-Ayees : |
, Dubac“ 8/7 x» sSfax :
| »Dubravka“ 27/6 | krenuo iz Glasgowa za Torre Anunziata
| ,Fed. Glavić“ 3/8 > >» Buenos-Airesa za Trieste
| »Lapad“ 7/7) prispio u Paimboeuf
»Naprijed“ 6/7) > > Split (Pruga od Levanta)
wPracat“ 2/7 krenuo iz Beyroutha
Sveti Vlaho“ | 8/7| prispio u Dubrovnik 2
Srebreno“ 6/7 > > Glasgow.
»Srgi“ 26/6 ,  , Trieste
Nik. Pašić“ 28/6 > . Rosario
»Kumanovo“ obavlja pruge Gruž-Trst i Kotor-Trst
Petka“ > > _ Gruž-Velaluka
, Dubrovnik“ pruge Split-Gruž, Split-Kotor i Gruž-Bari,

Atlantska Plovidba Ivo Račić a. d.

 

 

 

 

 

 

Parobrod Datum Gdje se nalazi
Izvor“ 2/7 | krenuo iz Venecije za [Melilla
»lIzrada“ 25/6 > > St. Vincent za Oran
Istina“ 19/6 »  , Cardiffa za Plote
Ivo Račić“ 22/6 > > Dunstona za Split
Iskra“ 8/6 » Barry Doacka za Buenos-Ayres
»Epidauro“ 26/6 » > Tocopilla za Panamu
,Marija Račić“ | 15/6 > >» Hulla za Buenos Aires
Izgled“ 27/6 > >» Algera za Middlesbrough
»Izabran“ 3/7 « >» Algera za Dakar
»Carica Milica“ | 24/6 | prispio u Concepcion
»Vidovdan“ 29/6 > » San Nicola
Nemanja“ 19/6 | krreno iz St. Thomas za Oran
Nevesinje 1/7 | prispio u Amsterdan
»Dušan Silni“ | 29/6 > > Dubrovnik li.

Jugoslovensko - Amerikanska Plovidba a. d.
,Njegoš“ 1/7 | prispio u Cardlff
»Jugoslavija“ | 30/6 | krenuo iz Barcelone za Ushant
»N. Mihanović“ | 24/6 » > Glasgowa za Montevideo
Zrinski“ 11/6| prispio u Cerdiff
»M Petrinović“ | 14/6 | krenuo iz Blytha za Panamu
»Vojv. Putnik“ | 19/6 | prisipo u Antofogasta
Preradović“ 29/6 | krenuo iz Rio za Buenos Ayres Roads
Gundulić“ 26/6 | prispio u Palerno
»Aleksandar I.“ | 16/6 | krenuo iz Barry Docka za Rio