Trgov.- Obrtn. Nomora u Dubrovniku. Dne 5. tek. mj. održala se plenarna sjedniica Trgo- vačko- Obrtničke Komore sa slijedećim dnevnim redom: Izvještaj predsjedništva ; odobšenje konačnih računa za god. 1927.; ponovno štampanje Komorskih Izvještaja; mišljenje Komore o trgovanju sa lagja; eventualni predlozi. U svom govoru predsjednik Dr. Melko Čingrija spominje kao važan dogogjaj po naš privredni život prikazanje skupštini na prihvat Neltunske konvencije, te predvigja oštru borbu Rijeke protiv domaćih luka o našu inozemnu trgovinu. Domaće luke niti imaju tehničkog uregjenja kao Rijeka niti onako povoljne željezničke sveze kao Rijeka. Ako se neće da naše luke u ovoj utakmici podlegu, hitna je potreba i u domaćim lukama stvoriti one uregjaje koje Rijeka ima, Drugo važno pitanje koje zanima našu javnost je pitanje velikog inozemnog zajma. Njega trebuje naša privreda a u prvom ređu naša obala za izgragjenje luka i željeznica. Po odobrenju konačnih računa za god. 1927. pred- sjedništvo iznaša predlog glede ponovnog štampanja Komorskih Izvještaja, koji se prima jednoglasno. U svom izvještaju tajnik Dr. M. Medini razlaže pitanje trgovine sa lagje idući od mjesta do mjesta. Povodom toga što je Veliki Župan Splitske Oblasti bio za područje svoje oblasti zabranio svako trgovanje robom sa brodom koji ide iz luke u luku Ministar Trgovine odredio je, da se ova odluka povuče i ujedno naredio da se sasluša mnijenje Velikog Župana Du- brovačke Oblasti i ove Trgovačko. Obrtničke Komore. Po mišljenju ove Komore prodavanje idući lagjom od mjesta do mjesta ne može se smatrati kućarenjem. Kućarenje je onda kad se ide od mjesta do mjesta i od kuće do kuće bez stalnog pomješća odregjenog za prodaju. Karakteristika kućarenja sastoji u obilaženju kuća a ne prenosu robe iz mjesta u mjesto. Pri prodaji s broda dolaze u obzir dva momenta u koliko se roba prenosi lagjom iz jednog mjesta u drugi to je pomorski promet i za njega vrijede po- morski zakoni; u koliko pak ili sam vlasnik robe tu robu prodaje, bilo u jednoj luci, bilo idući iz luke u luku to je trgovački posao i to jedan od starine uebi- čajeni posao pomorske trgovine. Istina je, da ovakovo trgovanje nije uvijek bez zamjere, jer se u njemu krije katkada utakmica mjes- nim trgovcima, no trgovanje lagjom iz mjesta u mjesto ne može se zabraniti, jer je ona u samoj naravi po- morske trgovine. Ona bi se mogla napose regulirati kao neka trgovina sui generis. Pismo iz naroda. SLANO. Svečane zadušnice za žrtve zločina u skupštini. 24.VI. održane su u ovdašnjoj Franjevačkoj Crkvi svečane zadušnice za hrvatske narodne zastu- pnike, poginule u narodnoj skupštini u Beogradu. Crkva je bila puna mješćana i seljaka iz svih obližnjih sela. Bio je zastupan i općinski odbor sa načelnikom. Katafalak je bio vrlo lijepo uregjen, a žalobnu sve- čanost služio je Slanjski župnik vIč. Du, Ivo Čuču- ković uz asistenciju mnogopoštov. O.O. gvardijana F. Bebeka i fra C. Brkića. Za vrijeme ovog svečanoga čina držao je kratak ali značajan govor ovdašnji vrli NARODNA SVIJEST župnik velečasni Da. I. Čučuković. Zatim su slijedile zadušnice t. j. večernja za mrtve i svečano odriješenje. Poslije poredala se je povorka u svečanom žalobnom tonu otkrivenih glava s hrvatskim pokoroćenim zasta- vama od iranj. crkve preko obale do pred kafanu g. Gluučića. Tu je održao govor g. Ivo Milić prika- zavši narodu tragičnost ubojstva u skupštini, a poslije toga vatreno je govorio g. Pero Lujo priv. gimnazist označivši efekat onog sramotnog čina na hrvatsku po- litiku. Poslije rodoljubnih poklika Hrvatskoj i njezinim zadnjim mučenicima, povoika se je mirno razišla. Time je čitava javnost Slanoga i okolice zasvjedočila svoj hrvatski osjećaj. Gragjanin. MALI PROLOG. Antimalarični institut za suzbi- janje groznice. Kako naš agilni općinski liječnik g. Dr. Jerković mnogo misli za ovaj narod, koji vrlo strada od malarije, tako i zadnje vrijeme nastojao je da što više djece od 7 do 14 g. pošalje na rekovalescenciju u Trogir, gdje bi se djeca sa dobrom hranom, kupa- njem, liječenjem i njegom jedino spasili od te nesretne groznice, koja vodi u sušicu i mlade živote nemilo u grob baca. Naš narod to vrlo loše cijeni, misleći da je groznica jedna malenkost i obična čarolija. Uz sve mnoge savjete g. Dr. Jerkovića i nastojanja ovdašnjeg vIč. župnika sve je ostalo uzalud, te tako izmegju 20 do 30 djece već zaražene malarijom samo ide jedino. Žalosno je ovo da se taj narod u ovo doba ne može da osvijesti, te da ide k pravome putu za korist svog nasljedstva. Možemo svi biti toplo zahvalni g. Dr. Jer- koviću, koji vodi puno brige za to, jer sretni smo da imamo ovako duševne ljude, koji se brinu osobito za sirotinju. Sjetva. Kod nas se ovih dana sije proso pak jadni narod je u očaju pošto ih večina nema ni malo sjemena, pak se je nadati, da će i dogodine umirati od gladi. U našoj državi može se toga kupiti, ali pošto je bijedni narod bez ikakve pomoći i novca, to bi tre- balo da se uputi od vlasti gdje bi isto mogao u vje- resiju naći tako da omogući sebe bar malo osigurati. Stoka i lisice. Kod uas zadnjih dana _ zvjerke, lisice i t. d. silu marve u brdu poklaše tako da je blizu broj zaklane marve došao na 200—300. Dakle još i tu jedinu utjehu, koju uživa ovdašnji težak mora da izgubi. Jedina bi bila mogućnost ovo spriječiti dobrim lovcima i vrijednim pasima, ali nažalost kod nas ako pas nije vezan ili sa brnjicom, odmah žandari tuže. Dakle lisicam slobodno harati, kada se nemože dru- gačije. — Ciril G. Nikolac. SUTOMORE. Prošle Nedjelje proslavilo je ovo ubavo mjesto ma najsvečaniji način vjenčanje našeg omiljelog župnika veleč. Da. Gjura Slovinića sa župnom crkvom Sv. Marije. Ovakovog slavlja nije do sada bilo u Sutomoru i tom prigodom je još jednom dokazano kako je obljubljen i sveopće štovan naš Du. Gjuro, koji već 16 godina pastirski megju nama djeluje. Narod čitave župe slegao se tog dana u Sutomore, da sa svojim župnikom podijeli radost dana i da mu čestita rijetku svečanost. Osobito je veselje nastalo, kad su popodne nenadano sa motorom prispjeli 30 Budvana, Dn. Gjurovih mještana sa glazbom, koja je čitavo popodne koncertirala, a kad se slegla noć produljilo se je veselje i zabava kod zakuske, uz sviranje glazbe. Taj dan ostat će svima župljanima u dubokoj uspo- meni i učvrstit će srdačne veze izmegju njih i njihovog pastira, kome ovom prigodom želimo dug život na sreću i procvat župe, mjesta i čitavoga ovoga kraja. Spičanin. Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar apetit imati ćete uporabom ljekovitog specijaliteta Figol. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci Din. 38.— Crni“ hljebac u znoju lica... Pri lučkom pristaništu stoji mrk, pod teretom udušen, veliki oceanski domaći parni brod. Prispio je jednu uru prije iz Engleške nakrcan ugljenom. Nalog je da se odmah iskrcava iz njegove duboke utrobe masa od četiri tisuće tona te svjetlucave crne hrane proždrljivih mašinskih strojeva. Crna je to hrana i siro- mašnom radniku, koji njim znojno zaslužuje na- sušni kruh. Prižarilo srpanjsko sunce, bez ćuha vjetra. Dva- deset nosača se odredilo za primanje tereta s prednjega dijela na brodu, a dvadeset s krme, Digli se poklopci s brodskih otvora, i dvije parne dizalice počinju da rade, istežući iz nutrine velike koše ispunjene prašnim ugljenom i polažući ih sa štropotom na obalu. Taj posao ide brzo; lopate rade u broduina obali, a crna prašina hvata se oznojenih obraza, napunja nozdrve i grlo, i zamalo bijelca pretvara ' etijopa. Četrdeset ljudi mlagjih i postarijih prigiblju pleća teškomu košu, s kukuljicom od vreće na glavi, koja im ujedno služi za podramčinu i susljedice odnose svaki svoj koš i ispražajuju ga na odregjeno mjesto, te se hitno vra- ćaju, da ga im se iznova napuni. Ta valja se žuriti, jer je s preduzimačem radnje sklopljena pogodba, da se za stanovitu svotu isprazni golema brodska utroba za vrijeme od osam dana. Čuje se neprekidno mono- tona i klopotna orljava parne dizalice i šuštanje izla- zeće pare; peče poput vatre užarena gvozdena paluba, vraćaju še u brod ispražnjeni koši i opet se brze napu- njeni dižu i tako to traje, bez časka otpokola, Petak u svetac od ranog srpanjskoga jutra, do jednu uru iza zahoda sunca: četrnajest dugih sata, odbiv jednosatno vrijeme na objedu. A ipak su blaženi ti bijedni ljudi iz naših gorskih oskudnih krajeva, jer mogu da i na ovakav vrlo mučni način istuku koju: desetaču na dan, da od bijede i golotinje u ove teške dane besposlice ne postradaju na kućnom ognjištu. * S * * A taj crni ugljen koliko je već puta bio orošen radničkim znojem ! Počevši od radnika, gdje ti bijedni ljudi s velikom pogibelji života raskopavaju utrobu ze- mlje; pak dalje koliko muke dok ga ne iznesu na površinu, i odatle opet u skladišta ili na brodove. Sa hrpa pak u skladištima opet se vodi dalje, vodom i kopnom, za porabu industrije. Pa da nije kazao istinu onaj veliki katolički učenjak abb& Moigno, da i mo- derni tehnički napredak ima veliku dozu okrutnosti na teret nižih klasa, naročito pak ako humani socijalni zakoni ne urede prama pravičnosti odnošaje izmegju radnih klasa i velike industrije. Zar ne zahtjeva toli danas razvikano čovjekoljublje, da bi se barem uvelo u svim radnjama nedjeljni počinak, da čovjek zna, . da je čovjek ? No gdje je danas takova humanost prama nižemu radniku u ovo željezno doba modernoga na- pretka ,.? Ko od onih što uživaju moderne ,komiorte“ misli na kopača u rudniku ili na ložača u stroju ? N. Ivanović. Br, 28. IZ JUGOSLAVIJE. Politička situacija. Poslije ostavke vlade Kruna je počela konsultovanjem klubova, Prešla je preko obi. čaja da pozove na razgovor predsjednika Skupštine pa je pozvan prvi Aca Stanojević, komu je povjeren mandat za najširu koncentraciju. Kad je Aca Stanojević želio povesti razgovor s Radićem, ovaj je poručio da neće razgovarati s nijednim predstavnikom današnje vladine većine. Stoga je Stanojević morao vratiti Kruni mandat. Kruna je na to povjerila mandat Stjepanu Radiću, ali ga je i on povratio s motivacijom, da ne može raditi s sadašnjom Skupštinom, Na to su kon. sultovani skupno šefovi klubova, da se nagje izlaz iz sadašnje krize, ali nije došlo do nikakvog rezultata, Čeka se, da Selj. Dem. Koalicija precizira svoje zahtjeve za riješenje hrvatskog pitanja. Ali Radić nakon prese. ljenja u Zagreb neće da ništa izjavljuje. Kako javljaju radi se sada oko pripreme jedne neutralne vlade sa jednim diplomatom ili generalom na čelu. Megjutim odluka se zavlači, jer se traži postićiljsporazum za riješenje današnje teške krize. Tendencijozne lažne vijesti proti H. P.S. šire ovih dana usmeno i pismeno protivnici Hrv. Pučke Stranke. Tako je posve izmišljena vijest, što se je pro. šlog Utorka čitala po gradu u »Jutarnjem Listu« o dr. žanju organizacije H. P.S. u Dubrovniku, jer ona nije donijela niti mogla donijeti nikakovog zaključka, bu. dući se prošlih dana nije ni sastajala. Program H. P.S, o zakonodavnim autonomijama, hrvatskom saboru i banu u Zagrebu poznat je svakomu i od toga pro. grama H. P. S. ne odstupa. I zato Seljačko Demokratska Koalicija, ako hoće dobra hrvatskom narodu, treba da se priključi programu H. P.S. pa će svi pošteni Hrvati biti skupa, a neće trebati da im sudbinu kroji najveći dosadašnji unesrečitelj Hrvata — Svetozar Pribičević, koji se plaši federacije ili autonoinije, ko vrag od krštene vode! Radić u Zagrebu. U Nedjelju se je iz Beograda povratio u Zagreb g. Radić, praćen po želji Kraljevoj od Dr. Kostića. Snjim su došli u Zagreb i ranjeni Dr. Pernar i Grandža, Cijelim putem do Zagreba na stanicama ga je dočekivao narod, a u Zagrebu, oki. ćenim zastavama i zelenilom, dočekaše ga silne mase svijeta. Istim vozom putovao je i preuzv. papinski nuncij Msgr. Dr. H. Pellegrinetti i kad je doznao da putuje zajedno sa g. Radićem, posjetio ga u njegovom vagonu. G. Radića su u Zagrebu posjetili izmegju ostalih zagrebački načelnik Heinzel a još prije skupa presvij. gospodin nadbiskup Dr. Bauer i križevački bisknp Dr. Dionizije Njaradi, i izrazili mu svoje veselje radi sretno preboljene rane, te ostali su ostali duže vremena u razgovoru sa g. Radićem. Kretanje parobroda. Dubrovačka Parobrodska Plovidba A. D, o |Datum! Gdje se nalazi | »Bosanka“ 4 | prispio u Vranjic , Daksa“ 5/7) > >» Buenos-Ayees : | , Dubac“ 8/7 x» sSfax : | »Dubravka“ 27/6 | krenuo iz Glasgowa za Torre Anunziata | ,Fed. Glavić“ 3/8 > >» Buenos-Airesa za Trieste | »Lapad“ 7/7) prispio u Paimboeuf »Naprijed“ 6/7) > > Split (Pruga od Levanta) wPracat“ 2/7 krenuo iz Beyroutha Sveti Vlaho“ | 8/7| prispio u Dubrovnik 2 Srebreno“ 6/7 > > Glasgow. »Srgi“ 26/6 , , Trieste Nik. Pašić“ 28/6 > . Rosario »Kumanovo“ obavlja pruge Gruž-Trst i Kotor-Trst Petka“ > > _ Gruž-Velaluka , Dubrovnik“ pruge Split-Gruž, Split-Kotor i Gruž-Bari, Atlantska Plovidba Ivo Račić a. d. Parobrod Datum Gdje se nalazi Izvor“ 2/7 | krenuo iz Venecije za [Melilla »lIzrada“ 25/6 > > St. Vincent za Oran Istina“ 19/6 » , Cardiffa za Plote Ivo Račić“ 22/6 > > Dunstona za Split Iskra“ 8/6 » Barry Doacka za Buenos-Ayres »Epidauro“ 26/6 » > Tocopilla za Panamu ,Marija Račić“ | 15/6 > >» Hulla za Buenos Aires Izgled“ 27/6 > >» Algera za Middlesbrough »Izabran“ 3/7 « >» Algera za Dakar »Carica Milica“ | 24/6 | prispio u Concepcion »Vidovdan“ 29/6 > » San Nicola Nemanja“ 19/6 | krreno iz St. Thomas za Oran Nevesinje 1/7 | prispio u Amsterdan »Dušan Silni“ | 29/6 > > Dubrovnik li. Jugoslovensko - Amerikanska Plovidba a. d. ,Njegoš“ 1/7 | prispio u Cardlff »Jugoslavija“ | 30/6 | krenuo iz Barcelone za Ushant »N. Mihanović“ | 24/6 » > Glasgowa za Montevideo Zrinski“ 11/6| prispio u Cerdiff »M Petrinović“ | 14/6 | krenuo iz Blytha za Panamu »Vojv. Putnik“ | 19/6 | prisipo u Antofogasta Preradović“ 29/6 | krenuo iz Rio za Buenos Ayres Roads Gundulić“ 26/6 | prispio u Palerno »Aleksandar I.“ | 16/6 | krenuo iz Barry Docka za Rio