Poštarina plečena u gotovu
29
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 19. Jula 1928.
RE God. X.
vijesi
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i liprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
vw . . . . .
Naše ideje pobjegjuju.
Nakon krvavih dogogjaja u narodnoj skupštini
došla je naša unutarnja politika u novu fazu. Obilježje
[ovom razdoblju našeg javnog života dava ogorčenje
[hrvatskoga naroda, koji traži garancije, da se ovakvi
dogogjaji neće više nikada ponoviti. Takve će pak
garancije biti dane jedino, ako se uklone i dalnji
uzroci, koji su doveli do oncg kobnog dogogjaja.
i Glavni dakle faktor našeg političkog života jest
|narod. Onaj narod koji dugo muči i promatra ono što
[se oko njega dogagja, ali koji znade u izvjesnim
momentima da se javi i poruši jednim mahom sve ono
|što je do tada izvještačeno prikazivano njegovom voljom,
ja nije odgovaralo dubokom uvjerenju njegove duše.
Mi smo kroz ovo deset godina imali mnogo
[pokušaja da se mislificira volja narodna, U prvim
[danima slobode i oduševljenja htjelo se je nametnuti
[hrvatskome narodu neki nejasni ideal integralnog jugo-
|slavenstva. Najizrazitiji predstavnik te ideclogije bio je
|Svetozar Pribićević. Svima nama su još u uspomeni
[oni dani teških kušnja za hrvatski narod, Ne samo da
|su njegovi pristaše oboružani revolverima napadali
vakoga tko je javno isticao lirvatsko ime; pod reži-
om Svetczara Pribićevića bio je Obznanom udaren
itav hrvalski rarod, I naši sumišljenici bili su progo-
jeni i divljački napadani. Ali sumišljenici Svetozara
ribićevića nijesu se na to ograničili, kao ni zločincu
Račiću nije bila sveta niti njima nepovredivost naro-
|dnog poslanika. Baš pitomi Dubrovnik je bio pozo-
ištem, gdje je bio tvorno napadnut jedan narodni
oslanik Hrvatske Pučke Stranke.
Ta je ideologija integralnog jugoslavenstva doži-
jela u hrvatskom narodu potpunu kapitulaciju. I danas
idimo da onaj koji je bio glavnim ncsiocem te ideje,
oji je vogjen tom ideologijom nametnuo Hrvatima
vidovdanski ustav, vidimo da taj isti Svetozar Pribi-
| ćević, iskreno ili neiskreno, riječju i djelovanjem pri-
|znaje svoju potpunu idejnu kapiluliciju. I on danas
redlaže, da se mijenja onaj isti ustav za kojeg se je
valio, da je njegovo djelo. Isto onako kako se je
[nekad trudio da dokaže kako je taj ustav jedan ideal,
koji će u našoj državi osigureti jednakost i blagostanje,
ako isto danas ističe: potrebu njegove revizije ako se
oće i Hrvate da smatra ravnopravnim gragjanima te
|im se i zagarantira ta jednakopravnost.
E Kao odgovor na nasilnu i pogrešnu politiku
Svetozara Pribićevića i njegovih pomagača, došao je
Stjepan Radić sa svojom politikom. I vjegova je ideo-
ogija doživjela više peripetija. Svojom mirctvornom
epublikom je kapitulirao te proglasio u svojim izja-
ama g. 1925. vidovdanski ustav svelinjom. Godine
925. kapitulirao je Stjepan Radić pred Pašićem i
Pribićevićem a danas mora da kapitulira pred hrvat-
kim narodom. :
Još neznamo kako će da se dalje razviju političke
rilike kod nas. Iz izjava Svetozara Pribićevića što ih
(je dao u ime SDK, kao što i iz izjava Dr, Mačeka
(jasno proizlazi, da će se SDK, a u prvom redu HSS
odazvati pozivu hrvatskoga naroda, koji iraži neka se
u našoj državi stvore: takve prilike, koje će garantirati,
a se dogogjaji od 20. juna u narodnoj skupštini neće
tod nas više nikada dogoditi. Takve garancije će biti
odane jedino, ako se trajno urede odnošaji izmegju
rba, Hrvata i Slovenaca u ovoj državi. Po uvjerenju
itave hrvatske javnosti vidovdanski je ustav glavni
trivac, da su odnošaji megju pojedinim narodima ove
ržave neuregjeni i zategnuti. I zato je danas jedno-
lušan zahtjev Hrvata : revizija ustava.
Promatrano sa stanovišta ideologije i programa
pojedinih naših stranaka, revizija ustava znači idejnu
apitulaciju svih naših stranaka osim Hrvatske i Slo-
ske Pučke Stranke te federalista. U: posljednje su
arlamentarne izbore, samo iri spomenute stranke išle
zahtjevom revizije ustava. Politički dogagjaji i razvoj
rilika dali su nam pravo.
= I dok su tako danas sve hrvatske stranke jedno-
ušne u zahtjevu za revizijom ustava, nemamo još od
najače hrvatske 'stranke HSS točno! odregjenog stano-
išta u čemu da se ta revizija, sastoji. Može HSS
auzeti stanovište ,kakvo hoće, ali narcd će jednom
sjetiti kako je potrebno, da i u tom pogledu dogje do
važenja zahtjev HPS za zakonodavnim autonomijama.
: obijediti, .pa
pobij: i
I
fp
= Naš će program i u tom pravcu
nakar za to trebalo i dalnjih 10 godina.
i jena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mijesečno:
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Nečedna ženska nošnja.
Nepristojna je moda zavladala posljednjih godina
u svemu svijetu, te nema skoro mjesta u keje nije za-
virila. Posljedica je tome: bestidnost u ženskinja, na-
pose kod mladeži.
Za čim je išao bezvjerski odgoj u današnjim a-
teističnim državama, naime za potpunom emancipacijom
žene od kršćanskoga stida i ćudorednosti, to je već
i postignuo. Mala djeca u ranim godinama navikla su
se kroz zadnje vrijeme na golotinju piiti tako da de-
setgodišnja ili dvanaestgodišnja djevojčica ne zna što
je stid i čudi se ako joj se štogod u tome zabavi, i
sutra bi bez sumnje bila voljna ići ulicom u kupaćem
odijelu. I to je baš ono, što bez prestanka prikričavaju
i začim idu novopoganski učitelji ,slobodnoga“ od-
goja. Da to dovodi i do potpune podivljalosti današ-
njega mlagjega naraštaja ne treba ni spominjati; jer
vidimo da nema kod većine ni pojma o pristojnom
vladanju u društvu. Pitanje je dakle i o elementarnoj
pristojnosti ili, kako se u mas reče o skladnosti. A
mnoge kršćanske i još ,pobožne“ matere to vide, ali
se slabo ili nikako ne opiru. Ta bila bi velika naivnost
to zahtijevati od matere, koja u svojoj lažnoj savijesti
misli da može složiti nauku evangjeosku sa propisi-
ma poganske mode!
Da je cilj nečedne mode, koja proizlazi, kako je
poznato, iz redova ,polusvijeta“ Pariza, Berlina, Beča,
Rima i drugih pokvarenih centara, uništenje kršćaniskoga
ćudoregja, spomenut ćemo što je kazao o stvari glavni
tajnik talijenskcga fašizma Turatti na sastanku ženske
fašističke gimnastične organizacije ,mlađe talijanke“ u
Brašiji. Njegov govor bio je oduran hvalospjev gruboj
i surovoj naturalističnoj pedagogiji. On je glasno i
jasno pozvao mlade Talijanke, da gimnasticiraju svoje
tijelo, da ga izlažu gola na sunce, davši im odurni
nalog: odbacite lažljivi stid ! Stidljivost, čednost, lažne
su kreposti, koje ne smiju da budu odlike mladih Ta-
lijanka#). Na žalost ovo mišljenje koje širi već deceni-
jima bezbožna pedagoška nauka, uahodi svojih pris-
taša na sve strane pod izlikom higijenskog jačanja ti-
jela. I kod nas je i po nekim primorskim selima, ne
samo po gradovima, prodrla svuda nečedna ili bolje
bestidna ženska nošnja, te je ovim neredom dobrahno
već utrt put ,slobodnoj ljubavi“ i bračnoj nevjeri. Sa-
mo neka dogje gragjanski brak, i propast naroda je
gotova. Jedino dobro što smo još imali, to je bilo
čisto pučko čudoregje, a i to nam skoro oteše pre-
vratna moderna načela.
Ni u pogansko rimsko i grčko doba nijesu ženske
bile ni izdsleka tako slobodne u nošnji kako danas, jer
se zna, da su grkinje i rimljanke imale i kod kuće na
sebi tuniku (stola), koja im je padala do noga; a kad
su izlazile vani imala je svaka širok i dug plašt (pal-
18), kojega su jedan okrajak premetale preko lijevoga
ramena. Slične ženske golotinje u javnosti, kao što je
današnja, ne pamti ni grčko ni rimsko društvo, ni u
doba najveće poganske razuzdanosti, jer su zakoni šti-
tili barem vanjštinu javnoga ćudoregja na ulici. Naža-
lost ni crkve nijesu poštegjene od sablazne golotinje,
pored svih ukora i zabrana crkve, jer kad u kućama
nema stida, nemože da je bude ni na ulici, ni u crkvi,
A nije se ni lako više suprotstaviti općoj bujici. I
školska ženska djeca polaze školu napola gola zajedno
sa muškom djecom, što mora da iz mala porazno
djeluje na njihove mlade duše. Priznati je, da je i prije
bilo ćudorednih prestupaka u kršćanskom puku, ali su
se prestupnici stidjeli, a stid je zaštita morala: sada se
pak tim još diče!.. Ne ostaje drugo nego da bolno
uskliknemo: Quo jam devenimus: Kamo smo već (i
neočutno) dospjeli! Za nas katolike ne ostaje drugo,
nego osnivati vlastite privatne škole, a do tada povje-
ravati odgoj djece katoličkim zavodima. Inače nema ni
govora o katoličkoj akciji kod: nas. N.
V 9). ,Nova Revija“ god 1928., br. 2. str. 131 - 133.
ai
S Pri rgjavom osjećaju, Franz-Josefova gorka voda
e prijatno djeljujuće domaće sredstvo, od koga i mala
juje. Dopisi specijalista ženskih
elovanje Franz-Jozefove gorke
ežnim organima.
Hi sigurno djel
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč — Dubrovnik.
Tečaj J. K. Đ. Lige na Korčuli.
Opet će se ove kao i svake godine Mahnićeva
djeca sakupit, ali u sasvim druge svrhe i ma drugi
način nego što su to bili zadnjih dviju godina mani-
festacioni sastauci u Dubrovniku i Splitu. J.K. Đ. Ligi
se je sa stanovitih strana proricala smrt. Njezin kratki
zastoj u radu je bio povod, da joj protivnici navijeste
skori slom, te da je kao otslužena veterana zabace u
prošlost. Liga je trebala protivno dokazat; pa je to i
demantovala paradnim sastancima u Dubrovniku (1926)
i u Splitu (1927), a sjajan uspjeh tih sastanaka po-
kazao je cijeloj javnosti, da Liga ima pravo na život
i da ona uisiimu živi. Zato sada, poslije vanjskih
uspjeha i manifestacija, treba nmutarnjeg sregjivanja i
izgradnje, treba intimne škole, treba tihe nečujne ma-
nifestacije rada.
25. o. mj. će se sastati na klasičnom tlu lijepe
susjedne Korčule cijelo Hrv. Kal. Nar. Đaštvo, da,
poslije teškog ali ustrajnog godišnjeg rada po svim
gradovima naše domovine, iznese svoje uspjehe, da u
intimnim krugovima riješi aktuelna pitanja, megiju-
sobnim upoznavanjem poveže se u gušće redove, te da
sporazumno odredi za novu godinu program rada u
rekristianizaciji Hrvatske. Tečaj na Korčuli će biti tiha
škola, gdje će stariji svu pažnju posvetit mlagjima,
te istraživanjem sposobnosti pojedinaca izgradit vogje
stvarnog i praktičnog rada, tihe apostole Kristova
kraljevstva. Ovaj tečaj će bit intimna izložba, smotra
rada, gdje će uz redovita predavanja bit izložba kato-
ličke štampe i umjetničkih gjačkih radova, te će se na
toj izložbi gjaci okoristit sposobnostima i prednostima
raznih pojedinaca i društava. Osim ozbiljnog rada bit
će takogjer i zabave, pa je tako predvigjeno par izleta
u lijepu korčulansku okolicu. Tečaj traje od 25.0. mj.
pa do uključivo 29. Dnevno je uz sv. misu. predvi-
gjena po jedna eshorta o potrebama našeg duhovnog
života, te osim radnih grupa i debata po dva redovita
predavanja, koja će održat seniori, i naši najbolji
radnici na javnom polju. Cijeli tečaj završava u ne-
djelju u jutro 29. svečanim zaključkom, poslije kojega
slijedi pregledanje grada i izleti u okolicu, a ua veče
u samom gradu Korčuli prisustvovanje tradicionalnoj
viteškoj igri , Morešci“.
Pismo iz naroda.
STRAVČA (Konavle). Odlazak učitelja. Danas
je bilo tužno srce sviju brdskih konavljana, jer se od
nas morao dijeliti omiljeli mladi učitelj Pero Vukić iz
Dubrovnika. Kraiko je bio s nama, samo jednu školsku
godinu, ali njegovo plemenito i dobro srce kroz tako
kratko vrijeine privuklo je srca sviju, tako da su se
na odlasku djeca sa suzama rastajala. Djeca su gasa
radošću u školi očekivala, što je uzrokom da su u
naukam i mnogo napredovala. A bio im je dobrim
primjerom u crkvi i na putu. Pa ne samo kod djece,
nego i kod starijih je bio vrlo dobro susretan. A za
vrijeme dugih zimskih večeri veselio se učeći mladež
i zabavljajući je pjevanjem i tamburanjem. I tako naš
vrijedni Pero, može biti potpuno zadovoljan sa svojom
prvom godinom službe ua prosvjetnom polju, što mu
je dokaz, da će i unaprijed biti vrstan radnik u teškom
zvanju. Svi pitaju: gdje je Pero, ali Pero se sprema
pod puškv. Mi mu svi želimo samo dobro i kličemo
od srca: ,Sretan bio !“
BALTIC 7
RADIO
najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti
dobivaju se kod
zastupnika za južnu Dalmaciju
Karlo Gjurašić — Dubrovnik
"Pojedini djelovi za samogradnju mogu se
_takogjer' dobiti uz najpovoljnije cijene.
Cijenik na zahtjev besplatno!!!
NERINA LN NA