lm
Zar nebi bila dužnost demokratskih redoljuba, prija-
telja puka, da bar u našim gradovima uvedu kod općin-
skih uprava sekciju za besplatne pravne konsultacije ?
Poznato nam je, da je to davno uvedeno u mnogim
gradovima inozemstva: zašto se pak ne bi moglo
uvesti i kod nas, koji tako rado ističemo u svakoj
prigodi našu ,zapadnu civilizaciju“. Znamo pak, da
smo nekad nekoliko decenija imali u našemu Dubro-
vniku, iz privatne inicijative, jedan ambulatorij za liječ-
ničku i jedan ured za pravnu konsultaciju: a danas
na čemu smo? — Još ćemo spomenuti vrlo nezdrave,
bolestima zaražene stanove naših izvjesnih gradskih
kvarata, vlažne, propale od starosti, gdje stanuje siro-
tinja. Ko se je ikada ozbiljno zauzeo, da se poprave
ili poruše ta legla tuberkuloze, kako se je to učinilo
i čini još u drugim naprednijim zemljama, a da se
sagrade novi higijenski stanovi, o čemu se u nas uvijek
naprazno govori i u ime Vlade i u ime raznih stra-
naka, a ništa se ne radi? Zar će uz ovakove stambene
prilike koristiti mnogo svi dispanseri protiv tuberkuloze.
Za drugih luksuznih radnja, za poljepšanje upadnijih
tačaka, ima srestava, sklapaju se i zajmovi; a za ovu
najpreču potrebu i najprimitivniju pravicu u korist ni-
žega puka ko se je dosad ozbiijno pobrinuo, uza sva
partijska obećanja ? Mi smo, valja nam priznati, još
puno daleko od pravoga i općega napretka. Mogli
bismo nastaviti s nabrajanjem javnih potreba naročito
pogledom na zapuštenost naroda u zagorskim predje-
lima; ali ćemo o tome drugom prilikom. — N.
+ Pokrajinski školski nadzornik
Antun Kriletić.
»lmao si se zašta i roditi“.
Tužna vijest raznijela se na 21. o. mj. po gradu,
da je preminuo u bijelome Zagrebu nezaboravni naš
pokr. škol. nadzornik Antun Kriletić. Kao sin pomorske
obitelji htio se i on posvetiti pomorskom životu, ali
sudbina drugčije odredi. Ostavlja strica kapetana, koji
je u nj ulijevao sva čustva i zanos za pomorstvo i
stupa u ,Zavod za narodne učitelje“ kod Zadra.
Njegovi učitelji: Stjepan Buzolić, M. Nekić i V. Da-
nilo u njemu uvidješe oštroumna momka, vedre duše,
kao što je vedro nebo nad Monte Vipero, ispod kojeg
je prvo svijetlo ugledao, i žarkog rodoljuba, kao što
je žarko sunce naše, koje grije ubave žale njegove
rogjene grude. U svemu darovit posveti se učitelj.
zvanju, a taj je stališ ljubio iz sve svoje plemenite
duše. Svoje zvanje vršio je prvo na gragj. škeli u
Dubrovniku i Hvaru, a kašnje kao učitelj vježbaonice
u Arbanasima, gdje je uz to podučavao u pripravnici
preparandije i neke predmete u nižim razredima. Mar-
ljiv ko pčela, stekao je lijepog znanja, a osobito u
pedagogiji i didaktici ne samo u školama, koje je
izučio, nego i po raznim tečajevima, koje je rado
pohagjao, da obogati svoj um, a da može više ko-
ristiti mladeži, kojoj će postati profesorom na prepa-
raudiji u Arbanasima. Na stotine učitelja pomagao je
uzgojiti, a oni ga voliše ko rogjena oca. God. 1903.
prešao je ma ženski preparandij u Dubrovnik kao pro-
fesor, a tu je kašnje postao upraviteljem. Tu je dobio
od svojih učenica, radi svojih vrlina i plemenitosti
nadimak ,Zlatni Kriletić“. Ulijevao je u mlada srca
svojih učenika-ca rodoljubna čustva, tako da u Zadru
više puta nekima to nije prijalo. Izvan škole pokazao
se je pregaocem na prosvjetnom polju, osobito dok
je bio u Zadru. Naše književne listove resio je svojim
zlatnim perom, a osobito sa čuvstvenim i rodoljubnim
pjesmama, u kojima je često isticao svoju hrvatsku
dušu, sad pod svojim imenom, sad pod pseudonimom
nLampo“. Pjevao je sve do smrti svoje ljubljene žene.
A kad je ova umrla popucaše žice na njegovoj liri,
te u svojoj tuzi sve to književno blago, ioš neobjelo-
danjeno, spali sa uzdahom: ,Plamen ih stvori, pla-
men nek ih i raduje“. Za vrijeme balkanskog rata,
ushićen srpskim i bugarskim pobjedama, njegova je
rodoljubna duša opet propjevala. Imao je radi toga
glavobolje, al njegovo vedro čelo i mirna savjest tje-
šila ga i pobjedila sve podvale, — Po oslobogjenju
ustanovila se pokrajinska vlada i na želju dalmatinskog
učiteljstva bio je imenovan pokrajin. škol. nadzornikom.
Godine 1923, poslije 43 godine svog rada pogje
u mirovinu, koju nije slatko uživao zbog vječite borbe,
da mu se mirovina uredi po novom činov, zakonu,
što se je ostvarilo tek otrag dvije godine.
Na 20 srpnja u Zagrebu, zaklopi svoje blage oči.
Plače tebe, uzorni oče tvoja miljenica Anka, tvoj dični
Dr. Nikša i tvoj Jozo omiljeli unuk, zabava tvoja i
razgovor tvoj! Plače tebe bezbroj učitelja-ca, koji su
u tebe oči upirali, kao u ponositi grad na vrh brda
sagragjen, u čija si srca usadio nikad ne uvehlo cvijeće.
Plače tebe Opjevana tvoja Istra i Dubrovnik
Zapadu sam bio vrata, što na istok vode
Slavenima izvor svijetla i slobode.
I tvoj Jadran koji još uvijek s tobom šapće Ju-
goslavenima tvoje stihove : :
»Ne bojte se Vi za zemlju, al Jadran gledajte !
Ljubite ga, grlite ga, nikom ga nedajte“ !
Vlaho Fortunić.
NARODNA SVIJEST
Iz Hrvatske Pučke Stranke.
Sastanak kat. org. H. P. S. u Mostaru.
U Nedjelju 15. ov. mj. u 9 sati održalo se vije-
ćanje kotarske organizacije Mostar br. 2. — Hrvatska
Pučka Stranka naime za kotar Mostar, koji je jedan
od najvećih kotara u državi, ima dvije kotarske orga-
nizacije: br. 1. za širokobrišku kotlinu sa sjedištem
na Širokom Brijegu, i br. 2 za ostali dio kotara Mo-
star sa sjedištem u Mostaru. Sastanku su osim užeg
odbora kot. organizacije p1isustvovali delegati od 28
organizacija iz kotarskog rajona Mostar br. 2 i to po
dvojica od svake organizacije.
Svi prisutni na prijedlog tajnika pokr. vodstva
g. Žarka Vlahe jednoglasno usvojiše ovu rezoluciju :
1.) Mostarska kot. org. br. 2 odobrava potpuao dosa-
dašnje držanje i rad nar. posl. i predsjednika Hrv.
Pučke Stranke g. Stjepana Barića, te istomu kao i
Vrhovnom Vodstvu izrazuje potpuno povjerenje; 2.)
U razvitku sadašnje pol. krize prepušta potpunu odluku
u svim stvarima Vrhovnom Vodstvu i nar. posl. g.
Stjepanu Bariću; 3.) Mostarska kot. org. br. 2 Hrv.
Pučke Stranke ustanovljuje na temelju dosadašnjeg
iskustva da ni sa hrvatskog narodnog ni sa katoličkog
vjerskog stanovišta ne može imati nikakovo povjerenje
u vodstvo Seljačko-demokratske koalicije napose pak
da Radić i njegova partija nemaju prava da pozivlju
Hrvate u zajednički hrvatski front sve dotle, dok ne
raskinu sa Svetozarem Pribićevićem, koji je glavni
uzrok svih zla, što ih je pretrpio i u kojima se nalazi
hrvatski narod. 4.) Što se tiče promjene Ustava, kot.
organizacija kao sastavni organizacijski dio Hrvatske
Pučke Stranke naglasuje, da mi taj zahtjev imamo od
stvorenja Ustava, jer naš program traži automističko
uregjenje države, od čega Hrv. Pučka Stranka nije
nikada odustala. Ne vjerujemo da Pribićević uopće traži
i želi reviziju Ustava, koja bi odgovarala interesima
hrvatskoga naroda i držimo, da čast, poštenje i inte-
resi hrvatskog naroda nalažu i Radiću i vodstvu Se-
ljačko Demokratske Koalicije, da se odmah otvoreno
izjave, traže li bezuvjetno reviziju Ustava, kakvu revi-
ziju traže i ako traže neka se i Pribićević i njegovi
ljudi izjave, da li se i oni solidarišu sa traženjem pro-
mjene ustava, koja bi konvenirala hrvatskom narodu.
Ova je rezolucija .primljena jednoglasno uz veliko odu -
ševljenje i svi su prisutni bili svijesni toga da nijedan
pravi Hrvat ne bi smio Svetozara Pribićevića primiti
za vogju hrvatskoga naroda.
Pismo iz naroda.
MALI PROLOG. Prenešenje općine. Ovih dana
govorilo se je na tome, da bi se općina Opuzen u
cjelini prenijela u Metkovsku. Na 22. t. mj. sazvao je
presjednik Grgurinović sve vijećnike na dogovor u
Novim Selima, gdje je na poziv velika večina došla
i ostala zahvalna sazivaču Grgurinoviću i Andjeliću
koji se brinu za korist naroda, osobito onog iz nere-
tvanskog zagorja.
Zadrti ljudi. Neki su kod nas ljudi, videći da
sirotinja nema sjemena, nudili sjeme prosa Din 15 kg.,
misleći da će stim obogatiti. Hvala Bogu, ima prosa
koje je naš. mjesni trgovac prodavao uz cijenu od
5.50 Din. Morali bi smo se stiditi sličnih ispada i
pravda se prema njima uzme pravedne mjere.
Državni kredit u žitu. Zadnjih dana opet se
je dijelio kukuruz pučanstvu, ali je slabo poštivan
zakon, koji je zato udešen, jer su neki dijelili prama
ličnim interesima, premda neki ne odgovaraju svim
potrebama koje zakon propisuje. Stvar će biti predana
u ruke suda. — ,Ciniko“.
Kod ljudi koji boluju od išijasa, uredno uzima-
nje Franc-Jozefove prirodne gorke vode na prazni
stomak ima za posljedicu lako ispražnjenje želudca,
što izaziva opet olakšavanje, te smanjuje bolove.
Lječnici stručnih listova spaminju, da se upotrebom
Franz-Jozefove gorke vode čak i bolovi u jetri debe-
lom crevu ublaže i pri hemoroidima i prostathiper-
trofiji upotrebljuju sa uspjehom.
MIRKO M. ZEC
DUBROVNIK
ČINGRIJINA ULICA
TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. MATERIJALOM.
Kompletni RADIO APARATI kao i svi
- djelovi zasamogradnju istih.
renje poznati i prokušani FIGOL-eliksir, ProizvagH
Br. 30.
IZ JUGOSLAVIJE. |
Politička situacija nema nikakve situacije t. j,
stabilizacije : sve se razriješava u nekakve kombinacije
i žurne makinacije. A razne koalicije i demokracije
šutke prelazaći preko bilokakve federacije ili revizije
ili reorganizacije, u znaku lukave satisfakcije sve pri.
čaju kao najnovije senzacije i kao jedine garancije
neutješne priče, šuplje sentence i prazne deklamacije
o neutralnim izborima i neutralnim vladama. I kako
izgleda sve će te akrobacije i opet najljepšim redom
i po starom običaju svršiti na nezadovoljstvo jadne
Kroacije. A nade će se i opet po starom običaju ras-
plinuti kao i imaginacije, da se Jovo povrati nanovo |
na staro. I t. d. slijedit će one uvijek iste rekapitulacije,
koje će nam u novom izdanju izgledati nove formacije,
ali će se i kroz njih čuti one naše uvijek iste lamen-
tacije, a sve ma slavu božju i na čast i diku naše
drage nacije.
— Op. Ur. Ovo smo primili na ogled od jednog
hrvatskog književnika, koji bi htio bez ikakve druge
kvalifikacije da ugje u krilo naše redakcije.
Pribičevićeva Zagrebačka ,Riječ“ od 10.t. mj.|.
piše i ovo u članku ,Pogledajmo Sloveniju“ : »Kleri-
kalizam ima i u drugim prečanskim krajevima nešto
vojske. Tu treba sasvim raspršiti i razoružati, jer ona |,
može da se uz naš nemar i raširi, Pogledajte samo |
porast Orlovskih Organizacija i Marijinih Kongregacija
po našim školama! Odatle će se danas sutra jedva
čujno iskukuljiti oni, koji će kao i Dr. Korošec tražiti
tamne veze sa sebi sličnima protiv mučeničkog rada
i tekovina naših slobodoumnih generacija. Pazimo na
klijanje toga štetnog sjemena ! Obratimo se specijalno
Sloveniji, pratimo pažljivo tamošnju odlučnu i van-
redno značajnu borbu pa nastojmo, da batovi seljačke |
demokratije razbiju sve planove crnog gnijezda Loyo-
linog!...“ Iza ovoga svijesnim je katolicima suvišan ||
svaki komentar !
Nove novčanice od 10 Dinara. Nove novčanice
Narodne Banke po 10 Dinara pustit će se u saobraćaj
25 ovog mjeseca. Ove novčanice veličine su bivših
novčanica od 5 dinara državne emisije kraljevine Srbije,
emitovane 1917. godine za vrijeme rata. Nove novča-
nice su malo uže od tih novčanica od 5 dinara i po
veličini su od prilike slične talijanskim novčanicama
od 10 lira, koje su bile u prometu. Boja naše nove
novčanice od 10 dinara je narančasta. Novčanice su
izragjene kod Francuske Narodne Banke (Banque de
France). S estetske strane nisu dotjerane, ali je za toj
njihovo falsifikovanje nemoguće. Papir je vrlo fin il
dobar, nesravnjivo bolji od sadašnjih novčanica od
10 dinara, koje se nalaze u prometu i koje su izra
gjene u Americi.: Papir novih novčanica pun je vode-[
noga tiska. Ove novčanice od 10 dinara posljednje su |
koje naša Narodna Banka izragjuje u inostranstvu |
Od sada će se novčanice izragjivati u velikoj fabricij
Narodne Banke, koja je podignuta s najmodernijim
uregjajem na Topčiderskom brdu.
Jedan poziv na pretplatu na adresu župnika.
Narodna Starina“ u Zagrebu pozivlje u našim dije
cezanskim listovima župnike, da se pretplate na djelo,
koje namjerava izdati, pod imenom : Umjetnost u na
šim ladanjskim crkvama, koje će zapasti Din. 50. Alij
nažalost moramo odvratiti, da se u Dalmaciji rijetkoj
koji župnik može više pretplaćivati na bilo koja kaji-
ževna izdanja, jer je svećenstvo dovedeno do posve:
mašnjeg osiromašenja. Ovo budi i porukom Ministar:
stvu vjera, koje češće preporučuje našemu kleru knji:
ževna izdanja raznih smjerova; tome su Ministarstvij
vrlo dobro poznate naše još uvijek mršave prinad|
ležnosti. Jedan župnik.
O biskupskom konviktu ,Ožegovićianumu“ uj
Senju — Hrvatsko primorje — ima se početkom|
školske god. 1928/29. popuniti više plaćevnih pitoj
mačkih mjesta. Ovaj je zavod utemeljio god. 18574
senjski biskup Mirko barun Ožegović, ga proširio i|
smjestio ga u novu modernu zgradu sa sto pitomačkilj
mjesta, biskup Dr. A. Maurović. Uprava je zavodi
povjerena svećenicima, a kućanstvo vode sestre mil
losrdnice. Upozoravaju se stoga roditelji, koji želi
da im se dijete solidno odgoji i sačuva od lošeg
utjecaja ulice i pokvarenih drugova, na ovaj zavod
'Neka se s pouzdanjem obrate na zavodsko ravnateljstvo
koje će im odmah pružiti sve potrebite informacijt
Umoljavaju se. roditelji i skrbnici, da konačnu. svoji
odluku 0: upisu svojih sinova i. štićenika. u zavol
saopće ravnateljstvu najkasnije do 15. kolovoza t. |
m
Kod bolesti šuljeva (nemorolda) uregjuje |
Ljekarna Dr. Semielić Kesterčanek u Gružu. 'Cij
' boci 35 Dinara. lijevo U i