Poštarina plačena e gotovu Naro Broj čekovnog računa našeg lista DUBROVNIK, 2. Augusta 1928. dna jest vijes ea God.. X. 4153 Podružnice Sarajevo. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo f Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, (Cijena je Itetu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno. Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FIč Dubrovnik, . b-4 . Sv . w . Djački tečaj na Korčuli. Kod nas razne grupe inteligenata nijesu znale da stvore harmoničke megjusobne odnošaje, a opet svi oni zajedno prema širim slojevima našeg puka ostali su kao neko separirano carstvo, ne radi tobože nedostiživog stupnja u razvoju svojih duševnih vre- dnota, već naprosto zato što ili nijesu htjeli ili nijesu marili ili nijesu mogli da nagju zgodne puteve. do tih )slojeva i najprikladniji način kontakta. Fakat je to: da se veći dio onoga što zovemo ,narod“ ne zanima za rad svojih inteligenata na nijednom polju, osim a neke političke kuriozitete, jer mu je sve to tugje, t. zv. inteligencija onda se redovito tuži na sam natod neprosvjećen i glup, sa balkanskim barbarstvom nesposobnošću da shvati i vidi dalje od nosa. Neću azati, da baš u svemu imaju krivo, ali još manje da imaju pravo, jer glavni grijehovi padaju upravo na njih, [narodne vogje i očeve domovine, koji u svojoj raspar- |čanosti i fragmentarnosti nijesu stvarali nužnu pove- zanost i svojim grupacijama za svrhu postavili djela- |tnosti, koje će obuhvatiti čitav život. Život u svim svojim funkcijama i ozbiljnosti. Krivi su što su bili \jednostrani i bez socijalne svijesti, radi česa je i nji- hovo djelovanje moglo biti samo momentalno i djelo- |mično. :I doista; o tome nas uvjerava historija našeg kulturnog života, kroz koju možemo da pratimo razne pokrete i udruženja. Bilo je riječi i vike, nekad i pre- više, započimalo se je s punom parom i reklamom, li naša ćud, što ne voli da radi sistematski ni ozbiljno, atjerivala nas je, da uvijek ostanemo samo na tome : riječima i galami. Rada je bilo jedino, dok se je imalo što da ruši od staroga. A čim bi se staro porušilo, — što bi se nekad izvelo jednom jednostavnom frazom nijekanja, — prestao bi i rad t. j. rušenje, A da se izgradi nešto pozitivna i odregjena, što bi prešlo običnu destrukciju i tu vječitu opoziciju prema tradiciji, stvarno e je vrlo malo uspjelo. Domagojsko Djaštvo, koje je samo jedna grana kat, pokreta kod nas, tačno je shvatilo metod svoga djelovanja po kojem će tačaa svoja načela unijeti u ruštvo. Nije nastupilo sa reklamama ni senzacijama nije mu stalo do vanjskih manifestacija; nepravosti u starome htjelo je da ispravi i dalo se na mirno produbljivanje i. tihi rad u narodu vojujući za Boga i socijalnu pravdu i to tako da obuhvati čitav život i literarni i sccijalui i ekonomski i političko-nacionalni. Bori se proti gluposti nadute inteligencije, proti dile- tantizmu, kolebanju i polovičnosti. Ali najprije bori se roti ,drugom zakonu što leži u udovima našim“. i što priječi postignuću savršenstva i cjelovite individualne izgradnje, nastojeći k tome savjesno okolo spreme za buduće djelovanje. I evo se je baš u tu svrhu nutarnje izgradnje sastalo, iza manifestativnih kongresu u Du- brovniku i Splitu, na Badiji i Korčuli okolo «svojih seniora i duhovnika od 25. do 29. jula. Tečaj je bio prava škola, gdje se je dnevno radilo od 8 do 12 sati, Svaki je dan započimao ranom sv. Mi- m, preko koje su djaci sami i pjevali i svirali. A onda Su slijedile duge i živahne rasprave, koje sve zajedno sačinjavaju jednu organsku cjelinu, jer su iznašale | rješavale sva pitanja, što se nužno nameću i dolaze bog novih problema koje traži razvoj i napredak orga- nizecije. lsticali su se pozitivni rezultati onoga što već postoji i preporučili srestvo i način koje je najzgo- dnijim iskustvo pokazalo za njihovo postignuće. Tražili su se uz:to one negativnosti što su setu i tamo kao pljine pokazali, ali se nije ostajalo na pukoj konsta- aciji, već su se tražili uzroci i bliže i daljnje zapreke, a onda prikladni put da ih se mimoigje, ako je mo- uće, ili da se snjima uhvati u koštac do konačne pobjede. Fiksirali su se naši odnošaji prema pojedinim rupama unutar naših redova i prema raznim pokre- ima što se u našem društvu. klatare-ili pojavljuju, iza kako se je ispitalo: njihovu djelatnost i ocjenilo jihove. ljude i stvari. Ispitivalo se je prošlost, ali ne se samo ostane ponosan i radostan živući od po- isli, kako smo negda mi bili junaci«; nego da se poveže sa sadašnjošću, da se nastavi gradojom aje- inih stečevina i na bogatstvu njezinog iskustva traži = o način za proširenje djelokruga i primjenu maše akcije na savremene prilike. Jedna je naša ideologija, ali se naš život mijenja, razvija i neprestano obogaćuje, pa je nužno da svagdano vijećamo i mislimo o našem odnosu prema novim stvarima i uspješnoj primjeni naših načela na nove okolnosti iskorištavajući što se dade i rušeći zapreke što se suprostavljaju. Stoga su i predavanja bila upravo prema tom cilju složena: P. Grgec: ,Portreti naše prošlosti“, Dr. Petlić: ,Kat. Akcija i Djački pokret“, Dr. Šćetinec: Život i rad u društvu“, Dr. Podolšak: ,Referat o. J. K. Di. Ligi“, Dr. Maraković; ,Organizacija Mladih Ju- naka“, M. Vunić;: ,Org. i rad omladinskih društava“, — Ženske su imale ista predavanja, ali primjenjeno prema njihovim prilikama, a uz njih su predavale g.gia D. Bedeković: ,Naš Ženski Pokret, — Moderna Kat. Žena“, prof. g.ca Telišman: ,Posestrimstvo“, g.ca K. Vojvoda: ,Ženski studij kat. akademičarki“, — Iza predavanja razvijala se je debata i raspravljanje djaka, koji su sve te stvari primjenjivali na svoje lo- kalne prilike pa o njima referisali tako, da se je moglo dobiti veoma jasnu sliku naših pozicija, odlika, mana i potreba i priznati djacima vrlo fino zapažalačko i kritičko oko, a preko toga kontakt i zanimanje za realni život i sve njegove funkcije. Razmake izmegju predavanja popunjale su ,radne grupe“ socijalna, pod vodstvom Dr. Šćetinca i literarna pod nadzorom Dr. Marakovića. Djaci su tu pitali razja- šnjenja raznih problema ili sami pričali svaja naziranja, a stariji su smnajvećom ljubavlju pomagali, tumačili i upućivali na zgodnu literaturu. Tu se je pokazalo kako se naši djaci neprestano zanimaju i prate sva kulturna kretanja u društvu i kako se zanimaju za najrazličitije stvari. Ovome je dokazom i njihova ,izložba“, koju su muški priredili ma Badiji, a ženske na Korčuli. Tu se je imalo šta i vidjeti! Prvi iznijeli svoje srednjoškolske listove u raznim edicijama, da vide i da se naiiče jedan od drugoga, pa onda dobar dio naše štampane literature, revija, novina, romana, pjesama i t. d., a po zidovima izvjesiše uljene slike, pastele, akvarele, crteže pa čak i drvoreze, Ženske su uz slike izložile razne riične radnje, većinom izragjene sa narodnim vezo- vima, i to iz svih hrvatskih krajeva. Ovakova šta ne pamte djački tečajevi ni sastanci kod nas. Uza sav naporni rad vladalo je potpuno raspo- loženje i našao se je koji čas vremena i za kupanje kao i za akademiju, koju su učenice bile priredile. A u Subotu poslije podne u tri motorna broda izvezli su se na izlet kroz Viganj, Kućište, Orebić, Lumbardu, Vrnik do Korčule, gdje ih je u starodrevnoj crkvi po- zdravio srdačnim govorom opat preč. M. Bodulić. Sastanku je prisustvovao lijep broj seniora svje- tovnjaka i klera, stigla je sva sila brzojava i pisama iz svih naših krajeva, brzojavno se je pozdravio Nj. Vel. Kialj Aleksandar i Hrvatski Episkopat, a sa pre- stavničkog sastanka poslala se je sv. Ocu protestna rezolucija proti progonima katolika u Meksiku. Na onom ubavom Otoku, gdje su O.O. Franjevci iskazali najveće gostoprimstvo, i u zavodu ,Angjela Čuvara“, gdje su časne sestre sve uradile da pribave ugodan boravak našim tečajkama, vladao je jedinstven i bujan duhovni život. I uz sve probleme organizacije, naroda, cjeline, nastojalo se je još više okolo problema individualnog duhovnog života, fiksirajući opasnosti, koje danas najviše prijete mladim dušama,.i pokazu- jući put, kojim treba ići da ih pebjedimo. K tom cilju bile su upravljene ekzorte, koje su održali velečasni Dr. Carević, O. Dr. Kržanić, O. Dr, Matijević, O. Mandić, O. Maroević i O, Viculin, a kruna svega bila je u Nedjelju zajednička sv. Pričest, : Neka nastavi naše Hrv. Kat. Djaštvo zacrtanim putovima, a mi roditelji njihovi sa vogjama i duho- vnicima pomagat ćemo ih u junačkom radu za Boga i Narod ! Pijte samo soda vodu sa orig. engl. SPARKLET sifonskom bocom. BALTIC = < RADIO najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti _ dobivaju se kod zaštupnika: za južnu Dalmaciju Karlo Gjurašić — Dubrovnik Pojedini djelovi za samogradnju mogu se takogjer dobiti uz najpovoljnije cijene. Cijenik na zahtjev besplatno !!! Cijena vode mora se sniziti. U Sarajevskim novinama čitamo, da je do sada u Sarajevu kubni metar vode za kućnu potrebu stajao 50 para, a odsele da će ta taksa iznositi dvostruko t, j. jedan Dinar. Prigodom povišenja te takse iiprava gradskog vodovoda je istaknula, da je još uvijek voda u Sarajevu najjeftinija, jer da u Beogradu i Zagrebu kubni metar vode stoji dva Dinara. Da li voda sada u Zagrebu stoji 2 Dinara po kubiku, neznamo, jer se je do nedavno plaćalo samo 60 para po kubiku. Sva- kako i na cijenik od 2 Dinara po kubnom metru mo- ramo da zavidimo i Zagrebčanima i Beogragjanima, a kamo li Sarajlijama, koji će sada plaćati samojjedan Dinar za istu količinu vode, za koju mi plaćamo 7 — sedam — Dinara i time nosimo rekord u skupoći vode, mislimo, ne samo u Jugoslaviji, nego u čita- vom svijetu. Cijena od 7 Dinara po kubiku mora direktno da zabrine svakoga, ko je osugjen, da pije vodu u Du- brovniku i da se njome umiva i pere. Do natrag 2 godine plaćala je jedna kuća sa 6 stanova za 6 mjeseci Din. 240 t., j. ma svaku obitelj u toj kući otpadalo je po blizu 7 Dinara mjesečno. Zatim je od jula 1926. godine odmjeren paušal po broju članova u familiji i prema tome, da li je u stanu voda samo na jednom mjestu (u kuhinji) ili je ima osim toga još u klozeru odn. u klozetu i u ku- paoni. Ta ista kuća sa 6 stanova, a sa vodom u kuhi- njama i klozetima bez kupaona, plaćala je dosada pro- sječno Din. 1200 za 6 mjeseci, jer.su u stanovima bile familije od 4 i od 6 članova. Prema tome je u drugom semestru 1926. godine voda poskupila za 800% prema cijeni u prvom se- mestru iste godine, pa je na svaku familiju otpadalo po preko 33 Dinara mjesečno za stan sa vodom u kuhinji i klozetu. : Svota prosječno od 33 Dinara mjesečno za vodu, u stanu bez kupaone, to je, osobito kod oskudice vode koju smo do sada, osobito ljeti, trpjeli ovdje u Dubrovniku, za jednu familju takav teret, za koji smo mislili, da prelazi granice. Megjutim nakon uvogjenja vodomjera, uvjerili smo se, da kod nas cijena vode nema granica. Prema paušalnoj cijeni, koja se je plaćala od jula 1926. god. t. j. circa 7 dinara mjesečno po familji, danas se u jednom stanu nebi smjelo trošiti više od jednog ku- bika vode na mjesec, jer kubik stoji 7 dinara, a prema paušalnoj cijeni od jula 1926. g. do uvogjenje vodo- mjera, moglo bi se trošiti oko 5 kubika mjesečno, dakle nešto više od hektolitra i r& na dan. A to nije dovoljno za familju od prosječno 5 članova, jer ona trosi kakvih 7 kubika mjesečno, a to bi pe današnjoj cijeni od Dinara 7 po kubiku, iznosilo 49 Dinara. Udari li se na to taksa za vodomjer i za čitanje vodomjera, kao kod elektrike, t. j. desetak Dinara mjesečno, iznosit će trošak za vodu oko 60 Dinara mjesečno. A to je nešto nevigjena i nečuvena i to poskupljuje i onako skupi život u Dubrovniku do skrajnih granica. Mi znamo, da je naša Općina imala sada velikih troš- kova za uregjenje i obnovljenje vodovođa — ali zoa- mo i to, da se je u tu svrhu dobio zajam od Državne Hipotekarne banke na 12 (ili 25) godina, pa bi se i troškovi oko vodovoda kroz “toliko vremena mogli podmiriti i sa cijenom vode. Ne tražimo od općine, da nam dade vodu ni po 50 para ni po 1 dinar kao u Sarajevu, ali mislimo, da bi i kod 2 dinara po ku- biku Općina mogla naći svoj račun i utjeravati go- dišnje onoliko, koliko treba za amortiziranje kapitala investiranog u popravak vodovoda kroz 12 odn. 25 godina. Uzmemo li da 2500 obitelji plaća prosječno po 50 Din. mjesečno, to je godišnje milijun i: po Di- nara, a s tom svotom se dade amortizirati kod Hipo- tekarne banke kroz 12 godina više od 10 milijuna, a kroz 25 godina punih 15 milijuna Dinara. A za ve- dovod se sigurno nije toliko utrošilo. Cijena od 7 Din. po kubiku znači za neke obi- telji vrlo težak udarac, jer u onim stanovima gdje aparati za ispiranje klozeta nisu bili u redu te su propuštali vodu, a na to niko nije bio upozoren i niko nije mogao ni pomisliti, da mu takav aparat može utrošiti po jedan kubik i više dnevno, tu se je paušal za potrošak vode prve mjesece nakon uvogjenja vodomjera popeo na 200 do 300 idinara, a u nekim uredima i na hiljadu dinara mjesečno. Bila je dužnost Općine da na to upozori pučanstvo — a, jer to nije učinila i jer se kod cijene od 7 dinara po kubiku nikako ne može i ne smije ostati, a nova cijena nije titvrgjena, bilo bi najpravednije da se za prvi semestar ove godine naplati dosadanji paušal, a za potrošak vode od 1. jula o. g. dalje, da se ustanovi cijena od 2 najviše 3 dinara po kubiku. Inače će radi štednje pučanstvo morati u prvom redu da ograniči na naj- manje ispiranje klozeta, a kakvih će to posljedica imati kod ionako: naše slabe kanalizacije, to može svak da uvidi. - : G.