Poštariax plaćena u gotovu Naro Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. dna Svije: DUBROVNIK, 9. Augusta 1928. RE God. X. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Danas po hrvatskim domovima i seljačkim i gospodskim i radničkim jecaju milijoni hr- vatskih srdaca. Danas teku suze iz milijona hrvatskih očiju i muških i ženskih i staraca i omladinaca. Stjepan Radić je umro. — Umro je otae, vogja, zaštitnik, borac, preporoditelj. — Tako odjekuje njegova smrt po hrvatskim stranama. Tako će ona odjeknuti svugdje po svijetu, gdje Hrvata zateče. To je činjenica, koju treba svak da prizna. To je istina, koju pred Njegovim otvorenim grobom rado očituje Njegov poli- tički protivnik. Bio nam je protivnik i nije nas štedio. Nijesmo mu ni mi dužni ostajali. Odgojeni u dva raznolika svjetovna nazora naše su se čete sukobile odma na početku. Bio nam je najveći i najpogibeljniji protivnik. Ali mržnje prema njemu nijesmo osjećali. — U našim Beorica imali smo ljudi n. pr. pok. Dr. Ro- gulju, kojega je oduševljavao Radićev pred- ratni socijalni program. Historija će pravilno ocijeniti našu borbu. Danas je on na odru i mi možemo i smijemo samo da mu se poklonimo i zamolimo Boga za pokoj Njegove duše. Bio je najveći Hrvat. Najjači intelektualac megju političarima Balkana. Nenatkriljiv psi- holog gomila. Vladar srdaca. Vojskovogja, koji je bio siguran za svakog borca. Vogja, koga su svi ljubili i vjerni mu bili. Protivnik, koga su neprijatelji poštovali i bojali ga se. _— Umro je kao mučenik svoga naroda i svojih ideala. Njegovim zadnjim danima može da se ponosi cijelo hrvatstvo. Borio se, patio e i trpio kao junak. Hrvat. Umro je u najnesretnije doba. U doba ad je hrvatstvu bila najpotrebitija njegova utoritativna riječ i jaka ruka. Umro je dok e zrelo promišljao o taktici i načinu kako da Vome narodu pomogne. U težak momenat preselio se Bogu. Mi e ipak nadamo da će izmoliti Boga, da go- ema snaga njegove organizacije ne postane edstvo nametnutog vogje, da ga povede jutem svojih ličnih ambicija i propasti. Pridružujemo se boli cijeloga hrvatstva i ad otvorenim grobom Sljepana Radića mo- imo Svevišnjega : * _ __Bože spasi dušu Stjepana Radića i smiluj Hrvatskoj. E. kx Stjepan Radić rodio se 1871. god. u selu tebarjevu u Hrvatskoj od seljačkih roditelja. ele naravi već u mladosti isključen je iz toga razreda gimnazije zato što je vodio monstracije protiv bana Khuena. Kao mladić tovao je u Rusiju, povrativ se, opet bio eran iz gimnazije i konačno je svršio u lovcu. Protjeran sa hrvatskog sveučilišta o je u Pragu, Moskvi i Budimpešti dok nije lio istjeran sa svih Austro-Ugarskih universa. vršio je političku školu 'u Parizu. Bio je ijek revolucionaran duh. Provodio je demon- icije, pred Franjom Josipom u Zagrebu spalio RIA ETON E | Cijena Je listu 5. Din. mjesečno; sa Inozemstvo 10 Din. mjesečno' _ Izlazi svakog Četvrtka. — | Pojedini broj Din. 1.50. je magjarsku zastavu. Bavio se novinarstvom kao dopisnik tugjih i inostranih listova. Izdavao je i svoju ,Hrv. Misao“. 1902. počeo je sa svojim pokojnim bratom organizirati hrv. se- ljačku stranku. Radić je bio svestrano izobražen. Znao je sve velike evropske jezike. Radio je i na kulturnom polju. Napisao je: Djevojački svi- jet, Moderna kolonizacija i Slaveni, Današnja financijalna znanost, Savremena Evropa, Češki narod na početku 20 stoljeća. omrt velikog Hrvata i Slavena. Primamo i rado donosimo : Sinoć je završila u Zagrebu svoj mučenički život i treća žrtva nečuvenog babarluka i ne-. zapamćene u povjesti parlamentarizma tragedije, koja' se je odigrala u beogradskoj Narodnoj Skupštini — Stjepan Radić predsjednik H.S.S., predstavnik i vogja Hrvata ispustio je svoju veliku i patničku dušu! Nad mrtvim tijelom velikog političara Slavenstva prvoga korifeja Jugoslavenstva, dugogodišnjeg vogje Hrvatstva duboko potreseni plaču ne samo Hrvati, nego ga žali i cijeli slavenski svijet, koji ga je po- znavao tamo gore od Uralskih stepa i hladne Kamčatke sve do surih obala Jadranskog mora. — Ovaj teški udes koji prati kroz vjekove ispaćeni i mučenički hrvatski narod uvjereni smo, da sa simpatijom prati i zapadna Europa, jer je Stjepan Radić bio čedo zapadne kulture, odgojeno pod sjenom velike Francuske. Stjepan Radić, kao seljačko dijete baštinio je od svojih seljačkih roditelja sućut prema najzapuštenijemu, ali najbrojnijemu sloju ljudske zajednice. To je seljački stalež. — On je pre- gnuo svom svojom dušom da podigne seljaka na stepen kulture napretka i samosvijesti, pa je neodoljivom snagom rušio svakoga tko se toj njegovoj ideologiji usprotivio. U duši bojovan — revolucioner proti sva- koj nepravdi u svojoj političkoj karijeri okupio je u svoje kolo više Hrvata — seljaka — nego što je imao Kralj Tomislav i Petar Krešimir Veliki. — U početku svog rada za hrvatskog seljaka okuplja oko sebe samo neke ljude i to one, koji imadu srca za seljačke nevolje, one koji ćute i prate seljačke bijede. — Pozivlje u svoje kolo i braću Srbe da se zajednički bore za osviještenjem seljačkih masa, a napose hrvat- skih. — Njegovu pokretu rugaju se magjarski i austrijski državnici, ali je njegova riječ bila jača od svake sile i svake birokracije. Njegov sitni rad malo poznat u tadanjoj kujenovskoj Hrvatskoj dolazi do sukoba sa vladajućim režimom, ali sve mjere policajne nijesu mogle slomiti njegovu neoborivu želju da radi za svoj narod, za svoga omiljenog seljaka, koga je gazio i magjarski husar i hrvatski pandur i šeoski lihvar i gragjanski birokrata. — On je stvarao i okupljao nekom magičnom snagom, zavodio za sobom seljačke mase — kamo? to im nije kazao, one su ga slijedile slijepo, odano, i gladne i žedne, i gole i bose, jer su u njemu vidile nekoga za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, proroka. Dali bi oživotvorenje njegovih ideja ikada uslijedile povijest će jednom najbolje kazati. — On je vukao za sobom milijune se- ljaka i inteligencije poput jake struje, kojoj se ne može nitko suprostaviti, ali ne onakd kako Tiberije i Graho, obećavanjem zemlje i tugjih posjeda, već snagom svoje idejologije i svoga uvjerenja. — Jeli to bila demagogija — pov- jest će i na to jednom odgovoriti. — Kano vogja seljačkog naroda svratio je na se pažnju i ruskih boljševika i českih agraraca i francus- kih republikanaba i engleskih radnika i ma- gjarskih grofova i bečke birokracije i njemač- kog elitnog društva — sva je Europa i Ame- rika 0 njemu govorila — ili pravo ili ne pravo ili ozbiljno ili podrugljivo, ali se njegova riječ čula u petini ljudskoga društva cijele kuglje zemaljske. — Propovijeda republiku i na nju se kune — ali na oživotvorenje republike nikada i ne misli — narod mu vjeruje, jer je on umjesio dušu hrvatskog seljaka, e da ga odvrati od pogubnog boljševizma. — Priznaje monarhiju i prvi joj je branić — narod mu vjeruje — — jer ga slijepo sluša. — Neprijatelj milita- rizma i protivnik svakog oružja — ustaje u u Narodnoj Skupštini na obranu vojske — i narod mu vjeruje, jer narod ćuti da ga njegov vogja neće prevariti. : Protivnik hegemonije i prevlasti i isisava- nja pruža ruke onomu koji tu hegemoniju pred- stavlja — narod mu vjeruje jer je njegov vogja čist i nesebičan. Bratski hitci ubijaju mu najdražeg savjet- nika sinovca Pavla u Paladiju narodnih prava, on sam ranjen i ogrezao u krvi ne pita za nikoga, već bolno uzdiše: ,,Žalim ovu državu, žalim svoj narod. Što će biti od ove države !“ To su veliki potezi i jaki pečat velike duše Stjepana Radića. U broju njegovih velikih od- luka sigurno, da je mnoge greške učinio mnoge ljude i staleže uvrijedio, mnogima na žao učinio, ali je sve to sićušno prema onoj grandioznoj ideji kojom je seljački vogja želio pozlatiti svoj hrvatski seljački narod. Božja providnost više puta je stavila Hr- vate na kušnju, ali ova zadnja kušnja, po na- šem dubokom uvjerenju jest najbolnija i naj- dublja. — Mi joj se duboko klanjamo sa tvr- dom vjerom, da će Pravda vječna ipak jednoga dana nagraditi svoj vjerni hrvatski narod i uči- niti ga zadovoljnim. Stjepan Radić pripovjedao je kršćanstvo — i ako mnogo puta iskrivljeno i neupućeno, ali ipak u momentima njegova riječ bila je krš- ćanska. Velikom hrvatskom pokojniku proseći od Oca milosrgja vječni pokoj i mi sa svoje strane kličemo : »Slava ti STJEPANE RADIĆU !“ £ A. G.