Str. 2.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Hotel Slavija. U Nedjelju 26. o. mj.
otvorio se je novi hotel , Slavija“ koji se nalazi u naj-
ljepšem položaju, opkoljen sa velikim parkom sa širo-
kim putevima i lijepim nasadam, u hladovini i zele-
nilu, pri moru. Sastoji se od partera, dva poda, 20
spavačih soba sa 1 i 2 kreveta, blagovaonice, salona
i t, d., sve fino moderno i raskošno udešeno. Nu što
najviše privlači i daje hotelu velegradski izgled, to je
široka veranda ukusno izragjena pred hotelom, iz koje
se silazi u prostrani plato i koji se proteže sve do
mora a ogragjen je pri moru cementnim stubićima.
Veranda i plato lijepo i raskošno su udešeni za sje-
danje, a od tuda. pruža se divan pogled na Kotorski
zaljev te se nezna dali je ljepše po danu kad se kreću
parobrodi i barke u luci, ili pri električnoj rasvjeti,
kad se Kotor zrcali u moru. Napokon imamo i u Ko-
toru prvoklasni hotel za kog vlasnici nijesu žalili ni
truda ni novac — hotel stoji oko 1,200.000 Dinara —
da dotjeraju zgradu do one savršenosti i konforta, što
se danas iziskuju i što im ide na čast.
KOLOČEP. Izlet Crkvenog pjevačkog zbora. U
Nedjelju nas je pohodio iz Dubrovnika ugledni Crkveni
pjevački zbor Stolne Crkve. Čudne li kombinacije
Baš kad su se izaslanici dubrovačke i zatonske općine
sastali da jednoglasno zaključe priključenje Koločepa
općini dubrovačkoj došli k nama Dubrovčani, kao po
dogovoru, da proslave taj dan! I doista smo se nau-
živali lijepog crkvenog pjevanja. Jaki muški zbor izveo
je Wittovu misu i na koncu Beethovenovu kompoziciju :
»Nebesa šire“, dok je ženski zbor izveo koralni ,Zdravo
Djevo“ i ,Pie pelicane“ od J. Fabre. Svi smo ostali
prezadovoljni, da smo imali prigodu čuti u našoj inače
maloj crkvi ovako ugledni Crkveni pjevački zbor, koji
je na čast našem Dubrovniku. Živio ! Poslije sv. Mise
članovi zbora odvezli su se u Donje čelo, gdje su
ostali cijeli dan uživajući u kupanju na lijepoj pro-
stranoj plaži uz majveću susretljivost gosp. Marčića,
vlasnika tamošnjeg hotela, gdje im je bio spravljen
veoma dobar objed. U kasnu večer pjevači se odijeliše
od nas u najboljem raspoloženju uz veselo uzajamno
pozdravljanje. Do vigjenja !
+ Ane Kordič-Kusič rogj. Špikula preminula je
dne 29. 8. 1928. u 68 god. života. Pokoj joj vječni,
svojti naše saučcšće !
Bolovi u želudcu, pogotovo u noći. Nemiran
san, mlitavost tijela, teška glava. Uzrok ? Vaš želudac
ne probavlja u redu, pomognite si lako. Poslije objeda
i večere, redovito, na vrhu od noža, uzimajte prašak
MAGNA u pola čaše vode. MAGNA prašak ostranjuje
odmah višak kiseline u želudcu, time pospješuju pro-
bavu i ostranjuje glavnog uzročnika bolova i grčeva.
Samo tako imati ćete miran i ugodan san, ustati ćete
se sviježeg tijela i duha.
Dobiva se u svim apotekama i drogerijama, 1 omot
točnom uputom 4 Din. Gdje nema naručite poštom na
adresu: ,Laboratorij Alga. Sušak Tvornička 258. Za
2 omota priložite pismu 10 Din. u markama.
Najjeitinije najbolje i uajzdravije piće je soda
voda priredjena sa orig. engl. SPARKLET
sifonskom bocom.
IZ JUGOSLAVIJE.
Tresla se brda, rodio se miš. Ovih je dana
zasjedala u Berlinu Megjunarodna Interparlamentalna
Unija, na koju su pošli i izaslanici našeg parlamenta,
pod vodstvom Joce Jovanovića. Ali se je i SDK htjela
da igra parlamenta pa poslala Dr. Krnjevića i Pernara
pred forum tih Interparlamentaraca da protestuju proti
izaslanika krnje naše skupštine i iznesu svoje stvari.
Megjutim treba da se utvrde .ove činjenice: 1. Dr.
Krnjević je izabran od. Narodne Skupštine kao član
NARODNA SVIJEST
naše delegacije za uniju. Kao takav podigao je na
blagajni Narodne Skupštine dnevnice kao i svi drugi
naši članovi. 2. Dr. Krnjević je preko Wolfove agencije
lansirao ovaj komunikej: Gledom na držanja izvršnog
odbora u pitanju žalbe hrvatskih poslanika doznajemo
naknadno, da je izvršni odbor priznao pravo beograd-
skim poslanicima da govore u ime svojih stranaka,
koje su ih delegirale. I isto vrijeme priznato je hrvat-
skim poslanicima g. Dr. Krnjeviću, koji boravi u Ber-
linu, pravo da kao delegat HSS uzme učešća u radu
Interparlamentarne Unije. 3. Povodom ovog objašnjenja
Wolfove Agencije, Interparlamentarna Unija izdala je
danas ovaj komunike: ,Generalni sekretar Interparla-
mentarne Unije moli štampu, da se objavi, da je
izvršeni odbor u svome odgovoru na pismo hrvatskih
parlamentaraca izrekao, da se u svakom parlamentu
može obrazovati samo jedna Iaterparlamentarna grupa.
Ova grupa stoji otvorena svakome parlamentarcu koji
time stiče pravo da učestvuje na skupštinama i da
govori u svoje ili u ime svoje političke partije, a
eventualno i svoje nacionalne ili religiozne grupe.
Stvaranje posebnih delegacija, u krilu jedne nacionalne
grupe, nije dopušteno“. Tako je Dr. Krnjević hrvatskoj
stvari kod interparlamentarne unije samo škodio i nije
. postigao onoga efekta, koji je mogao postići, da se
bio stavio na stanovište jedne parlamentarne delegacije
i da je kao takav nastupio za obranu svhoji teza.
To je svakome poznato, da je SD Koalicija
u.svojoj Rezoluciji od 1. VIII. proglasila neobavezanim
za čitav narod zaključke Narodne Skupštine. I| svak
zna zašto. — Jer je krnja. — A u svemu tome nije
nego jedna malena kontradikcija. Jer se ne priznava
zaključke jedne Skupštine, koja se inače priznava
Skupštinom i to zakonitom. Samo što joj se je dalo
ime ,krnje“ ali ipak Skupštine Moralo bi se zato
radi dosljednosti ili nepriznati Skupštinu Skupštinom
pa niti krnjom, ili priznati vrijednost i obavezatnost
njezinih zaključaka.
Novine su pisale i to, da je ovi dana Mons.
H. Pellegrinettii beogradski Nuncij, bio primljen u
audijenciju od Sv. Oca i da je tom prilikom tražio da
Vatikan zauzme stanovište proti sadašnjoj vladi Dr.
Korošca. Megjutim to je jedna prosta izmišljotina. Jer
Nuncij nije takav neznalica da bi mogao i pomisliti,
da će se Vatikan pačati u naše interne borbe ili od-
regjivati političku taktiku strankama. — Uostalom, šta
sve, brate dragi, ne ispišu te blažene dnevne novine!
Dr. Korošec dao je i ovu izjavu: ,Pošto se
nije mogla ostvariti neutralna vlada, bio mi je radi
toga povjeren sastav parlamentarne vlade iz četvorne
koalicije, a zadaća moje vlade je isto takova, koju bi
imala i neutralna vlada: Na sve strane uplivati po-
mirljivo. Nigdje ne postupati provokaterski, U čitavoj
državi zavesti najstrožu ravnopravnost, obazirati se
osobito u sadanjem napetom stanju na sve opravdane
tražbine Hrvata, naročito u administraciji i u sastav-
ljanju novog proračuna. Mislim, da smo de sada
savjesno vršili ovu zadaću, i da ćemo je i nastaviti.“
Demanti Preuzv. Naobiskupa Dra Ivana Šarića.
Preuzv. G. Dr. Ivan Šarić, vrhbosanski nadbiskup u-
pravio je na ministra vjera gosp. Dragišu Cvetkovića
pismo, u kojem demantira svoje mavodne izjave o
Stjepanu Radiću, koje su se toliko komentirale u našoj
štampi. On izjavljuje, da tih izjava nije dao i da su
one potpuno izmišljene.
ITO pasta za zubo je najbolja.
PRVI UVJET LJEPOTE
čista nježna i glatka put, koja se postizava
uporabom
VESNA KREME
Ljekarna PRRUNSPERGER - Zagreb, Starčevićev trg 18.
Br. 35.
Najbolje čisti
želudac ! crijeva
umjesto sode
poslije jela
1 omot Din 4 u apotekama
Gradske vijesti.
Lične vijesti. Vijerni posjetioc našeg grada, uva-
ženi njemački književnik g. Hermann Wendel stigao
je ovijeh dana u Dubrovnik, gdje će se zadržati dese-
sak dana. — U njegovom društvu nalazi se odlični
novinar g. Jakob Altmayer iz Frankfurta na Majni,
koji je u zadnjim godinama već nekoliko puta posjetio
čitavu našu državu te je oduševljeni prijatelj našeg
Dubrovnika, o čijim je prirodnim krasotama i zname-
nitostima napisao već mnogo članaka.
— U našem građu boravi opet amerikanski publi-
cista gospodin Melville Chater, koji nas je upravo
zadivio bio svojim člankom o Dalmaciji, izašlim u
januaru ove godine u National Geographic Magazine
u Washingtonu, Njegove prekrasne folkloristične slike
u bojama vrše najuspješniju propagandu. G. Chater
posjetit će ove godine romantične predjele Bosne,
koje će onda u najljepšim koloriranim slikama prika-
zati amerikanskoj publici.
— Danas je stigao u naš grad g. Louis Nicolle,
načelnik u Ministarstvu Trgovine i Industrije u Parizu
i bivši generalni sekretar svjetske izložbe dekorativne
industrije. Na ovoj izložbi, koja se je održala u Parizu
godine 1925 bili su nagragjeni Meštrovićevi radovi
,relijef Kralja Petra“ u Dubrovniku i mauzolej u Cav-
tatu. G. Nicolle je veliki prijatelj naše nacije te posje-
ćuje u oficijalnoj misiji sve veće gradove naše države,
Dubrovnik mu je prva etapa te se nadamo, da će
odavle. ponijeti najbolje utiske. G. Nicolle živo se in-
teresira za našu nacijonalnu industriju, te će u našem
gradu posjetili ,Žensku Zadrugu“, da pregleda veziva
izragjena po starim narodnim motivima.
Pitanje dubrovačke općinske uprave. Dozna-
jemo, da se je povratio sa ministarstva utok naše
Općine proti odluci velikog župana, kojom je smjenio
sa časti načelnika, donačelnika i dva prisjednika. Mi.
nistarstvo je potvrdilo odluku velikog župana. Prošli
dana g. načelnik Dr. Skvrce bio je ponovno preuzeo
općinsku upravu, te je za nedjelju bilo sazvano općinsko
vijeće na sjednicu. Sada treba da se većina vijećnika
odluči, hoće li birati novog načelnika ili raspustiti
općinsko vijeće i dozvoliti da ma opć. upravu dogje
komesar, Ako se odluče za raspust opć. vijeća, u roku
od 6 sedmica vlada inora po zakonu raspisati općinske
izbore, koje bi imali — ako sve bude išlo u redu —
do jedno tri mjeseca.
Pitanje nahodišta u oblasnoj bolnici. Čujemo,
da je oblasni odbor odlučio ukinuti u našoj bolnici
ovu humanitarnu ustanovu, koju je Dubrovnik uteme«
ljio megju prvima u Evropi. Ne vjerujemo, da će st
to dogoditi, jer nema ni razloga za ukidanje te emi-
nentno socijalne ustanove budući trošak za othranu te
nevine djece pada na teret one općine, kojoj pripada
majka djeteta.
Crkvene vijesti. Svečanost Male Gospe pro slavit
će se u Crkvi Blažene Gospe od Milosrgja u Lapadu
slijedećim načinom : Četvrtak 30/VIII. započimlje devet:
nica u čast Gospe. U jutro sv. Misa u 6 sati, po podni
krunica i blagoslov u 9/2 sati. U
— Na dan svečanosti u Subotu 8. rujna u 4!
sata u jutro prva pjevana sv. Misa, iza toga svako p0)
sata tiha sv. Misa. Na 8 sati svečana sv. Misa sa pro-
povijedi..Na 10 sati zadnja tiha sv. Misa. Na S'/a sati
po podne krunica i blagoslov.
U zelenilu Lapada....
(Večernje impresije).
Prolazeći u predvečerje kroz Lapadske puteve i
uvale pune zelenila, na zapadu se opažaju crvenkasti,
ružičasti i tamno - modri odsjevi otoka i zaliva, a u
blizini bogato zelenilo raznovrsnoga rašća opaja te
mirisima. I dok ma zapadu zamire svijetlo i sve se
jače spušta sumrak, s istoka se kao neka zamjena za
izgubljeno svijetlo, kroz borovlje, lovor, čemprese i
masline, pojavljaju mjesečeve zrake, što polagano i
sve jasnije osvjetljuju mrke zidine, zelene vinograde i
bijele moderne dvorce. :
Tišina i mir večeri. Idila. Ni cvrčak se ne. javlja.
Tek kadikad oglasi se ćuk. U ovom sVečanom miru
prifode zažvoni tamo od Mihajla-;Ave: Maria“. I na
prvi mah čini se, da se lagano zatitrala čitava priroda
na molitvu. Akordi se razliježu.po ovoj veličanstvenoj
panorami. Iz daljine javljaju se ,gruška i dubrovačka
zvona. I ta molitva zvonova ovoj čarobnoj večeri,
obasjanoj prvim tracima mjeseca, ulijeva'i dušu neku
shiirenos| slojuijeJčudo, GA jes cbočenskim duljom
ljepotom ove prirode nadalinuti naši ,spjevaoci“ nizali
npjesni ljuvene“ i/sonete u slavu! gospoja. (i |
»Mjesečina se prolijeva kroz masline i borove; oko
Mihajla. Šute borovi, i maslina. Veličanstvena tišina
oko grobova gospara. Tek koja osušena iglica s bo-
rova pane na sivo kamenje zidova i grobova. Vitki
čempresi uz groblje poredali su se kao počasna straža,
A gospari, koji su znali cijeniti ljepote prirode, izabraše
najromantičniji kraj Lapada za svoje počivalište. Tu
oni snivaju vječni sam, ni ne sluteći za života, da će
novi ljudi kraj njihova počivališta praviti nove puteve,
kuda će prolaziti sinovi nekad prezrelih pučana...
Gospatima pripada prošlost. Ali oni mogu biti
ponosni na svoju prošlost. Ostaviše potomstvu sjajne
tragove i plodove svoje slobode i bogatstva u veličan-
stvenim_ palačama i crkvama, u literaturi, znanosti i
umijetnosti, koju nam namriješe i koja pronese njihovu
slavu po čitavomu ondašnjemu obrazovanom svijetu.
U čitavom ovom kraju trebale bi da vlada.neko
diskretno, lagano. plinsko, svijetlo, kao ono.uz obale
Ama u Firenzi, Jedinstvena panorama : svaki čas novi
vidici na, Gruž, Gospino polje i Grad. A crne, silhou-
ete zidina i tvrgjava opasuju grad, dok se po otvo-
renom moru razlijeva, mjesečina, a tihi valovi lagano
i monotono šime uz grebene, , 4022 2 i
+ + Blizu Mihajla nalazi se jedan ostatak starih vrata
posvogjenih. u obliku , poluluka, a_ovita, bršljamom.
Kroz, otvor tih, vrata pruža ,se gledaocu, najljepši. po-
gled na grušku luku osvijetljenu električnim svijetlom
i mjesečinom, što se, lagano, titra i blistavim svijetlom
odsijeva u mirnom moru. A koliko opet romantike
pružaju oni uski putevi i puteljci sa stepenicama, što
su se razasuli kroz vinograde lapadske. Sa strane ih
sakrivaju visoki zidovi niz koje se spušta loza, lovor
i bršljan. i :
: A vraćajući se u grad preko Boninova,, ulaziš
kroz ulicu oleandara, što su se nadvili nad mrke zi.
. dove ovijene bršljanom i sakrili stare palače i terase,
susrećeš se s moderniziranim djelovima Dubrovnika
koji u sebi ima samo dubrovačke fasade, terase i ze
lenilo, a inače je sve to strano: i glazbe s tugjinskim
i internacijonalmim komadima u vrtovima hotela, i
plesači na otvorenom usred ljeta! _
. I tako.u ljetnoj sezoni, u pojedinim djelovim:
građa, zavladaju strani običaji, strani duh i shvaćanje
Gubi se tako onaj duh patrijarhalnosti konzervativnog
građa. m o SN
A_ ukoliko je taj “duh. došao i u Lapad, on j
osvojio samo periferiju. Unutarnji dio sačuvao je' svoji
romantičku starinu. A ti, dragi čitatelju ili čitateljic
kad se nasitiš gradske vreve i tobožnje moderne ci
vilizacije,, otigji u predvečerje prema uvalama Lapad
i kad čuješ akorde Gospinog pozdrava s Mihajla
uzdigni u molitvi svoje srce i dušu Gospodu, koji |
je poklonio ovako divan komadić prirode. _
| Dubrovnik, početkom augusta. =. .
Marko Vunić.
URA