Br. 40. Poštarima plaćona u gotovu Narodna DUBROVNIK, 4. Oktobra 1928. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. vijest oz God. X. PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Šezdeseta godišnjica Društva sv. Jeronima. S ponosom može cijeli hrvatski narod gledati u svoje književno Društvo sv. Jeronima. Ono pripada megju najsnažnije prosvjetne kule ne samo kulturnoga Zagreba, nego i cijeloga slavenskoga juga. Već šez- deset godina vrši ono ustrajno zadaću, koju su njegovi osnivači izrekli u prvom paragrafu društvenih pravila riječima : ,Sviha je društvu sv. Jeronima izdavati i uz jeftinu cijenu širiti pučke spise, dobrim duhom pisane, zabavno-poučne struke“. Dosada je društvo poslalo u marod 292 knjige u 5.162.000 prim/eraka. Jedna je njegova knjiga dostigla nakladu, koja zacijelo znači rekord u cijeloj hrvatskoj izdavačkoj struci svih vre- mena. To je molitvenik ,Kruh nebeski“, koji je samo u jednom izdanju štampan u 200.000 primjeraka. Za njim dolazi odmah najrašireniji i najstariji hrvatski | kalendar ,Danica“, kojoj godišnja naklada znađe iz- nositi i do 100.000 komada. U šezdeset godina suragjivali su u društvu svo- ljim beletrističkim i poučnim knjigama i člancima pisci, | koji su ostavili najdublje tragove na hrvatskoj kulturnoj njivi. Tu se nalaze: slavni Ilirac i otac novije hrvatske metrike Ivan vitez Trnski; slavni pripovjedač Vjenceslav Novak ; veliki hrvatski povjesnik Vjekoslav Klaić; naj- (veći istraživač .hrvatskih povijesnih spomenika msgr. |Frane Bulić; veliki štovatelj franjevačkoga pokreta dr. Izidor Kršnjavi; neumorni pisac kulturnih studija i (povijesnih romana dr. Velimir Deželić stariji; veliki rodoljub i povjesnik dr. Rudolf Horvat; veliki sarajevski meiropolita dr. Josip Štadler i sadašnji njegov na- sljednik dr. Ivan Šarić; veliki jezikoslovac Francisko Iveković; najplodniji hrvatski pisac prirodne struke dr. (Oton Kučera; jedan izmegju najvećih sadašnjih hrvatskih bogoslovaca dr. Rudolf Vimer; zaslužni dugogodišnji urednik i pisac msgr. Ferdo Rožić; najveći noviji fra- njevački pripovjedač i feljtonista Narcis Jenko; neu- |morni pripovjedač i bogoslovsko - filozofski pisac dr. [Fran Binički i mnogi drugi. Neki su se javljali u društvenim izdanjima samo sporadično, a drugi su posvetili gotovo sav svoj knji- |ževnički rad samo društvu. Megju saradnicima prve vrste nalazili su se i nedavno poginuli hrvatski narodni učenici Stjepan Radić i dr. Gjuro Basariček, a megju suradnicima druge vrste, koje možemo zapravo nazvati isključivo svetojeronimskim piscima, istaknuo se u prvom razdoblju autor ,Grcfa Borovačkoga“ i , Ruže“ li prevodilac Wisemanove ,Fabiole“, prozorski župnik Josip Zorić, a u novijem razdoblju zamijenio ga je svojom plodnošću i popularnošću hrvatski pripovjedač i sadašnji podnačelnik glavnoga hrvatskoga grada Za- ||greba Milutin Majer. Neki hrvatski književni povjesnici ne spominju u svojima djelima književnog rada Društva sv. Jeronima, zato su portreti njihovih kulturnih radnika često vrlo nepotpuni, i cijela slika naše kulture, kako nam je oni poe postaje krnja i više puta vrlo nesimpatična. \|Covjek znade, što su najveći naši ljudi u 19. vijeku učinili za grad i inteligenciju, ali kada se pita, šta su učinili izravno za selo i uopće za puk, tu mnogima ponestaje riječi, jer im se ma prvi mah čini, kao da |lu nije bilo nikakvoga rada. i Osnovanje Društva sv. Jeronima u drugoj polo- (vici 19. vijeka spasava reputaciju našega demokratizma \||u prosvjeti toga razdoblja. To je društvo nužna nado- [puna naše Jugoslavenske Akademije, sveučilišta. Ga- lerije slika, Matice Hrvatske i drugih institucija, koje adu služiti u prvom redu hrvatskoj inteligenciji i hrvatskomu gragjanskomu društvu. Kao što su te u drvom redu gragjanske institucije našle svoje odušev- ljenje mecenate i agitatore, tako je i Društvo sv. Je- \[fonima zabilježilo n svojim ljetopisima brojne apostole \[pučke prosvjete. Tu su se u bratskoj slozi udruživali \[predstavnici tako zvanoga višega društva s predstavni- ma najširih narodnih slojeva. Društvo su potpomagali kao njegovi pokrovitelji | dobrotvori svi zagrebački nadbiskupi počevši od nje- tova osnivača kardinaaa Haulika pa do sadašnjega Cijena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Pojedini broj Din. 1.50. Izlazi svakog Četvrtka. | natpastira preuzv. g. nadbiskupa Dra Ante Bauera. Megju najvećim društvenim dobrotvorima nalazio se i veliki vladika Strosmajer. Hrvatski je sabor takogjer priskočio društvu u pomoć smatrajući ga velikom si- lom u širenju pučke prosvjete. Megju onim hrvatskim časnicima, koji su i pod austrijskom uniformom saču- vali rodoljubivo i nenatrunjeno hrvatsko srce, našlo je društvo najviše zaslugom Ivana viteza Trnskoga više dobrotvora, koji su veći dio svojega imutka žr- tvovali za napredak hrvatskoga sela. Dosta je spome- nuti samo generala Čanića i pukovnika Mašića i Karića. Ali ni hrvatski trgovci, obrtnici i seljaci nijesu htjeli zaostati, nego su i oni stvorili lijepe zaklade, kojima su podignute društvene kuće i kojima su štam- pane mnoge pučke knjige. Koliko je društvo sv. Je- ronima ukorijenjeno u duši hrvatskog naroda, vidi se najbolje po tom, što je i jedan zagrebački trhonoša osnovao u njem svoju zakladu i začlanio u društvo cijelo svoje rodno selo u Zagorju. Izdanja Društva sv. Jeronima nijesu bila nikada bučna svojim stilom, ali je zato njihov utjecaj na narod bio neobično velik. Svi mi, koji smo došli sa sela u grad, sjećamo se likova, koje smo upoznali iz »Danice“ i iz drugih svetojeronimskih knjiga. Zanosno smo kliktali s osobama ,Grofa Borovačkoga“, s La- motovim vojvodom Raiimirom, s Majerovim junacima iz tatarske vojne i s vogjama, koji dovedoše Hrvate u sadašnju našu domovinu. Plakali smo sa zaroblje- nicima u ,QOkovima“ i s nedužnim stradalcima u »Mučenicima“, Seljačkim se gospodarima usjekoše du- boko u pamet idealni :tipovi Mijata Briguše i su- sjeda Razumovića. I danas jošte, kada dogju ,jesenske duge noći“ ili još dulje zimske noći, čitaju se po našim selima u glavnom knjige Društva sv. Jeronima. Dok prelje predu a muškarci krune kukuruz, dotle kakvo gjače čita za stolom svetojeronimske pripovijesti zavitlavajući maštu slušalaca u nepoznate krajeve intuicije, gdje prestaju svakidašnje brige i tjeskobe, a započinje carstvo ispu- njenih želja. Poučne se knjige čitaju drukcije, njih uzima obično svaki pojedinac sam za sebe, da ih sa što većom pažnjom promozga, ali i te knjige ostavljaju vrlo dubok dojam u hrvatskim selima. Za bolju budućnost hrvatskog naroda. Indiferentizam prema vjeri i materijalizam u shva- ćanju života glavne su mame sadanjega društva. [z ovih mana izviru sva moguća zla. Tko je indiferentan prema vjeri, izgubit će lako raoral, nema sreće ni za- dovoljstva, uvijek mu treba devedeset i devet do sto- tine, kako lijepo kaže naš narod, jer čim jednoj želji zadovolji, niče ih drugih deset. Ovome stanju uzrok je dijelom rat i poratne pri- like, a dijelom moderna poganska kultura, koja otkriva čovjeku sve više potreba, a ne daje mu sredstava, da im zadovolji. Moda i luksus tjeraju niže slojeve u najveću bi- jedu. Mnogi nemaju ni stana ni hrane prema higijen- skim uslovima i životnim potrebama, a ipak misle, da moraju biti odjeveni kao gospoda. Tako sve više za- padaju u dugove, a radi nehigijenskih stanova i loše hrane šire se razne bolesti, a ponajviše sušica. Mladost hoće da zadovolji svim strastima i po- hotama, hoće da se izžive, pa se mnogi zaraze, iz- gube smisao za život, postanu nesposobni za svaki rad, te prije ili kasnije padnu drugima na teret, Koji stupe u brak me vole da imaju djece, pa zato kod nas, osobito u bogatim krajevima, gdje se lako žive, u Sremu i Slavoniji pučanstvo ne raste nego propada, a Talijani se svake godine množe za par stotina hi- ljada; tu je uzrok ozbiljne opasnosti, koja Hrvatima prijeti od Italije. To je baza na kojoj se osniva tali- janski imperijalizam. Kod njih je previše naroda a premalo zemlje, a kod nas je baš obratno. Osim toga pijanstvo i dugi poroci rastaču naš narod, a psovka i kletva sramote nas pred cijelim kul- turnim svijetom. Uzaludno je bogatstvo, kad ne služi ma korist i sreću naroda, nego na njegovu propast. Tako isto i znanje. Mnogi roditelji daju djecu u škole, da steku znanja i sposobnosti za život, ali nažalost uslijed slaba za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, MIRKO M. ZEG DUBROVNIK ČINGRIJINA ULICA TRGOVINA GVOŽĐEM — TEHNIČKIM i ELEKTRO- TEHNIČ. MATERIJALOM. Kompletni RADIO APARATI kao i svi djelovi zasamogradnju istih. odgoja, nevaljala društva i raznih prilika djeca često izgube vjeru i svaki osjećaj za pravo i moral, pa kad svrše škole, postanu ljudi i dogje ma položaje u dru- štvu pokažu se sebični, ne mare za roditelje, preziru, varaju i izrabljuju narod, koji je za njih dosta žrtvovao. Zato, ako ljubimo svoj narod i ako želimo dobra sami sebi, moramo ozbiljno stati na put ovim poro- cima. Katolički pokret već dulje vremena radi u tom smjeru. On nastoji da sačuva u narodu vjeru i po- štenje, a osobito da odgoji dobro mladež, koliko grad- sku toliko seosku, jer ma mlagjima svijet ostaje. Ka- tolički pokret to radi preko svojih organizacija i preko svoje štampe, pa je dužnost svih čestitih Hrvata, da ga u tom radu pomognu, a to mogu učiniti ako stupe u katoličke organizacije i ako primaju i šire kato- ličku štampu. —o0—ć. | | Zar su biblijska kazivanja ,,priče“. Jedan je sarajevski list u jednome od zadnjih brojeva donio napis, u kojemu hoće da pokaže, da su biblijska kazivanja ,priče porijetla egipatskoga“, jer da je prof. Paviot iznašao, da su ua bas-relijevu gro- baice Tut-Angkh-Amona izragjena dva prototipa Adama i Eve, a izmegju njih ,drvo znanja dobra i zla“. Pisac toga napisa ubraja po tome u bajkeiili priče biblijsko kazivanje o postanku roda ljudskoga, s razloga, što je sve to porijetla egipatskoga. No trebalo bi da zna taj teološki nestručnjak, da se je ne samo kod Egipćana, včć i kod Asiraca, Babilonaca, Kaldejaca i drugih istočnih naroda sačuvala biblijska predaja o prvim ljudima, kaoio patrijarsima, potopu i t. d., i da je Mojsija na osnovu starih kal- dejskih i hebrejskih predaja sastavio Genezu, taj naj- stariji historijski dokumenat, i da mu za to nije trebalo poslužiti se egipatskom. "Ako se pak u stvari nalazi potpuna saglasnost megju tim starodrevnim predajama, to znači, da su marodi sačuvali cjelovitu i nepokva- renu istinu poprimljenu od svojih pregja, i to je sa- glasje najbolji dokaz za istinitost biblijskih činjenica. Da pak ove nijesu nikakove bajke, svjedoče nam naj- vrsniji historički kritičari, ne samo katolički nego i protestantski, koji smatraju Bibliju najstarijim i naj- vjerodostojnijim historijskim izvorom. Ovo bi trebao da zna pisac spomenutog napisa, ili se ne bi smio upuštati u duboka i uzvišena reli- gijska pitanja, koja su njemu laiku vidi se, nepristu- pačna. Ko vjeruje u Boga i u niegovo svemogućstvo vjeruje i u Bibliju, koja je i inače knjiga od Boga nadahnuta. Veliki umovi vjeruju, a maleni hoće da budu bezvjerci, i to neuki bezvjerci! —n— KNIN NIN IJEDNE VI ĆETE BITI IZNENAĐENI blagotvornim djelovanjem ,ALGA“ u svim sluča- jevima Reumatizma, Kostobolje, Išiasa, bolima u kostima, mišicama i zglobovima. Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku zubobolju i glavobolju, ili ako Vas trga od prehlade u zubima ili glavi. Kako brzo i pouzdano uklanja nesvijesticu i mučninu, prehladu, influencu i gripu. Isprobaite barem jednom ,Algu“ bit će vam najbolji prijatelj kroz cijeli život. U apotekama i drogerijama 1 boca točnom upu- tom Din. 16. — Poštom naručite na adresu : Laborarij ALGA, Sušak 258. 4 boce Din. 77. 8 boca Din. 131. 25 boca Din. 320. m