Br. 40.

 

 

Poštarima plaćona u gotovu

Narodna

DUBROVNIK, 4. Oktobra 1928.

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

vijest

oz God. X.

 

PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Šezdeseta godišnjica Društva
sv. Jeronima.

S ponosom može cijeli hrvatski narod gledati u
svoje književno Društvo sv. Jeronima. Ono pripada
megju najsnažnije prosvjetne kule ne samo kulturnoga
Zagreba, nego i cijeloga slavenskoga juga. Već šez-
deset godina vrši ono ustrajno zadaću, koju su njegovi
osnivači izrekli u prvom paragrafu društvenih pravila
riječima : ,Sviha je društvu sv. Jeronima izdavati i uz
jeftinu cijenu širiti pučke spise, dobrim duhom pisane,
zabavno-poučne struke“. Dosada je društvo poslalo u
marod 292 knjige u 5.162.000 prim/eraka. Jedna je
njegova knjiga dostigla nakladu, koja zacijelo znači
rekord u cijeloj hrvatskoj izdavačkoj struci svih vre-
mena. To je molitvenik ,Kruh nebeski“, koji je samo
u jednom izdanju štampan u 200.000 primjeraka. Za
njim dolazi odmah najrašireniji i najstariji hrvatski
| kalendar ,Danica“, kojoj godišnja naklada znađe iz-
nositi i do 100.000 komada.

U šezdeset godina suragjivali su u društvu svo-
ljim beletrističkim i poučnim knjigama i člancima pisci,
| koji su ostavili najdublje tragove na hrvatskoj kulturnoj
njivi. Tu se nalaze: slavni Ilirac i otac novije hrvatske
metrike Ivan vitez Trnski; slavni pripovjedač Vjenceslav
Novak ; veliki hrvatski povjesnik Vjekoslav Klaić; naj-
(veći istraživač .hrvatskih povijesnih spomenika msgr.
|Frane Bulić; veliki štovatelj franjevačkoga pokreta dr.
Izidor Kršnjavi; neumorni pisac kulturnih studija i
(povijesnih romana dr. Velimir Deželić stariji; veliki
rodoljub i povjesnik dr. Rudolf Horvat; veliki sarajevski
meiropolita dr. Josip Štadler i sadašnji njegov na-
sljednik dr. Ivan Šarić; veliki jezikoslovac Francisko
Iveković; najplodniji hrvatski pisac prirodne struke dr.
(Oton Kučera; jedan izmegju najvećih sadašnjih hrvatskih
bogoslovaca dr. Rudolf Vimer; zaslužni dugogodišnji
urednik i pisac msgr. Ferdo Rožić; najveći noviji fra-
njevački pripovjedač i feljtonista Narcis Jenko; neu-
|morni pripovjedač i bogoslovsko - filozofski pisac dr.
[Fran Binički i mnogi drugi.

Neki su se javljali u društvenim izdanjima samo
sporadično, a drugi su posvetili gotovo sav svoj knji-
|ževnički rad samo društvu. Megju saradnicima prve
vrste nalazili su se i nedavno poginuli hrvatski narodni

učenici Stjepan Radić i dr. Gjuro Basariček, a megju
suradnicima druge vrste, koje možemo zapravo nazvati
isključivo  svetojeronimskim piscima, istaknuo se u
prvom razdoblju autor ,Grcfa Borovačkoga“ i , Ruže“
li prevodilac Wisemanove ,Fabiole“, prozorski župnik
Josip Zorić, a u novijem razdoblju zamijenio ga je
svojom plodnošću i popularnošću hrvatski pripovjedač
i sadašnji podnačelnik glavnoga hrvatskoga grada Za-
||greba Milutin Majer.
Neki hrvatski književni povjesnici ne spominju u
svojima djelima književnog rada Društva sv. Jeronima,
zato su portreti njihovih kulturnih radnika često vrlo
nepotpuni, i cijela slika naše kulture, kako nam je oni
poe postaje krnja i više puta vrlo nesimpatična.
\|Covjek znade, što su najveći naši ljudi u 19. vijeku
učinili za grad i inteligenciju, ali kada se pita, šta su
učinili izravno za selo i uopće za puk, tu mnogima
ponestaje riječi, jer im se ma prvi mah čini, kao da
|lu nije bilo nikakvoga rada.
i Osnovanje Društva sv. Jeronima u drugoj polo-
(vici 19. vijeka spasava reputaciju našega demokratizma
\||u prosvjeti toga razdoblja. To je društvo nužna nado-
[puna naše Jugoslavenske Akademije, sveučilišta. Ga-
lerije slika, Matice Hrvatske i drugih institucija, koje
adu služiti u prvom redu hrvatskoj inteligenciji i
hrvatskomu gragjanskomu društvu. Kao što su te u
drvom redu gragjanske institucije našle svoje odušev-
ljenje mecenate i agitatore, tako je i Društvo sv. Je-
\[fonima zabilježilo n svojim ljetopisima brojne apostole
\[pučke prosvjete. Tu su se u bratskoj slozi udruživali
\[predstavnici tako zvanoga višega društva s predstavni-
ma najširih narodnih slojeva.
Društvo su potpomagali kao njegovi pokrovitelji
| dobrotvori svi zagrebački nadbiskupi počevši od nje-
tova osnivača kardinaaa Haulika pa do sadašnjega

 

 
 
   
 
  
   
  
 
  
  
 
   
    
   
  
   
 
   
 
  

Cijena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno

Pojedini broj Din. 1.50.

Izlazi svakog Četvrtka. |

natpastira preuzv. g. nadbiskupa Dra Ante Bauera.
Megju najvećim društvenim dobrotvorima nalazio se i
veliki vladika Strosmajer. Hrvatski je sabor takogjer
priskočio društvu u pomoć smatrajući ga velikom si-
lom u širenju pučke prosvjete. Megju onim hrvatskim
časnicima, koji su i pod austrijskom uniformom saču-
vali rodoljubivo i nenatrunjeno hrvatsko srce, našlo
je društvo najviše zaslugom Ivana viteza Trnskoga
više dobrotvora, koji su veći dio svojega imutka žr-
tvovali za napredak hrvatskoga sela. Dosta je spome-
nuti samo generala Čanića i pukovnika Mašića i Karića.

Ali ni hrvatski trgovci, obrtnici i seljaci nijesu
htjeli zaostati, nego su i oni stvorili lijepe zaklade,
kojima su podignute društvene kuće i kojima su štam-
pane mnoge pučke knjige. Koliko je društvo sv. Je-
ronima ukorijenjeno u duši hrvatskog naroda, vidi se
najbolje po tom, što je i jedan zagrebački trhonoša
osnovao u njem svoju zakladu i začlanio u društvo
cijelo svoje rodno selo u Zagorju.

Izdanja Društva sv. Jeronima nijesu bila nikada
bučna svojim stilom, ali je zato njihov utjecaj na
narod bio neobično velik. Svi mi, koji smo došli sa
sela u grad, sjećamo se likova, koje smo upoznali iz
»Danice“ i iz drugih svetojeronimskih knjiga. Zanosno
smo kliktali s osobama ,Grofa Borovačkoga“, s La-
motovim vojvodom Raiimirom, s Majerovim junacima
iz tatarske vojne i s vogjama, koji dovedoše Hrvate
u sadašnju našu domovinu. Plakali smo sa zaroblje-
nicima u ,QOkovima“ i s nedužnim  stradalcima u
»Mučenicima“, Seljačkim se gospodarima usjekoše du-
boko u pamet idealni :tipovi Mijata Briguše i su-
sjeda Razumovića.

I danas jošte, kada dogju ,jesenske duge noći“
ili još dulje zimske noći, čitaju se po našim selima u
glavnom knjige Društva sv. Jeronima. Dok prelje predu
a muškarci krune kukuruz, dotle kakvo gjače čita za
stolom svetojeronimske pripovijesti zavitlavajući maštu
slušalaca u nepoznate krajeve intuicije, gdje prestaju
svakidašnje brige i tjeskobe, a započinje carstvo ispu-
njenih želja. Poučne se knjige čitaju drukcije, njih
uzima obično svaki pojedinac sam za sebe, da ih sa
što većom pažnjom promozga, ali i te knjige ostavljaju
vrlo dubok dojam u hrvatskim selima.

Za bolju budućnost hrvatskog naroda.

Indiferentizam prema vjeri i materijalizam u shva-
ćanju života glavne su mame sadanjega društva. [z
ovih mana izviru sva moguća zla. Tko je indiferentan
prema vjeri, izgubit će lako raoral, nema sreće ni za-
dovoljstva, uvijek mu treba devedeset i devet do sto-
tine, kako lijepo kaže naš narod, jer čim jednoj želji
zadovolji, niče ih drugih deset.

Ovome stanju uzrok je dijelom rat i poratne pri-
like, a dijelom moderna poganska kultura, koja otkriva
čovjeku sve više potreba, a ne daje mu sredstava, da
im zadovolji.

Moda i luksus tjeraju niže slojeve u najveću bi-
jedu. Mnogi nemaju ni stana ni hrane prema higijen-
skim uslovima i životnim potrebama, a ipak misle, da
moraju biti odjeveni kao gospoda. Tako sve više za-
padaju u dugove, a radi nehigijenskih stanova i loše
hrane šire se razne bolesti, a ponajviše sušica.

Mladost hoće da zadovolji svim strastima i po-
hotama, hoće da se izžive, pa se mnogi zaraze, iz-
gube smisao za život, postanu nesposobni za svaki
rad, te prije ili kasnije padnu drugima na teret, Koji
stupe u brak me vole da imaju djece, pa zato kod
nas, osobito u bogatim krajevima, gdje se lako žive,
u Sremu i Slavoniji pučanstvo ne raste nego propada,
a Talijani se svake godine množe za par stotina hi-
ljada; tu je uzrok ozbiljne opasnosti, koja Hrvatima
prijeti od Italije. To je baza na kojoj se osniva tali-
janski imperijalizam. Kod njih je previše naroda a
premalo zemlje, a kod nas je baš obratno.

Osim toga pijanstvo i dugi poroci rastaču naš
narod, a psovka i kletva sramote nas pred cijelim kul-
turnim svijetom.

Uzaludno je bogatstvo, kad ne služi ma korist i
sreću naroda, nego na njegovu propast. Tako isto i
znanje. Mnogi roditelji daju djecu u škole, da steku
znanja i sposobnosti za život, ali nažalost uslijed slaba

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FI& — Dubrovnik,

MIRKO M. ZEG

DUBROVNIK

ČINGRIJINA ULICA

TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. MATERIJALOM.

Kompletni RADIO APARATI kao i svi

djelovi zasamogradnju istih.

odgoja, nevaljala društva i raznih prilika djeca često
izgube vjeru i svaki osjećaj za pravo i moral, pa kad
svrše škole, postanu ljudi i dogje ma položaje u dru-
štvu pokažu se sebični, ne mare za roditelje, preziru,
varaju i izrabljuju narod, koji je za njih dosta žrtvovao.
Zato, ako ljubimo svoj narod i ako želimo dobra
sami sebi, moramo ozbiljno stati na put ovim poro-
cima. Katolički pokret već dulje vremena radi u tom
smjeru. On nastoji da sačuva u narodu vjeru i po-
štenje, a osobito da odgoji dobro mladež, koliko grad-
sku toliko seosku, jer ma mlagjima svijet ostaje. Ka-
tolički pokret to radi preko svojih organizacija i preko
svoje štampe, pa je dužnost svih čestitih Hrvata, da
ga u tom radu pomognu, a to mogu učiniti ako stupe
u katoličke organizacije i ako primaju i šire kato-
ličku štampu. —o0—ć.

|
|

 

 

 

Zar su biblijska kazivanja ,,priče“.

Jedan je sarajevski list u jednome od zadnjih
brojeva donio napis, u kojemu hoće da pokaže, da su
biblijska kazivanja ,priče porijetla egipatskoga“, jer
da je prof. Paviot iznašao, da su ua bas-relijevu gro-
baice Tut-Angkh-Amona izragjena dva prototipa Adama
i Eve, a izmegju njih ,drvo znanja dobra i zla“. Pisac
toga napisa ubraja po tome u bajkeiili priče biblijsko
kazivanje o postanku roda ljudskoga, s razloga, što je
sve to porijetla egipatskoga.

No trebalo bi da zna taj teološki nestručnjak,
da se je ne samo kod Egipćana, včć i kod Asiraca,
Babilonaca, Kaldejaca i drugih istočnih naroda sačuvala
biblijska predaja o prvim ljudima, kaoio patrijarsima,
potopu i t. d., i da je Mojsija na osnovu starih kal-
dejskih i hebrejskih predaja sastavio Genezu, taj naj-
stariji historijski dokumenat, i da mu za to nije trebalo
poslužiti se egipatskom. "Ako se pak u stvari nalazi
potpuna saglasnost megju tim starodrevnim predajama,
to znači, da su marodi sačuvali cjelovitu i nepokva-
renu istinu poprimljenu od svojih pregja, i to je sa-
glasje najbolji dokaz za istinitost biblijskih činjenica.
Da pak ove nijesu nikakove bajke, svjedoče nam naj-
vrsniji historički kritičari, ne samo katolički nego i
protestantski, koji smatraju Bibliju najstarijim i naj-
vjerodostojnijim historijskim izvorom.

Ovo bi trebao da zna pisac spomenutog napisa,
ili se ne bi smio upuštati u duboka i uzvišena reli-
gijska pitanja, koja su njemu laiku vidi se, nepristu-
pačna. Ko vjeruje u Boga i u niegovo svemogućstvo
vjeruje i u Bibliju, koja je i inače knjiga od Boga
nadahnuta. Veliki umovi vjeruju, a maleni hoće da
budu bezvjerci, i to neuki bezvjerci! —n—

KNIN NIN IJEDNE
VI ĆETE BITI IZNENAĐENI

blagotvornim djelovanjem ,ALGA“ u svim sluča-

jevima Reumatizma, Kostobolje, Išiasa, bolima

u kostima, mišicama i zglobovima.
Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku zubobolju
i glavobolju, ili ako Vas trga od prehlade u zubima
ili glavi. Kako brzo i pouzdano uklanja nesvijesticu
i mučninu, prehladu, influencu i gripu.

Isprobaite barem jednom ,Algu“ bit će vam
najbolji prijatelj kroz cijeli život.

U apotekama i drogerijama 1 boca točnom upu-
tom Din. 16. — Poštom naručite na adresu :

Laborarij ALGA, Sušak 258.

4 boce Din. 77. 8 boca Din. 131. 25 boca Din. 320.

m