NR Pošterina gpladono u gotov Br. a bje arodna Broj čekovnog računa našeg lista 4153 Podružnice Sarajevo, DUBROVNIK, 11. Oktobra 1928. jest vije God. X Cijena je \istu 5. Din. mjesećno; za Inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo | Uprava kod Dubr. 6Orv, Ti Refleksije uoči općinskih izbora. (Od ugledne ličnosti van uredništva.) Čudni smo ljudi mi Hrvati: veliki idealiste, borci za razne reforme, puni osjećaja za čovječnost, pravicu, za socijalno-filozofsko uregjenje društva, što je često daleko od stvarnosti i od faktičnih naših nacijonalnih potreba. Izgleda nam, kao da se čitav svijet oko nas vrti i da od nas očekuje, da mi izvedemo neobična djela. I naša je. politika odjek te idealne sentimental- nosti. Bez obzira na kruh naš svagdašnji, na naše ekonomske i financijalne potrebe, na očuvanje naših pozicija, vrtimo se punih deset godina u tom vrtlogu raznih ideja i teško dostiživih ideala. Umišljaino, da ćemo stvorili Eden na Balkanu, a doživljujemo balka- nizovanje naših krajeva. Hoćemo da drugima donese- mo sigurnost, čovječnost, kulturu, a sami slabimo u svakom pogledu. Dok drugi koncetrišu svoje snage, znadu kamo idu, što hoće i što mogu postići, mi se gubimo u raznim teorijama i puštamo da nas vodi onaj, koji je prvi prouzročio današnje zlo stanje. Mjesto da na najvažnija mjesta postavimo naj- sposobnije i najnesebičnije, tu često isplutaju prosti irazeri i demagozi, Mjesto da računamo sa svakim pojedincem, sa svakom institucijom, a mi i uajbolje obaramo. Uz političke časovite parole i stranačke pro- htjeve veže se sudbina jednog dijela, a i cijelog hrvatskog naroda. A još je želosnije, kad se sudbina hrvatstva veže uz lične ambicije, uz nadmetanja pojedinih vogja raznih ogranaka i organizacija. Pogledajmo naš Dubrovnik, tu ,krunu hrvatskih gradova“. Hrvati prelaze s dana u dan u red siroma- = šnijih starosjedioca. Spretni ih stranci madinašuju go- tovo na svakom polju. Protivnici su organizovani na dobro zamišljenoj akciji, a Hrvati politički raskomađani, _ jer i akoiih je velika većina u HSS. ali opet radi ličnih ambicija pojavljuju se razne frakcije, dok se sa protivne strane nastoji na sve moguće načine, da se otme hrvatski karakter općini Dubrovnika. Hrvatsku općinu moramo dobiti pod svaku cije- nu, jer to od nas traži naš ponos, maš politički i i sigurnost i napredak hrvatstva u Dubrovniku, I nam je ne može oteti, ako kod nas bude sloge, štenja, pameti i nesebičnosti. Nije općina za to da se š njom prave razne poli- = tičke geste, ni stranačke kancelarije, ni za lične ambi- cije, ni za egeističke spekulacije; nema oma biti ni domena samih gospara, ni samih radnika, ni samih seljaka, već je ona kula naroda, samoupravna škola puka, vrelo za ekonomsko, socijalno i kulturno una- = pregjenje Dubrovnika. Dubrovnik je u ogromnoj većini hrvatski, pak i općina mora biti hrvatska, ali mora biti i dubrovačka. Njezina uprava ima biti izraz har- monije svih staleža i gospara i radnika i seljaka. Priznajemo da je HSS u većini, da ima pravo = da reprezentira tu većinu, ali HSS je stranka, općina ima biti hrvatska a ne stranačka, zato ne bi smjeli doći na upravu stranački fanatici i kojekakvi mutilčaše, A Bogu hvala ima čestitih Hrvata i u HSS i van HSS, pak se manimo i borba i cjepanja i nadmetanja i ličnih ambicija i egoizma i spasimo hrvatski ka- rakter općini Dubrovnika. — X. X. — MIRKO M. ZEC DUBROVNIK. ČINGRIJINA ULICA TRGOVINA GVOŽĐEM — TEHNIČKIM i ELEKTRO- TEHNIČ. MATERIJALOM. Kompletni RADIO APARATI kao i svi / djelovi za samogradnju istih : + izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor ,NARODNE Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. |. Birimiša) — Dubrovnik Ovo nesmije svak da zna i čuje. Kad naši radićevski korteši od onog najprvoga pa do najzadnjega seoskog korteša zalaze megju neuke seljake, onda nemaju dosta riječi, da ocrne i pogrde predsjednika vlade dr. Korošca, za koga strana i do- maća nepristrana javnost priznaje, da je najjači, naj- sposobniji i najpošteniji političar u našoj državi. On je za njih palikuća, izdajica i najviši krvolok hrvatskog naroda, koga bi trebalo na vješala staviti. i nikom od onih vjernih i neukih ne pane na pamet, da upita svoje prve: pa u čemu nas je izdao, gdje je ta nevina hrvatska krv prolivena ? Nego oni to pobožno primaju pod gotov groš, klimaju glavom i trube okolo ono isto što su čuli i ne misleći, koliko zlo čine kleveta- jući čovjeka, kojemu se u cijelom njegovom javnom djelovanju nijedna stvarna nekorektnost prema Hrva- tima ne može predbaciti. Ali isti ti prvi, koji se tako nečasno nabacuju na prvog čovjeka u našoj državi, u duši svojoj drukčije misle, a kad se onako pri zatvorenim vratima i u če- tiri oka sastanu drukčije i govore. Nami je dobro po- znato, da je jedan izmegju najuglednijih radićevaca, a mi bi smjeli reći i prvi megju njima, u jednom užem društvu, onako u četiri oka megju svojim naj- bližim rekao, da je nepošteno i nečasno nabacivati se blatom na Korošca, jer da je upravo sreća za Hr- vate, da je u današnjim prilikama dr. Korošec na ćelu vlade. Ali dvo ne smije svak da zna. Ovo treba da ostane megju četiri zida, a oni siromašni seljak i radnik treba da bude uvjeren, da je Korošec najgori čovjek i najviši neprijatelj hrvatskog naroda, što ga je ikad povijest zapamtila. Ali sunce se ne da dlanom prikriti. Doći će vrijeme, pa će i onaj najmanji i najneukiji seljak ponavljati ono isto, što je onaj »prvi“ sam u četiri oka usudio se reći, »Nar. Sloboda«, Mostar. PRODAJA BISTRINSKIH HAMENIGA započinje u petak 12. Oktohra od zvonikom“ i u ,,Fratarskoj ulici.“ Iz Hrvatske Pučke Stranke. Prigodom zadnjih izbora za glavara u selu Tuče- pima, pokazalo se je, da su redovi pučana čvrsti, da su svi pučani na okupu, dok je broj pristaša SDK znatno opao. To je tako ražalostilo g. Matu Klarića, koalicijo- naškog poslanika, da je javno ukorio svoje pristaše spočitnuvši im poslije izbora, da je žalosno, da u Tu- čepima danas ima teliko pučana. — U Siveriću su radićevci htjeli da sruše pučanina glavara Ramljaka. Misleći u svojoj preuzetnosti da pučana više nema, sazvali su seoski zbor za izbor novog glavara. Mnogo su nade polagali u talijansko društvo »Monte Promina«. Kad tamo, svijesni su seljaci-radnici bojkotirali zbor. Na zbor je došlo toliko malo glasača, da se zbor nije mogao ni održati. Megjutim kad je najavljeno, da je zbor bez uspjeha završen, pojavila se je velika po- vorka glasača, koju je sačinjavalo skoro cijelo selo kličući svome dosadašnjem glavaru pučaninu. Da fi- jasko za SDK bude gori, još su se na svršetku -njihovi ljudi megjusobno počupali. — U Sinju je održan sa- stanak Gragjanskoga Kluba HPS. Predsjedao je g. dr. Nikola Vidić, opć. načelnik. Učestvovanje je bilo vanredno. Govornicima se je oduševljeno odobravalo. Na svršetku je jednoglasno prihvaćena rezolucija, kojom se. izrazuje povjerenje vodstvu stranke, g. mi- nistru. Bariću i, Jugoslavenskom klubu. 'U Murteru je organizacija HPS održala svoj sa- stanak i izabrala novu upravu. ĐAK BEZ DAČKOG KALENDARA — ZANATLIJA BEZ ALATA — izdavač - urednik: VIJESTI“ Antun Flč& — Vlasnik - Dubrovnik, Pisma iz naroda. CAVTAT. Svećenstvo konavoskog dekanata za pok. biskupa Dr. Josipa Marčelića. Da se cijeli ko- navoski dekanat zajednički oduži uspomeni blagopok. biskupa Dr. Marčelića, župnik-dekan Cavlata mp. Du. Ivo Dagonig pozvao je sve okolne svećenike na sa- stanak u Ponedjeliak 1. o. mj. Najprije je bila pje- vana Misa u trojci za' blagopok. biskupa. Na sred crkve podignut je veliki katefalak, a iza Mise svečano odriješenje, Zadušnicama je prisustvovao i lijepi broj vjernika i ako su prije toga u svakoj župi dekanata održane posebne zadušnice. Zatim je slijedila konfe- rencija svećenstva, gdje je mp. Dn. Vice Vodopić pri- kazao rad blagopk. biskupa u konavoskom dekanatu, a mp. Du. Niko Kusalić referirao je o radu dušobriž- nika u s«dašnjim prilikama. Na vječnu spomen bla- gopok. biskupa ustanovila se je ovom zgodom i po- sebna ,Zaklada Dr. Marčelića“, koja ima svrhu da dijeli katol. vjerske udžbenike siromašnoj djeci osnov- nih škola konavoskog dekanata. PODGORJE - OREBIĆ. Na 4 ovog mjeseca, dan sv. Frana Asiškog, Podgorje, taj vilinski stan Pelješke rivijere, osvanulo je okićeno u svečanom ruhu. Već u cix zore zvonjava milozvučnih zvona sa vitkog zvo- nika Franjevačke crkve ,Vele Gospe“ budila je i do- zivala k sebi vjernike rastrkanih župa Orebića i Vignja. Oko 6 sati crkva je bila puna pobožnog naroda i Trećoredaca, koji su pod sv. Misom stupili na sv. Pričest: U 10 sati slijedila je svečana sv. Misa, koju je uz asistenciju okolišnih župnika odslužio mjesni Starješina O. Rafo Capurso. Iza Evangjelja stupio je na propovijedaonicu Don Karlo Capurso iz Dubrov- nika, koji je kratkim ali jezgroviiim govorom označio lik i djelovanje Asiškog siromaha u XIII. vijeku. Po dovršenoj sv. Misi slijedila je procesija sa Svečevim kipom oko Crkve i samostana. Ženski pjevački zbor ravnanjem domaćeg organiste O. C. Fučića izveo je zamjernom preciznošću lijepu dvoglasnu Misu francus- kog glazbenika A. Diericx a. Solo partije izvela je svojim ljupkim i zvonkim sopranom g.gjica Mina Tomić iz Žukovca, koja je i ovom prigodom zaslužila svačije priznanje osobito stranaca. Oko. podneva narod se je zadovoljan razišao svojim kućama. — Bilo sve na veću; slavu. Božju i Sv. Frana Asiškog. Očevidac. JANJINA. Kulturno slavlje. Varoš Janjina na poluotoku Pelješcu proslavila je 7. X. 1928. proslavu 100: godišnjice opstanka. pučke škole, koju je godine 1828. osnovao kapetan pomorski Nikola Bjelevučić, ovdašnji načelnik; te svečani otvor gragjanske škole kao i prvi istup općinske glazbe. Mnoštvo naroda obišlo je varoš, iskićenu hrvatskom trobojkom, te su pred općinom govorili: načelnik g. Milić Ivo, nadučitelj g. Prodan Ivica, učiteljica gragjan. škole g.ca Kristović, i zatim Dr. Zvonimir Bjelovučić. Glazba je odsvirala nekoliko hrvatskih rodoljubnih komada. Na večer je bio ples u Sokclani. Prisustvo- vali su delegati raznih kulturnih društava osobito iz Dubrovnika. Općina je dobila mnoštvo čestitaka. Općinari. EaREĆEBOBRRII III Slušajmo starije, oni su iskusniji!! Oni su se rijetko tužili na ZUBOBOLJU i GLA- VOBOLJU, jer su imeli uvijek pri rlici JALGU*. Kod svake zubobolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga _u zubima od prehlade još malo natrti izvana ALGOM, vidjet će te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi. Kod GLAVOBOLJE natarite malo čelo i sljepočice, ako Vas trga u glavi od prehlade — promjene vremena i t, d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će te preporogjeni. U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom uputom Din. 16.- Gdje nema naručite odmah poštom ua adresu Laboratorij ALGA Sušak 258. 4 boce Din. 77. 8 boca Đin. 131.-, 25 boca Din. 320.—