i Poštarina plaoćena u gotovu Br. 42. Broj čekovnog računa našeg lista 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 18. Oktobra 1928. jest Narodna Svijes E God. X. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod ijubr, Hrv. Tiskare. 0 našim političkim prilikama. Prošlih dana boravio je u Mostaru dr. Josip An- drić, član vodstva Hrvatske Pučke stranke iz Zagreba i dugogodišnji urednik ,Seljačkih Novina“, pak je mostarskoj ,Nar. Slobodi“, organu HPS za Hercego- vinu dao ove informacije : : — Znam, što vas najviše zanima: novosti iz po- litike. - Ali vjerujle, da već davno nije u politici bilo tako malo novosti, kao što je to evo sada. Bit će, da je tome kriv predsjednik sadašnje vlade Dr. Korošec, koji ne samo da sam ništa ne govoii, nego je, kako kažu, i svojim ministrima zabranio, da ne daju nika- kvih izjava. Njegovo je geslo, malo govoriti, a mnogo raditi. To je za mas Hrvate vrlo neobična politička metoda, pa nikako da se na nju naučimo. Mama je, čovjek bi rekao, draže, da se mnogo govori, a malo radi. Zna tio Svetozar Pribičević, pa sada, kad nema više Radića, nastoji on da u svoju korist izrabi onu hrvatsku političku sklonost, koja voli više riječi nego djela. No Pribičević se vara, da će se on svojim bez- rojnim svakidašnjim izjavama i interjuvima nametnuti hrvatskom narodu za vogju. Ne zaboravlja se ono, to je on sve učinio svojim centralizatorskim diktator- kim i kulturkem pferskim metodama hrvatskom narodu. Teško je iskorijeli ono zlo, što gaje kroz tolike odine Pribičević nanio hrvatskom narodu. I što je ajzanimivije, on bi sad htio da bude nekakav vogja hrvatskoga naroda! Doista on drži Hrvate za nekakve ude, s kojima može svatko učiniti, što heće. Ali mogu as uvjeriti, da megju hrvatskim seljaštvom postoji vrlo veliko nepovjerenje prema Pribičeviću. Imao sam prilike po selima u Hrvatskoj razgovarati sa seljacima radićevcima, koji su na radićevskim sastancima stavljali zahtjev na svoje vodstvo, da prekine s Pribičevićem, jer a on ide samo za tim, da na račun hrvatskoga na- toda dogje do većeg broja mandata za svoju stranku, orida da opravdane hrvatske zahtjeve izigra. Nitko iv ne može vjerovati, da bi Pribičević bio :za to, da rvatska ima svoju samostalnu vladu i svoj hrvat- ski sabor. — U jednome je sav hrvatski narod. složan: da moramo dobiti svoj hrvatski sabor i hrvatsku vladu u Zagrebu. To je ono, što želimo i mi pučani, pristaše adašnje Korošćeve vlade, i što žele pristaše sviju ostalih hrvatskih stranaka. I da nema Pribičevića, koji ima posve druge političke težnje diametralno oprečne lim osnovnim hrvatskim zahtjevima, hrvatski narod bi bio mnogo bliže ostvarenju tih svojih zahtjeva, nego što je uistinu. Neki to u Zagrebu već i vide, a neki bome i ne vide. Sumjivo je svakako, što Pribičević prije svega traži parlamentarne izbore, a neće ni-da čuje, da bi ise prije tih izbora načinio nekakav sporazum o reviziji ustava. A zna se, da je i u Beogradu tako raspolo- enje, da bi se moglo i konkretno već govoriti o re- viziji ustava. Doduše što se više udaljujemo od kobnog 0. lipnja, to će efekat hrvatskih zahtjeva nažalost biti labiji. To se i mas pučana bolno dojima, što eto sa- danji predstavnici hrvatske većine propuštaju pogodnije asove, pa će možda htjeti postići onda, kad momenat bude mnoge nepovoliniji. I tako će, bojimo se, hrvatski narod krivnjom onih, koji su sada u koaliciji s Pribi- fevićem, opet izvući kraći kraj. Ali zar to nije i glavna ribičevićeva misija ? Tako se, vjerujte, mnogi i mnogi itaju u Zagrebu. A da nema prave jednodušnosti ni u samoj SD- oaliciji, to može svatko ustanoviti čitajući, što sve ne ovori Pribičević, što Maček, a što drugi. To vide i inozemstvu, kako mi je pred tjedan dana kazivao eškoslovački ministar Josip Tiso, s kojim sam za nje- ova boravka u Zagrebu imao prilike puna dva sata a razgovaram. I zato je sve ono, što SD-koalicija lansira po inezemnoj štampi, od sve manjeg efekta a a o kakvoj koristi i ne govorimo. FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredstvo za i čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se- elić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; xa inozemstvo 10 Din. mjesečno izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. MIRKO M. ZEC DUBROVNIK ČINGRIJINA ULICA TRGOVINA GVOŽĐEM — TEHNIČKIM i ELEKTRO- TEHNIČ. MATERIJALOM. Kompletni RADIO APARATI kao i svi djelovi za samogradnju istih. Zadaća sadašnje vlade. Predsjednik vlade g. Korošec primio je predstav- nika njemačke socijaldemokratske štampe g. Jakova Altmayera. i dao mu ovu izjavu : »Naša vlada treba da bude vlada stišavanja strasti i sporazuma. Vi znate kako su postali veliki politički sukobi u našoj zemlji. Njemačka će ih najbolje razu- mjeti, jer je i ona imala u toku svoje istorije sve do najnovije prošlosti da se bori sa sličnim sporovima i partikularističkim strujame. Moja vlada svim silama nastoji na tome, da pobijedi postojeće sukobe i da ne ne učini ništa, što bi ih moglo moglo još pojačati. Momentano ispitujemo sve žalbe i molbe, koje stižu iz nezadovoljnih pokrajina i nastojimo da ih što brže svršimo, pa da pomognemo, gdje treba pomoći i ispra- vimo šio treba popraviti. Naša je policija dobila na- regjenje da izbjegava svaki sukob i svaku provokaciju. Prilikom Radićeva pogreba udešeno je bilo tako, da je policija bila i nevidljiva. Stišavanje strasti i izmirenje jedini je cilj, za kojim ide moja vlada. Dalje ona neće ostati na kormilu države, iako ima tako jaku većinu u Parlamentu da bi se mogla održati godinama, do isteka mandata ove Narodne Skupštine. Čim bude moguče imačemo nove izbore. Ali nemoguće je da se ti izbori. provedu u sadašnjem grozničavom stanju, kako to zahtjeva opozicija. U ovom momentu izbori ne bi doveli ni do kakvog praktičnog rezultata. Došli bi do izborne borbe, u kojoj bi se obje strane borile sredstvima i parolama najnerealnijim i punim mržnje. Da bi to moglo da dovede do po- boljšanja atmosfere i političkih prilika iluzorno je go- voriti. Stoga je zabluda, kad opozicija veli, da bi baš novi izbori bili sada jedino sredstvo za smirivanje. Mi ne poričemo teškoće, na koje mailazi naša vlada. Mi znamo da ima mnogo zla, koje se mora odstraniti. Naša se uprava mora poboljšati. Ali prije svega treba imati strpljenja, ne može se ništa novo stvoriti preko noći od danas do sutra. Ono što moja vlada može učinili na stišavanju i poboljšanju položaja države i naroda ona će učiniti. U pogledu spoline politike moja vlada nastoji da idemo za mirom i sporazumom sa našim susjedima, naročito sa Italijom. Mi smo osudili male incidente na dalmatinskoj obali, demostracije protiv Nettunskih Kon- vencija. Našoj policiji je izdato strogo naregjenje da u svim takvim slučajevima strogo istupi. Ako danas naša opozicija, a naročito dr. Trumbić, osugjuje Net- tunske Kovencije sa Italijom, neka se ima na umu, da je dr. Trumbić bio prvi ministar inostranih djela naše države i da je Dr. Trumbić tada tražio sporazum sa Italijom i poveo takvu politiku. Mi hoćemo mir i izmirenje, unutra i spolja. To je cilj moje vlade. PRODAJA BISTRINSKIH HAMENIG KE | | | | | | započinje u petak (2. Oktohbra nod zvonikom“ i u ,,Fratarskoj ulici.“ za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ -Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. |. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun F1l& — Dubrovnik, Opet megju Hrvatima u Rumunjskoj. (Od našeg beogradskog izvijestitelja.) I ove godine bio je beogradski kanonik O. Petar Vlašić u posjeti Hrvata u Rumunjskoj i kod njih se zadržao sav injesec septembar. Ovog puta bio je samo kod sievernih Hrvata; najviše u Keči, pak u Rekašu, Mariji Radni, Čeneju, Vingi i Klariji. Vaš dopisnik saznao je od O. Vlašića na povratku slijedeće zani- mivije potankosti : Najviše vremena proboravio je kod Hrvata u Keči. Malo ih ima, samo 4300, sali su to udivljenja vrijedni ljudi i sa vjerskog i sa narodnog gledišta: dobri katolici i vatreni Hrvati. A gotovo svi su bogati gazde. Ove godine nekoji su na svojim njivama našli tko 1, tko 2, tko 3, tko 4 pače i 6 i 10 i 15 vagona pšenice. Kukuruza isto tako na vagone. A i zaslužuju, da im Bog blagoslovi njihove trude. Njima je osobita slast kupiti se oko crkve, uza sve što nemaju svećenika. Pretprošle godive sagradili su krasnu crkvu u čast sv. Katarine Dj. i Muč. potrošivši 2!/a milij. leja, a ove godine su je u unutrašnjosti krasno dekorirali sa troškom od 123.000 leja. Megju drugim lijepim um- jetničkim slikama u istoj, ističe se krasna velika slika kraj velikog oltara, koja predsiavlja pokrštenje Hrvata. U uglu se vide dva oveća hrvatska grba sa štitovima hrv. vitezova, koji dubokom pobcžnošću prate sv. obred krštenja, što ga vrše sv. braća Ci;il i Metod. Po ovlaštenju temišvarskog biskupa Pache, a uz asistenciju župnika iz Carpinisa blagoslovio je tu crkvu O. Vlašić u 1. nedjelju sept. o. g. u prisutnosti sviju Kečana. Nabavili su i umjetničke slike Križnog puta, koje su ih stajale 37.000 leja. Natpisi pojedinih postaja sve hrvatski. Upala su u oči dva natpisa; ispod IV. postaje; ,Veronika pruža Isusu otarak“; ispod VIII.: »Isu tiši plačne žene«. Taj Križni put blagoslovio je O. Vlašić druge nedjelje septembra i prvi put s mno- gim narodom obavio u onoj crkvi tu pobožnost. Zauzetni i vrijedni predsjednik crkvene općine g. Gjuro Vojkica, prava slika starih dubrovačkih ple- mića i njegova plemenita gospogja Ema nabavili su krasnu sliku svu. Terezije od Maloga Isusa, koju je O. Vlašić dirljivom svečanosti blagoslovio četvrte ne- djelje septembra i tom prigodom prikazae život i milost male Svetice. Svi oni dani, koje je proveo O. Vlašić u Keči, bili su za Kečane kao neki praznici. Vanredno su se veselili njegovom dolasku i boravku, jer od prošle godine, od kad je bio kod njih u misijama, nisu čuli riječi Božje na svom materinskom hrv. jeziku. A tako su je željni čuti, da im je O. Vlašić ne samo na blagdane nego koji put u običue dane propovijedao, crkva vazda puna naroda! Stanovao je kod spomenutog predsjednika crkvene općine, g. Gj. Vojkića, bogatog gazde, koji je sam ove godine dobio 15 vagona žita, ali su se i drugi natjecali u pažnji i gostoljubivosti prema svoin hrv. svećeniku. Pri rastanku priredila mu je kršćanska mladež pod vodstvom vrijedne učiteljice g.gje Ilonke Mojen - Mikšić veoma uspjelu zabavu sa biranim programoru na hrvatskom jeziku, nešto i na ru- munjskom (jer tako moraju u Rumunjskoj), a poslije izvršenog programa iznenadili su ga plemeniti _Kečani dragocijenim darom, u vrijednosti cd više hiljada di- nara, na čemu im je on duboko tronut zahvalio. Do kasno u noć u ,Gazdinskom domu“ trajala je u naj- ljepšem raspoložeuju ta zabava, na kojoj su bili svi Hivati iz Keče a i otmeniji Rumunji, Sibi, Magjari i Nijemci iz obližnjih miest+. Na posljetku su uz svirku tamburica opratili O. Vlašića u njegov stan. S osobitim užilkom spominje O. Vlašić hodočašće Hrvata iz Keče u Mariju Radnu o Maloj Gospi, ko- jem je i on učestvovao. Hodili su pješice dva dana, noseći 6 crkvenih nialih barjaka: 2 prva crvena, 2 druga bijela, 2 treća plava. Kroz polja i gore, sela i gradove Rumunjske orila se hrvatska pjesma iz mla- denačkih i staračkih grla u čast presv. Djevice. Napose često se pjevalo ,Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, Naša Majko, naša zoro zlata!“ A pjevaju kršćanski momci i djevojke veoma lijepo, da ih je milina slušati. Na dan Male Gospe u Mariji Radni bila je uvečer procesija sa svijećama, u kojoj je bilo sigurno 15.000 vjernika raznih narodnosti Hrvata, Nijemaca, Magjara, Rumunja, Bugara, i sve su skupine iz pojedinih mjesta pjevale svaki u svom jeziku, ali po općem mijenju najljepše pjevanje bilo je ono Hrvata iz Keče. A i tada su po- češće pjevali ,Rajska Djevo, Kraljice Hrvata!“ Raslo je srce u grudima slušajući u tugjoj zemlji tako slatko pjevanje na našem slatkom hrvatskom jeziku. Mnoge druge ugodne utiske, dobivene megju Hrvatima u Keči i u Mariji Radnoj, opisat će O. Vlašić poduže u zagrebačkoj »Narodnoj Politici«, a Vaš će dopisnik za dojdući broj iznijeti neke zanimivosti iz drugih mjesta u Rumunjskoj, gdje ima naših Hrvata, koje je pohodio O. Vlašić.