i Peošterima pljačona = gotova Br. 43. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 25. Oktobra 1928. RR God. X. Narodna PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. 29. X. 1918. Pobjeda saveznika nad centralnim vlastima, usvo- jenje Vilsonovog načela o samoodregjenju naroda, koje je omogućilo stvaranje i malih državnih organi- zacija, dovela je hrvatski marod u položaj, da odluči sam o svojoj sudbini. Rad jugosl. odbora u tugjini, jugosl. kluba u Beču sa pomoću iz Zagreba, njihova žilava propaganda i odlučni nastupi, koji su zaintere- sirali svjetske političare i svjetsku javriost za Hrvate i sve južne Slavene u Austro-Ugarskoj, omogućile su hrvatskom narodu da se slobodno opredijeli: ili da ostane u staroj državi ili da sam osnuje svoju ili da stupi_u južno-slavensku zajednicu. Dinastija Habsburg upire sve sile da predobije Hrvate za sebe. Car austrijski i tadašnji kralj hrvatski plače pred prgdstavnikom Hrvata, obećaje se stvarno ujedinjenje svih hrvatskih krajeva, ostvarenje potpune slobodne Hivatske; ma ratno brodovlje austrijsko vješa se hrvatska zastava i po ulicama lijepe se manifesti cara puni slobode. — Pače jedna velika sila nastoji da spasi Habsburško carstvo. Na sva ta obećanja čuje se gromki: Nećemo! Nije tako govorila samo. inteligencija. Hrvatski su vojnici bacili oružje, skinuli austrijske kokarde. To je bio narod. »Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone“, u tome je bila svijest hrvatske slobode. Sila je vladala, a nije pravo. 1918 god. pala je sila. Austrijski car i hrv. kralj Karlo osjetio je da su mu pregji slobodnom voljom birani za hrvatskog kralja, jer je slobodnom voljom Hrvata prestao bit hrv. kralj. Hrvatski je sabor na 29.X. 1928. g. pokazao da je Hrvatska slobodno kraljevstvo. I zato je to najveći hrvatski blagdan. Ali nije to samo hrv. blagdan. To je blagdan i današnje države. Da nije bilo zaključka 29. X. 1918.g., ne bi moglo da bude ni 1. decembra. Hrvatski narod nije tražio posebnu Hrvatsku, on je želio Jugoslaviju, u kojoj će, u slobodi, biti ujedinjeni svi južni slaveni. On je donio u tu zajednicu veliki kapital u svojoj gospodarskoj i kulturnoj snazi, koje su stvorile žrtve i naprezanja mnogih pokoljenja; u moru — vrelu lje- pote, bogatstva i posredniku kulture i civilizacije. Donio je svoju borbenost, postojanost i žilavost kojom je sačuvao dušu svoju i zemlju ctaca, a nadasve naše | jadransko more, kroz hiljadu godina i u sukobu sa | jakošću fizičkom i duhovnom velikih nacija. U osnove naše države uzidane su hiljadugodišnje žrtve, borbe i | patnje hrvatskog naroda. Radi njenog ostvarenja otki- nuti su sa hrvatskog narodnog tijela živi komadi: | Istra, Zadar, Lastovo, Rijeka. Žrtvovalo se mnogo, da | se stvori slobodno, mapredno jugoslavensko bratstvo. Još nije stvoreno. Hrvatski je narod još mučenik | tugje mržnje, hegemonističke pohlepe i svoga vodstva. (|| Ali pravica je hrvatska sveta i njena je pobjeda sigurna. | Zato nam jamči i 29. X. 1918, dan pobjede pravde. Nadamo se da će brzo hrvat. sabor u Zagrebu, kao | autonomni organ velike nerazdružive, grenitne Jugo- slavije, proglasiti 29. X. 1918. velikim praznikom hrv. slobode, koga će slaviti ne samo Hrvatska već sva velika Jugoslavenska država. ITO pasta za zuho je najbolja. MIRKO M. ZEG DUBROVNIK ČINGRIJINA ULICA TRGOVINA GVOŽĐEM — TEHNIČKIM. i ELEKTRO- TEHNIČ. MATERIJALOM. Kompletni RADIO APARATI kao i svi - djelovi za samogradnju istih. Cljena je listu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din. mjesečno ćuju narod u liberalne stranke“. izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. SDK. napada katolički episkopat. Nedavno je sam Svetozar Pribičević bio izjavio, pošto je pohodio nadbiskupa Dr. Bauera, da Pučka Stranka nosi sama potpunu odgovornost za svoju politiku i da je kao stranka potpuno neodvisna od episkopata. Skoro zatim se je novinstvo SDK. pohvalno izražavalo o papinskom Nunciju Msgru Dr. Hermene- jildu Pellegrinetti-ju, da je protiv politike Dr. Korošca. A od nazad nekoliko dana »Narodni Val« je počeo da bjesomučno napada katolički episkopat uopće, a napose preuzvišenog papinskog Nurcija Msgra Pelle- grinetti-ja i djakovačke g biskupa Dr. Akšamovića. Uzrok napadaju na cjelokupni episkopat je taj što se biskupi, sakupljeni na biskupsku korferenciju prošlih dana, nijesu izjavili ni za ni proti SDK. Naši vajni seljački demokrati sada bi hli, da tjees biskupi pačaju u čisto politička pitanja, dok neprestano trube naokclo da se svećenstvo ne smije baviti politi- kcm ! Dakle ako je liberalcima u prilog mogu se sve- ćenici baviti politikom, ako liberalcima nije u računu onda se svećenici ne smiju baviti politikom !? Mi što misle braća koalicijonaši o našem episko- patu, da bi se morao solidarisati s njima? Oni mogu riješiti hrvatsko pitanje parlamentarnim ili neparlamen- tarnim putem. Ako ga misle riješiti parlamentarnim putem, zašto tada varaju narodne mase, da neće u nikakav beogradski parlamenat ? Ako ga ne misle rije- šiti parlamentarnim putem, valjda nijesu tako naivni, da bi mogli zahtijevati, da episkopat pogje njihovim revolucijonarnim putem ! Napadaji pak na djakovačkog biskupa Msgra Akša- movića učinjeni su redi tobože mekog pisma što ga je presvijetli biskup poslao beogradskom ministarstvu nutarnjih djela radi tvornog napadaja na biskupove goste u Djakovu pred biskupskim dvorom. »Slovenec« megiutim demantuje, da je presvijetli to pismo poslao. Ako se dakle sav taj žestoki i sablažnjivi napadaj te- melji na nekom umišljenom pismu, tada je sve to doista više nego žalosno sa strane SDK. Što se mapokon tiče nedoličnih napadaja na papinskog Nuncija Msgra Pellegrinetti-ja što je prisu- stvovao biskupskoj konferenciji, jer su to napadaji na predstavnika strane vlasti, koji je ujedno i dekan diplo- maiskog zbora u Beogradu, na zahtjev samog diplo- matskog zbora vlada se je morala ispričati presv. Nun- ciju i ovoga puta kao i g. 1926. kada je pk. Radić bio napao preuzvišenog Nurcija radi dolaska u Dubrovnik. Jadna Hrvatska, kad joj vogje izgubiše busolu! Slovačka Pučka Stranka prama HSS i HPS. Slovačka Pučka Stranka, kojoj je vogja svećenik Andrija Hlinka, vodi od prevrata do danas najžešću borbu proti českom centralizmu i' traži slovačku za- konodavnu autonomiju. Kako su političari Slovačke Pučke Stranke mnogo čuli o Radiću, držali su, da se i on zapravo bori za autonomiju. I tako su neki Slo- vaci pučani još prije pet šest godina stupili u veze s Radićem i dolazili češće u Zagreb, dapače išli s Ra- dićem i na skupštine. Mi hrvatski pučani nijesmo tada imali nijednog zastupnika, pa su slovački autonomisti pučani mislili, da je jedini hrvatski autonomist Radić. No grozno su se razočarali, kad je ono Radić uskočio megiu Paši- ćeve centraliste i kad je u beogradskom parlamentu javno rekao, da ne irebamo više hrvatskog sabora. Danas slovački pučani vide, da smo jedini mi pučani pravi i dosljedni hrvatski autonomisti i da ih s nama osim tega veže i ista ideja kršćanske politike. Razumjet ćete dakle, zašto se slovački ministar. dr. Tiso za vrijeme svog nedavnog boravka u Zagrebu interesirao vrlo mnogo za HPS i za naše katoličke prilike uopće. On se nije mogao načuditi, da kod nas može biti još i takvih svećenika, koji poriču potrebu katoličke stranke. , Zato vi Hrvati“ rekao mi je, ,iniste još došli do svoje hrvatske autonomije, što nemate jake katoličke stranke. Po liberalnim strankama ne bi mi Slovaci nikad postigli ono, što smo postigli po svojoj katoličkoj Pučkoj Stranci. To vrijedi i za vas. +I zato nema veće narodne nesreće, nego kada se na- koji pobijaju katoličku politiku i upu- gje i svećenika, Dr. J. Andrič. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FIč — Dubrovnik, == PRODAJA BIGTRINSKIH_HAMENIGA započinje u petak 12. Oktobra ,Dod zvonikom“ i u ,,Fratarskoj ulici.“ Pitanje liječnika u oblasnoj bolnici. U »N. Svijesti«, otrag dana bilo je govora, kako je Oblasni odbor umirovio dvije izvrsne sile, dva najbolja liječnika naše bolnice,/ koju oni podigoše do velikog ugleda i zavidne visine ne samo n pokrajini, nego i u državi našoj. I zbilja nema sela u našoj Oblasti, pa ni u Hercegovini, Boki Kotorskoj, čak ni u Crnoj Gori, a da ne blagosljiva Dr. Smolčića i Dr. Mila Katića, jer mnogima i mnogima spasiše život. Njihovo se umirovljenje doduše žalilo, ali se je opet tješilo tijem, što se je govorilo, da je Obi. Odbor učinio to, da ne optereti fond umirovljenih obi. činov- nika, a da će opet isti ostati kao honorarni radenici u bolnici. Narodu nije bilo do toga u kojemu će svojstvu oni u bolnici ostati, njemu je stalo da oni budu u bolnici. Nego sada se je otvorio natječaj, na dva ispražnjena liječnička mjesta u našoj bolnici. Na ovu vijest uarod se punim pravom mami i najener- gičnije protestira protiva tom postupku ObI. Odbora, jer nam tijem sveosve odalečuje iz bolnice dva vrsna, dva iskusna liječnika, koji su skoro vas svoj Život proveli po bolnicama, gdje su stekli najbolje iskustvo o liječenju svakovrsnih bolesti. A iskustvo je najbolja škola, pak kako su gori spomenuti Doktori osim svog vježbanja i učenja mnogo iskusili, to ih ne će mlade sile lako zamjeniti, ma došle one iz kojega god grada. Još se pogovara, da Obl. Odbor otvara natječaj po uputstvu Vodstva iz Zagreba i da im već namig- nuše koga da postave. Ako je to istinito, što 'nam je teško vjerovati, tada gospoda na Obi. Odboru dvos- truko griješe. Ne samo što tijem natječajem odalečuje domaće vrsne i iskusne liječnike, nego još uvagja druge iz dalekih krajeva, da zauzimlju mjesta domaćim sinovima. Mlagji naraštaj, te je imao ljubavi da se posveti medicinskoj nauci gubi ljubav za naukom, kad mu pred kućom drugi otimlju mjesta za kojim čezne, pa preko volje zaluta da uči ono, što mu srcu prija, pa nikad u njemu junaka ni za sebe ni za domovinu. Gragjanstvo u ime svoje i sve okoline najener- gičnije protestira protiva otvaranju natječaja na mjesta dvajuh liječnika u bolnici našoj. To je sa uznemirenje naroda i na štetu ekonomije naroda. A narod piaća oblasne poreze, pa ima prava da i prigovara. Skup gragjana i seljaka. Bački kalemdar 1928/29. štampan je u hrvatskom, srpskom i slovenskom jezi- ka; dakle u 3 zasebna izdanja. EEOONOćNMEaR RIA VI ĆETE BITI IZNENAĐENI !! blagotvornim djelovanjem preparata ALGA“ u slučajevima REUMATIZMA, KOSTOBOLJE, IŠIASA, bolima u kostima mišicama i zglobovima. Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku ZU- BOBOLJU i GLAVOBOLJU, ili ako Vas trga od prehlade u zubima ili glavi. Kako brzo i pouzdano uklanja NESVIJESTICU i MUČNINU, PREHLAĐU, INFLUENCU i GRIPU. ISPROBAJTE BAREM JEDNOM ALGU BITI ĆE VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT. U apotekama i drogerijama 1 boca točnom uputom Din. 16. Poštom naručite na adresu: Laboratorij ALGA Sušak 258 4 boce Din. 77, 8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.