RG
\
s SATIE RI
sadili jaa Š koa asa inn ic
Sna
sidi
NARODNA SVIJEST
a ISPIRANJE = SA
= BENZIT
ki)
MOČENJE — SA = TRI == ISPIRANJE
Na
KIŠNICA je NAJMEKANIJA VODA,
ugodno i jeftino pranje.
zaprečuje stvaranje sapunice i uspješno pranje.
vodu za pranje. Zato
4
KIŠNICA U VLASTITOM DOMU !
st
IVRDA VODA TROSI SAPUN !
Pouzrokuje vapnene mrlje u rublju !
Kod obilne sapunice zajamčuje potpuno iskorišćivanje sredstva za pranje i time
«Tvrda voda je za pranje nepodesna, jer veći dio sapuna čini nekoristnim i tako
MEKANA VODA ZA PRANJE!
Najjednostavnije i najbolje sredstvo za umekšanje tvrde bunarske ili vode iz
vodovoda, jeste ,TRI* koji se pridodaje kod priredbe luga,
K SVAKOJ VODI ZA PRANJE UVIJEK PRIDODATI ,TRI“
sA
MOČENJE
——- IR =D
eISPIRANJE —— SA O
BENZIT ==
=
s
=
m
U
e
(|
=
ze
s
=
Ii
e
te time osposobljuje M
=
. | UI
BENZIT O s! |
suknje od brokata zlatom izvezene i ogrlice od zlatnih
dukata. Veoma su bogati, a i pobožni ljudi i gorljivi
kršćani katolici.
Tri dana bio je i ove godine O. Vlašić u Rekašu,
sjeveroištočno od Temišvara, gdje ima 720 naših Hr-
vata iz Dalmacije, a koji se zovu Šokci, doseljeni od
otrag nekoliko stoljeća. Držao im propovijedi, svečanu
Misu, govore itd. Primili su ga veoma željno i svečano.
Dočekali ga na stanici sa nekoliko kola upravitelj Župe,
knez rekaški (načelnik) g. M. Ambruš, podliječnik Joca
Losić, koji je vogja rumunjskih Hrvata, predsjednik
hrv. pjevačkog društva itd. U večer mu je pred stanom
pjevačko društvo otpjevalo pozdravnu pjesmu, a u
Nedjelju popodne mlagjarija igrala narodno kolo i pje-
vala narodne pjesme u slikovitoj narodnoj nošnji.
Zadnje mjesto, koie je ove godine obišao O.
Vlašić jest Klarija, na granici Jugoslavije i Rumunjske.
Tu ima oko 100 naših Hrvata, većim dijelom Poso-
jevići iz Turopolja, porijetlom plemići. Imanja imadu
i u Jugoslaviji i u Rumunskoj, pak su donekle pri-
padnici jedne i druge države i slobodno prelaze gra-
nicu, akoprem su pravno u Jugoslaviji. Ni oni nemaju
hrv. svećenika, pak se u velike veselili dolasku O.
Vlašića, koji im je održao četiri propovijedi u dva
"dana, a na svaku svi bez iznimke došli, akoprem radni
dan. Nemaju ni crkve, nego se skupljaju u školi, koja
je prije bila čisto konfesionalna hrvatska, a sad je
državna. Polovica školske dvorane je kapela s oltarom
sv. Urbana Pape Muč. imenjaka pradjeda najbrojnije
ebitelji u Klariji, Posojevića, a druga polovica je škola
sa klupama i zemljovidnim kartama. Po srijedi su
velika vrata, koja dijele kapelu od škole, a kad je
služba božja otvara se, pak i oni koji su u školi vide
oltar i učestvuju službi Božjoj, jer svi i nebi mogli
stati u kapeli. Tu se svake Nedjelje i blagdana skup-
ljuju, pa i bez svećenika pjevaju misne i druge po-
božne pjesme i mole se Bogu. Dobri su to katolici i
vatreni Hrvati, u mnogočem slični svojim susjedima
Kečanima, s kojima su nekoji i u rodu. Oni su bili
zadnja skupina naših Hrvata, odcijepljenih od hrvat-
skog stabla, koje je O. Vlašić ove godine posjetio.
PRVI UVJET LJEPOTE
čista nježna i glatka put, koja se postizava
uporabom
VESNA KREME
Ljekarna PRAUNSPERGER - Zagreb, Starčevićev trg 18.
O progonstvu katolika u Meksiku,
(Glas liglednog jednog židova.)*
»Valovi dogagjaja poslije rata zapljuskuju po
cijelome svijetu i od kraja do kraja zemlje odjekuju
tako, da ništa ne ostaje nezapaženo i skrovito, a po-
gotovo ne dogagjaji u cijeloj jednoj državi. Nama, ne
može biti svejedno, ako se bilo gdje ma svijetu ljudi
radi svoje vjere progone ili se priječe u vršenju svojih
vjerskih dužnosti, na što imaju neodoljivo prirodno
. pravo. A to je bez sumnje slučaj u Meksiku, gdje kato-
lička crkva teška iskušanja podnositi mora !
Iza toliko vijesti u zadnje doba, bez sumnje je,
da tamo vladaju prilike, koje su za jednu kulturnu
državu nedostojne, a moguće su samo u onoj državi,
koja pod krinkom civilizacije i zakonitosti na rafiniran
način vedi rat do uništenja protiv crkve, kojoj bi baš ova
država (Meksiko) imala iskazivati zahvalnost i poštivanje.
Što da reknemo o Meksikanskom ustavu, koji
u 130 članu svim religioznim društvima oduzima pravo
opstojnosti, oduzima im pravo, što ga na cijelom
svijetu imaju ljudi, koji se okupljaju u koja god dru-
štva sa kakovom dozvoljenom svrhom. Tako na pr.
ne mogu religijozna društva nikakove imovine posje-
dovati, nemogu nikakve crkve graditi (sve su crkve
sagragjene do sada prešle u vlasništvo države), nika-
kvih stanova za svećenike dati, nikakve zgrade za bogo-
* slovije, nikakve škole, nikakve karitativne ustanove
posjedovati. Prema tomu gube članovi klera sva gra-
gjanska prava, dočim je inostranim svećenicima zabra-
njeno obavljati ikakve crkvene funkcije u Meksiku.
Prema 3. članku ovoga zakona zabranjena je svaka
obuka u vjeri, ne samo u državnim, nego i u privat-
nim školama, dapače ni u privatnim roditeljskim ku-
ćama ne smije se podučavati djecu u vjeronauku !
A da bude kruna svemu, država traži, da ona sama
ima isključivo pravo namještati svećenike. Država dakle,
koja se u tolikoj mjeri pokazuje neprijateljem religije,
hoće da upravlja svećenicima — učiteljima religije !
I ako se koji svećenik usudi samo da kritizira zakon,
odmah se baca u tamnicu ! U ovakvim prilikama posve
je razumljivo, da katolici cijeloga svijeta odrešito ustaju
protiv te kulturne sramote i da se s najvišega mjesta
crkve čuju svečani protesti protiv nepravda u Meksiku !
Nitko se nema čuditi, ako državni tajnik Kardinal
Gasparri po nalogu Pape amerikanskoj štampi piše:
,Nešto slično, kao što je ovo progonstvo nije nikada
u povijesti poznato, dapače niti u prva stoljeća crkve.
Jer se tada nije pod Neronom i Domicijanom doga-
gjalo, da se općenito progone radi religije u privatnim
stanovima, katakombama. ili..na 'grobištima. Ali sada
u Meksiku ništa se ne dopušta što je katoličko dapače
niti privatna sv. Misa, niti primanje sv. sakramenata ;
zato su odregjene kazne, dapače smrtne kazne, ta-
mnice, razbojnički izgredi, krvoprolića na dnevnom su
redu ! Svake vršti brutaliteta počinjaju se protiv kato-
lika, a da zlikovci ne bivaju kažnjeni“.
Prema ovim činjenicama izjave Meksikanske vlade
i meksikanškog predsjednika Callesa nisu ništa drugo,
nego prazne fraze, kojima se svijetu pijesak u oči
baca! Ne može se cijeli svijet za dugo zavaravati !“
* Prenosimo ovaj članak Dr. Baerwalda, što je izišao
u berlinskoj novini ,Central Verein Zeitung“ |. augusta o. g.
a urednik lista poslao ga je jednom svom znancu u Split s ovom
napomenom: Za nas njemačke židove, koji smo češće izvr-
gnuti borbama i predrasudama drugomišljenika, bila je dužnost,
koja se sama od sebe razumije, da se zauzmemo za katolike
koji su sada radi svoje vjere u Meksiku ugr#ženi.
? S poštovanjem Dr. Reichmann.
ĐAČKI KALENDAR 1928-29. hogato opremljen
lijepog sadržaja, raspisuje veliko nagradno
natjecanje u stvarnoj vrijednosti
oil preko 50.090 Diuara.
Pisma iz naroda.
BLATO (na Korčuli). Misije. Nastojanjem preč.
plebana Don Pera Franulovića održale su se sv. Mi-
sije u ovoj varoši od 14.-21. t, mj. Obavili su ih
dva vrijedna i revna brata franjevca čč. oo. Stjepan
Rade i Dane Zec. Toliko su zanimanja pobudili megju
pučanstvom, da se takova odaziva odavna ne pamti.
Crkva je jutrom i večerom bila prepuna tako, da su
se smatrali sretnima i oni, koji su mogli dobiti mjesta
pred vratima Crkve, da čuju vatrenu i prama današnjim
prilikama aktuelnu riječ vrijednih oo. misijonara. Inače
i preko cijeloga dana za vrijeme misija Crkva je bila
puna svijeta, pogotovo mladeži obojega, spola, koji
su u velikom broju pristupali sv. sakramentima. Kroz
ove dane podijelilo se je preko 4300 sv. pričesti.
Noćnoj pokorničkoj procesiji sa Raspelom i svijećama
sudjelovalo je veliko mnoštvo pučanstva, osobito muš-
kih, tako da nimalo nije zaostajala za procesijom Ve-
likoga Petka. Za vrijeme procesije, mjesto je bilo
rasvijetljeno. Procesija, koja je išla ranim jutrom na
grobište, bila je takogjer vanredno posjećena. Prigo-
dom pomen - slova nad grobovima, što ga je dirljivo
održao mnp. O. S. Rade, lijevale su se suze iz očiju
prisutnoga mnoštva. Ovo su uistinu bili sveti dani,
dani kajanja i pokore. Kruna svega, bio je zaključni
dan misija sa sv. Misom pred vratima Crkve, preko
koje su pjevale Kćeri Marijine nabožne pjesme. Preko
mise održan je zaključni govor, a poslije Mise razvila
se je veličanstvena teoforična procesija, kakove se je
malo kada u varoši vidjelo. Na povratku procesije
posvetio se je čitav narod pred Crkvom ispred Presv.
Sakramenta Srcu Isusovu zapjevavši na koncu posvet-
nicu: ,Do Nebesa“. Preč. Pleban primio je misijski |
križ od oo. misijonara, te im u ime prisutnog harnog
naroda zahvalio na napornom osamdnevnom radu za
religijozni i moralni probitak svoga stada. Čč, 00.
Misijonarima trajna zahvalnost sa strane harnog na-
roda, a od Propetog obilna nagrada i utjeha ! pil
KNJIŽEVNOST.
Niko Luković: Život Blažene Osane Kotorke
Cijena Din. 20.
Prošle godine je odlukom sv. Stolice uvrštena u
red Blaženika naša domorotkinja rogjena u Crnoj Gori, |
a proživjela u Kotoru i umrla tamo u znaku svetosti Bla- |
žena Osana Kotorka. Koja je radost i čast jednoga |
naroda, kad se jedan njegov član podiže na čast ol-
tara, dokazuju nam one impozantne svečanosti prire-|
gjene u proslavu sličnog .dogogjaja. kod drugih.. na-
roda. Dužnost je i našega naroda, da što dostojnije |
proslavi dogogjaj podignuća ma čast oltara Blažene ||
Osane Kotorke. U tu svrhu sastao se je posebni od-
bor na čelu sa kotorskim biskupom presvijetlim Msgr. |
Franom Uccellini. Da se pak što širi krugovi naroda
upoznadu sa Blaženicom velečasni župnik u Prčanju |
Dn. Niko Luković napisao je iscrpljivi njezin životopis. |
Na temelju dosadašnje obilne literature o BI. Osani na |
raznim jezicima, sastavio je vIč. Luković dokumentovanu |
biografiju Blaženice. Knjiga je pisana biranim ugodnim
stilom tako da se s nasladom čita, K tomu je knjiga
urešena veoma uspjelim slikama i ukusno opremljena. |
Jer je i čisti prihod ovog izdanja namijenjen za |
pokriće troškova proslave Blaženice u Kotoru dojdućeg ||
proljeća zaslužuje, da se knjiga preporuči i s ovoga
gledišta iako se već sama po sebi svojim aktuelnim |
sadržajem najbolje preporuča. Naručuje se kod Odbora'
za priredbu proslave bi, Osane u Kotoru, a može se
dobiti i kod društva ,Anice Bošković“ u Dubrovniku.
POZOR! Roditelji, Učitelji, Učiteljice, Djaci!
U Vašem je interesu da posjetite
PAPIRNICU LUJA PEŠEVIĆ
Crnila, krede, pera, zadaćnica, ris. blokova, crtanaka i
svih ost. škol. potrepština dobijete uz vrlo jeftine cijene.
Posjetite! Uvwjerite se!|
Originalni UNDERWOOD |
PISAĆI STROJ
JE MAJBOLJI i prema tome MAJJEFTINIJI|
h ZASTUPSTVO I
SKLADIŠTE ZA|
: JUŽNU DALMACIJU
HERCEGOVINU — 1
GRNU GORU
JADRAN“
Knjižara - Papirnica - Štamparija « Knjigovežnica
: DUBROVNIK.