nje

o SR Gra Fa

Poštarina glećena u gotova

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

Narodna _Svijes;

DUBROVNIK, 22. Novembra 1928.

AE God. X.

 

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din. mjesečno

PLATIVO Ii UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo 1 Morava kod Dibr. Hrv. Tiskare.

   

1 Msgr Vlaho Barbić
naslovni biskup Sure, kapitularni vikar,
rektor biskup. sjemeništa itd. itd.
* u Cavtatu 27, V. 1878 — 4 u Dubrovniku 18. XI, 1928.
Neočekivano nakon kratke teške bolesti u naponu
snage, u 51, svojoj godini preminuo je u Nedjelju u
8 s. j. Msgr. Vlaho Barbić. Tužno klecanje zvona na-
vijestilo je njegovu preranu smrt gragjanstvu, koje se je
ovih zadnjih dana živo interesovalo za njegovo zdravlje.
Božjoj se je Providnosti tako svigielo, da nakon sama
2 mjeseca i 18 dana slijedi svog pastira neprežaljenog
Dr. Marčelića, komu je On u svemu bio desna ruka.
Pokojnik je cijeli svoj život posvetio poglavito
biskupskoj kuriji i sjemeništu, gdje je uregjivao lijepu
biblioteku, i vodio najprije ekonomiju, a kasnije upravu
cijelog zavoda. Za više godina bio je katehetom na
mjesnoj Nautici, gdje je stekao simpatije i profesora
i učenika, koji ga se u svakoj zgodi milo sjećaju.
Godine 1917. postao je kanonikom stolnog kaptola
- dubrovačke crkve, a na 30. marta 1924. bio je zaregjen
za biskupa pomoćnika, te je obavio kanonski pohod
svih župa biskupije dijeleći sv. krizmu. Prošlog sep-
tembra poslije smrti blagopok. biskupa Dr. Josipa
| Marčelića bio je izabran kapitularnim vikarom, te je
kroz ovo kratko vrijeme upravljao cijelom biskupijom.
U svemu se je pokazao uzor radinosti i marljivosti,
čovjek reda i rada, pukazujući osobitu ljubav za cr-
kvene obrede. Još kao mlad bogoslov priredio je zgo-
dan priručnik ,Klerik u crkvenoj službi“. Za više go-
dina bio je i urednikom ,Lista Dubrovačke Biskupije“,
a poslije rata zastupao je starca biskupa ma svim
biskupskim konferencama i hodio u ime njegovo u
Rim ,ad limina“.

Na odru. Mrtvo tijelo u biskupskom ornatu bilo je
izloženo odmah u Nedjelju prije podne u bisk. sjemeništu
pak je stala dolaziti masa naroda da se pomoli za
njegovu dušu. Za pokojnikom izdali su osmrtnice
| stolni kaptol, porodica pokojnikova, biskupsko sjeme-
| nište, Katol. Društvo ,Bošković“, Pjevačko Društvo
| ,Dubrava“, Oblasni Odbor Narodne Odbrane, Hrvat.
Radnička Zadruga, Crkovinarstvo crkve Matice u Cav-
tatu, a epigrame: Stolai kaptol, Svećenička Uzajamnost,
Konavosko. Svećenstvo, Pitomci Bisk. Sjemeništa, druš-
tvo ,Anica Bošković“ i Zborna Crkva sv. Vleha.

Na sprovod su došli kotorski biskup Msgr. Frano
Uceellini, splitski biskup Dr. Kvirin KI.  Bonefačić,
| Msgr. Antun Milošević, prepozit kaptola u Kotoru,
| mp. Don Josip Bavčević iz Splita, drug pokojnikov,
dok su drugi gg. biskupi izrazili saučešće i dali se
zastupati. Kaptol i porodica primili su mnoštvo sa-
žalnica, izmegju kojih Nj. Sv. Pape Pija XI. i Ni. Vel.
Kralja Aleksandra, Papinskog Nuncija, ministarskog
predsjednika, ministra vjera, općina i župa naše bisku-
pije, te velikog broja prijatelja i znanaca.

U Utorak u jutro bio je veličanstven sprovod.
Cijeli grad u crnini, općinski fenjeri zapaljeni oviti
crninom. Poslije 9. s. uputila se iz stolne crkve po-
| vorka svećenika i redovnika do sjemeništa. Pred vra-

tima sjemeništa ganutljivo se je oprostio s pokojnikom
| mp. Don Spasoje Fabris u ime sjemeništa, gdje je
| \pokojnik gotovo cijeli svoj život proveo. Mrtvo tijelo
= nosili su dični Konavljani u skupocjenoj narodnoj nošnji.
... Svečane je zadušnice držao i sprovod vodio
| presvij. biskup Msgr. Uccellini. Preko pontifikalne Mise
| izveo je Crkveni Pjevački Zbor potresni Requiem od
| P. Magri sa najljepšim uspjehom kao i pri zadnjem
| odriješenju ,Oslobodi me“ od Burrone, Svečano odri-
|| ješenje podijelili su presvij. biskupi Uccellini i Bone-
fačić, te preč. gg. Du Antun Liepopili, Msgr. Antun
Milošević i Dn_ Mato Vlahušić. Poslije odriješenja
| Pjev. Društvo ,Dubrava“ ispjevalo je jednu latinsku
| nadgrobnicu. AA : i
S ka A MMI \R oil x je kota

Zatim se je razvila impozantna povorka, kojoj

\su učestvovale 'sve mjesne pučke, gragjanske i srednje
kole, gradska bratstva, hrvat, glazba, Hrv. Rad. Zadruga
“i prestavnice dubrovačkih gospogja i raznih ženskih dru-

 
    
    
   
 
 
 
 
  
   
  
 

 

| štava, te redovnici i redovnice uz veliki broj svećenika,

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

župnika, iz bliže i dalje okolice. Zadušnicama i spro-
vodu sudjelovao je i g. Veliki župan, komandant
mjesta, te sve mjesne vlasti i uredi, kulturne i hu-
manitarne ustanove, pak veliki broj odličnih gragjana
i masa naroda, kao i posebna odaslanstva iz Cavtata
i Konavala.

Impozantna i nepregledna povorka kretala se je
od Katedrale ulicom Kraljice Marije (bačvara) pak preko
Place Kralja Petra (Straduna) do lučkog Ureda. Tu
se je nakon blagoslova s pokojnikom uprostio u ime
,Svećeničke Uzajamnosti“ mp. Dn Ivo Bučić, upravitelj
župe Gruda. Mrtvo tijelo ostavljeno je u lučkom uredu
i narod se je razišao, a bilo je već blizu podne.

Sprovod u Cavtatu. Na 2 sata po p. došao je
posebni parobrod ,Cavtat“, što ga je blagohotno stavila
na raspoloženje Dubrov. Par. Plovidba, da mitvo tijelo
prenese u Cavtat. Navalila sila naroda, da parobrod
nije mogao sve da primi, pak je i veliki motor g. Mata
Morelti primio mnogo svijeta, te išao za ,Cavtatom“.

U Cavtatu sve kuće izvjesile crne sagove, fenjeri
gore zastiti ceninom, barjaci na po stijega, zvona tužno
klecaju, obala puna naroda, žalobna povorka već
svrstana. Sprovod je vodio presvj. biskup Bonefačić,
a sudjelovala je i Hrvatska Glazba iz Dubrovnika. U
crkvi Matici sv. Nikole, koja je bila sva obavita crni-
nom, držao je nadgrobno slovo župnik-dekan preč.
Dn Ivo Dagonig. Na plokati oprostio se je s pokoj-
nikom mp. Dn Miho Arbulić u ime općine Cavtajsko-
Konavoske, u blizini crkve O.O. Franjevaca povorka
se zaustavila i tu mu je dao zadnji zbogom mp. Don
Spasoje Fabris u ime sjemeništa, a veleuč. prof. Kristo
Krile u ime prijatelja-štovatelja. Nad otvorenim grobom
u ime Cavtata oprostio se je s pokojnikom sudski
savi. g. Miše Vodopić. I sprovod u Cavtatu bio je
veličanstven, a uljepšavao je veliki broj Kotavljana i
Konavoka u narodnoj nošnji, i razna crkvena društva
pod svojim barjacima.

Da je sve ovako svečano prošlo puno je dopri-
nijelo i lijepo vrijeme, pravi jesenski topli dan. Cijeli
sprovod pak najljepši je dokaz, koliko je vrli pokojnik
bio cijenjen i ljubljen i u Dubrovniku, i u Cavtatu i
u Konavlima.

Presvijetli Monsignore ! bila ti laka rogjena gruda.
Počivao u miru kraj svojih roditelja na Roku i moli
za našu biskupiju!

Slava Msgru Vlahu Barbiću!

 

 

Sastanci HPS u Splitu i Sinju.

U Nedjelju. 11. ov. mj. održana su dva velika
sastanka HPS u Dalmaciji. Prvi je održan u Splitu u
oči gradskih izbora, koji su se obavili u prošlu nedjelju.
Sastanak je sazvan u dvorani kina Eden. Uz ostale
odlične gragjane grada Splita sastanku je prisustvovao
naš učenjak Msgr. Frano Bulić, koji je za cijelo vrijeme
sastanka govoriicima zadovoljno odobravao. Iza deset
sati otvorio je sastanak Pavao Doko, podravnatelj
Gospodarske Štedionice i podijelio riječ Dru Josipu
Anudriću, delegatu iz Zagreba, koji je prikazao veliku
političku važnost dviju gotovo nezapaženih deselgo-
dišnjica. To je deseta godišnjica sjednice hrvatskoga
sabora od 29. listopada 1918., i deseta godišnjica
Ženevskoga pakta izmegju tadanje vlade kraljevine
Srbije, predsjedništva Narodnoga Vijeća u Zagrebu i
Jugoslavenskoga odbora. U tim političkim činima vidi
se duh, koji je protivan duhu centralizma. Da se naša
državna politika kasnije kretala u duhu tih dvaju do-
gogjaja, bile bi u našoj državi danas posve druge
prilike. Svetozar Pribićević srušio je zaključke 29. li-
stopada proglasivši ih krpom papira, a Nikola Pašić
odrekao se potpisa na ženevskom uogovoru.

Iza toga govorio je Dr. Janko Šimrak o političkoj
situaciji. Pribičevićev centralizam srušio se sam u sebi
i zato je Pribićević morao saći s političke pozornice.
Vlada Velimira Vukičevića i Bledski pakt označuje

novo doba u našoj unutarnjoj politici. Prilikom krštenja

princa Tomislava pozvana je i stranka Stjepana Radića,
da kao 'majjača hrvatska stranka saragjuje na toj novoj

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FIč — Dubrovnik.

politici. Radić je već pristao na saradnju, ali ga je
tada Pribićević odvratio od toga. Dan 6. novembra
1927. god. kad se počeo stvarati savez Svetozara Pri-
bićevića sa seljačkom strankom, je najodsudniji dan
u politici hrvatskoj, a napose u politici seljačke stranke.
Kao što ie nekada Pribićević batinama i kundacima
Hranio Hrvatima sudjelovanje u državnim poslovima,
tako to isto danas čini, kad Hrvate upotrebljava samo
zato da se pomoću njih može podići na visinu, s koje
je spao. Pribićević je huškao i tjerao ma sve veću
opoziciju. Konačno se našao jedan zločinac, koji je
mislio, da se politička pitanja rješavaju zločinom, pa
je posegnuo za oružjem. Ovaj zločin potresao je
temeljima države. Za vogje HPS bilo je tada postav-
ljeno pitanje, da li će poduprijeti politiku Svetozara
Pribićevića ili politiku Dra Antuna Korošca, Politika
Svetozara Pribićevića nije se mogla na ni jedan način
poduprijeti, jer je ona i danas, kao što je bila od
početka centralistička, jer Pribićeviću ne možemo vje-
rovati nakon svega onoga, što je on uradio, jer smo
mi kršćanska stranka i ne možemo podupirati rad
Pribićevićevih bezvjereca. Uz Dra Korošca smo se
odlučili radi toga, jer je ovo vlada pomirljivosti bez
svakoga nasilja, vlada zakonitosti i vlada, koja imade
pripraviti put do potpunoga sporazuma Hrvata i Srba.
Radićevoj stranci je danas mjesto u vladi, jer bi njoj
morao biti bliži Davidović, Spaho, Korošec i Vukićević
nego Svetozar Pribićević.

Nakon toga govorio je Dr. Jakša Herceg o ko-
munalnoj politici grada Splita. Sastanak je svršen
s pjevanjem Lijepe Naše.

Na večer u pet sati održan je sastanak u Sinju.
Premda se za sastanak saznalo istom poslije podne
toga. dana, ipak se sabrao vrlo lijepi broj sinjskih
gragjana i seljaka. Prvi je govorio Dr. Josip Andrić,
a iza njega Dr. Janko Šimrak. Osim toga su govorili
oblasni zastupnik Bartul Ganza, Dr. Jakša Herceg i
Dr. Bone Rečdonić. Na sastanku je vladalo veliko
oduševljenjenje i klicalo se predsjedniku vlade Dru
Korošca i ministru Stjepanu Bariću.

Ova dva sastanka najboljim su znakom, da su
redovi HPS u Dalmaciji neuzdrmani i da su lažne
sve vijesti naših protivnika, da je Pučka slranka u
Dalmaciji izgubila na svojim pristašama.

 

Iz Zadružne Matice u Splitu.

Dne 8. o. mj. održana je zajednička sjednica
Upravnog Vijeća i Nadzornog Odbora Zadružne Matice
u Splitu, na kojoj se je raspravljalo o raznim pita-
njima, koja zasjecaju u organizaciju poslovanja ove
zadružne centrale: Saopćeno je, da je Zadružna Matica
primljena u Glavni Zadružai Szvez u Beogradu, kao
punopravan član, sa odnositim poštanskim i poreskim
polakšicama. U Maticu se je prijavilo do ove sjednice
41 zadruga, većinom iz primorja i sa otoka. Od tih je
za sada u članstvo primljeno 35, a glede ostalih, kao
i glede novih, koje će se prijaviti, odlučit će se na-
knadno. Ove zadruge imaju oko 7000 članova, njihovi
poslovni udjeli i redovite pričuve iznose oko 4,200.000
Din. a ulošci na štednju blizu 40,000.000 Din. Iza-
brani su delegati u Upravni i Nadzerni Odbor Glavnog
Zadružnog Saveza u Beogradu. Nadalje su stvoreni
zaključci glede zadružne, gospodarske i prosvjetne
propagande. Ustanovljena je visina kamatnjaka, odre-
gjene smjernice za izradbu potrebitih poslovnika, u svrhu
što jače discipllne i što uže saradnje izmegju Matice
i njezinih članica. Na koucu je pretresano pitanje posta-
vlianja pomoćnih revizora, da se umanje izdaci zadruga
i njihove Matice. Ravnateljem Zadružne Matice ime-
novan je g. Dr. Tripo Ciko.

 

FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredstvo za
čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-
melić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.

 

   

Slušajmo starije, oni su iskusniji !
Oni su se rijetko tužili na ZUBOBOLJU i GLAVOBOLJU,
jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zubo-
bolje 1 malu kašiku ua zub, ako Vas trga u zubima
od prehlade još malo naliti izvana ALGOM, vidjet će
te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi.

Kod GLAVOBOLJE naterite malo čelo i sljepočice,
ako Vas trga u glavi od prehlade — promjene vre-
mena i t. d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet
će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će
te preporogjeni.

U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom
uputom Dia. 16. Gdje nema naručite odmah poštom
.ha adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 bice Din. 77,
8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.