3 BRINE Podtariao pladanna u gotovu Narodna Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 6. Decembra 1928. O God. X. Cilena je listu 5. Din. mjesečno; xa inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ilredništvo | Uprava kod Dube. Hrv. Tiskare, 1 w“ ww m“ Hrvati! - Pučani! Hrvatska Pučka Stranka stupa samostalno na izbore, jer su Radićevci izdali hrvatske interese Dubrovnika. HPS je tražila da svi Hrvati idu skupa, a Radićevci to nijesu htjeli. Radi ličnih ambicija sami su razdvojeni u dvije liste, a nijesu htjeli ni povezati liste sa HPS tobože jer je HPS u vladi, a mogla je HSS saragjivati u Bosni i Hercegovini ne samo sa muslimanima nego i sa istim radikalima! HPS hrvatska je stranka a takova je bila i onda kad Radićevaca nije ni bilo u Dubrov- niku i HPS će biti hrvatska uvijek, jer ne mijenja boje kao mnogi današnji vajni Hrvati. Hrvatstvo HPS danas ne može i ne smije da osporava nitko pa ni najzagriženiji Radićevci. Da su sadašnji Radićevci išli prije putem i programom HPS druge bi nam danas ptice pjevale. Nije isključeno da će ovog puta protiv- nici Hrvatske Pučke Stranke poduzeti razne smicalice i trikove uoči izbora proti našoj listi. Tako se već šire glasine, da je lista HPS ustegnuta. To nije istina. Neka naši ne nasje- daju nikakovim intrigama i manovrama pro- tivnika. U javnost je bačena riječ, da HPS radi da svoju listu poveže sa radikalima. To je prosta izmišljotina i kleveta. Na to od HPS nitko nije ni pomislio. Organizacija HPS u Dubrovniku učinila je na nadležnom mjestu sve moguće, da izbori ne budu odgogjeni, kako su to željeli i naporno radili mjesni radikali. Sav taj njihov napor osujetila je organizacija Hrv. Pučke Stranke. Tim se HPS može da diči i ponosi, jer je spasila hrvatstvo Dubrov- nika. Zato vedra čela i mirne savjesti stupa ma izbore. Njezin je barjak čist i neokaljan. Nije pogazila svoga programa ni pred Pašićem ni pred Pribićevićem. Tražila je uvijek ne samo što je pravo i pošteno, nego i ono što je pametno i razborito. Program komunalne politike predstavnika HPS zacrtan je u slijedećim točkama : U nacijonalnim pitanjima braniti hrvatske interese. izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. U kulturnim pitanjima štititi velebnu kr- šćansku tradiciju Dubrovnika. U socijalno - ekonomskim pitanjima zauzi- mati se za pravedne interese radnika, seljaka i svih nezaštićenih slojeva, osobito riješavati stambenu krizu i pojeftiniti živežne namirnice unapregjenjem poljodjelstva u bližoj okolici. Hrvati Pučani ! odlučno stupite na izbore 9. decembra i bacite svoju kuglicu u žaru HPS. Naša je žara 3 po redu. . . ._. Nonculi i laici! Gospodska duhovitost aristokratskih vogja ,ma- loga puka“ dala nam je, braćo pučani, novo ime: Nonculi i laici. ,Mali puk“ željan kruha i zabave radosno je prihvatio to ime. Velik broj siromašnog malog puka naučan na preziran posmjeh i omalovažavanje dobrog dijela ,većih“ kasta radosno je pozdravio činjenicu, da ima još ,niža“ kasta od njih, socijalno ,manje“ vrijedna : nonculi i laici. _ Poveselio se ,mali puk“, jer su njegovi dragi vogje — našli nekoga, prema kome je i on, ubog radnik, ipak gospodin: noncule i laike. Novo ime, koje je masa u cilindru pronašla da izazove prezir spram nas, a masa žuljavih ruku pri- hvatila kao dar vogja za zabavu mjesto kruha napunja nas radošću. Dobro došli, nonculi i laici, u naše drušivo po- povaca, klerikalaca, papista, ultramontanaca, nazad- njaka, jezuvita... [ Budimo strpljivi nonculi i laici i čekajmo samo koje novo ime. Pamet je naprednjaka doduše spora, ali je njihov jezik i duhovitost brza. Vremena su, braćo, taka: smjeha nam treba! Braćo Pučani, ,nonculi i laici“, dokažimo 9. de- cembra da smo u istinu ,nonculi i laici“ u velebnom hramu naše kulturne, političke i socijalne ideje. Dokažimo, da samoprijegorom mnoncula i laika usprkos nejunačkom vremenu, plitkoj duhovitosti na- predne inteligencije i surovim nastupima 'obezumljene mase služimo junački, vijerno i samoprijegomo u velebnom, od Boga urešenom hramu: HRVATSKOJ. 3 ,Nonculi i laici“ dokažimo 9. decembra, da nas vodi sveta ideja, duboko uvjerenje, pravi zanos, a ne volja vogja, dojučerašnjih krvuika hrvatstva. Dokažimo, da nam je ideja sve: ideja, koju je stvorila ljubav prema Hrvatskoj, razum prihvatio, a hrvatski ponos održao, Dokažimo, da ne primamo ideje iz slastičarnice ,Manon“ već iz zdrave svijesti hrvatstva. Vlasnik - izdavač - urednik: za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik, Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik ,Noaculi i laici“, očeličite svoju volju, prezrite posmjehe grdnje i prijetnje profanog pvelikog“ i ,ma- log puka“.. Dokažite, da se naš nosioc, dična starina gospar Vlaho Fortunić, pod svoje starije dane, koji su još od starosti daleko, nije prevario, da je u našem društvu našao jamstvo, da pod stare dane neće uprijati svoju hrvatsku prošlost. Budite mu vijerni! »Nonculi i laici“, ,klerikalci“, ,popovci — junački pristaše Hrvatske Pučke Stranke, izvršite svoju dužnost i glasujte g U 3 ZARU! VI ĆETE BITI IZNENAĐENI !! blagotvornim djelovanjem preparata ,ALGA“ u slučajevima REUMATIZMA, KOSTOBOLJE, IŠIASA, bolima u kostima mišicama i zglobovima. Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku ZU- BOBOLJU i GLAVOBOLJU, ili ako Vas trga od prehlade u zubima ili glavi. Kako brzo i pouzdano uklanja NESVIJESTICU i MUČNINU, PREHLADU, INFLUENCU i GRIPU. ISPROBAJTE BAREM JEDNOM ALGU BITI CE VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT. U apotekama i drogerijama 1 boca točnom uputom Din. 16. Poštom naručite na adresu: Laboratorij ALGA Sušak 258 4 boce Dia. 77, 8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320. uapđp]pikaakzz—:+&£zE&e a a O AD Pisma iz naroda. GRUŽ. Blagoslov harmonium-orgulja u samo- stanskoj crkvi sv. Križa. — U nedjelju 2.0. mj. imali smo u Gružu rijetku crkveno.glazbenu svečanosti U 4 sata poslije podne, iza obavljene molitve sv. Roaza- rija, popeo se na propovijedaonicu vič. O. Jordan Viculin, te je u prigodnom govoru prikazao značenje današnje svečanosti, t. j. posvete novog pedalnog harmoniuma, što ga je kod firme T. Kolykiewicz u Beču nabavio upravitelj crkve i samostana mp.c. Pijo Maroević. O. Viculiu sa propovijedaonce je svečano proglasio osnutak od dva crkvena pjevačka zbora, muški »Sv. Križ“ i ženski ,Immaculata“. Poslije propovijedi O. Pijo Maroević, starješina samostana, blagoslovio je instrumenat. Muški zbor, koji je prigodom blegoslova pjevao uz dirigiranje O. Jordana Viculina, pokazao je dovoljno smisla za izvagjanje crkvenih komada. Isti je poslije blagoslova imao konstituirajuću skupštinu, na kojoj je Ives Bogdanović izabran za predsjednika zbora. Crkva sv. Križa bila je neobično puna naroda, koji je s pozornošću i pobožnošću pratio sveti obred. Novi instrumenat posjeduje prekrasan zvuk i svojim orgulj- skim pedalom podesan je za izvedbu i većih kompo- zicija, kako se to vidjelo u g-moll preludiju od S. Bacha, što ga je na svršetku funkcije otsvirao vlč. O. Jordan Viculin. Upravi spomenute crkve srdačno česti- tamo i kličemo: u sto dobrih časa! — Prisutnik. Dr. Frano Rački. (U spomen stogodišnjice rogjenja.) Frano Rački rodio se je 25. studenog 1828. u Fužinama, mjestu Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Svršivši gimnaziju i filozofiju otišao je na teologijske nauke u Beč, gdje se je upoznao sa Štrosmajerom, te je to poznanstvo bilo dalje u životu Račkoga od vrlo velikog značenja. Dovišivši teologiju zaregjen ie g. 1852. za svećenika, a g. 1855. postane u Beču i doktorom teologije, te dogje u Senj kao profesor bogoslovlja, po već g. 1857. bi imenovan kanonikom slavenskog kaptola sv. Jeronima u Rimu, gdje je proboravio tri godine naime sve do g. 1860. Već je u Beču počeo da se bavi ozbiljno historijskom naukom, nastavio je tim radom u Senju, a osobito je važan njegov rad u Rimu na prikupljanju materijala za našu povijest. Kad se je povratio u domovinu, nastale su prestankom Bachovog apsolutizma povoljnije političke prilike u Hrvatskoj. Raspravljalo se je najviše o tom, kakav položaj Hrvati imaju da zauzmu u podunavskoj monarhiji. Obnavlja se narodna strauka, čijim vogjom k postaje Štrosmajer, a njegovim glavnim pomoćnikom Rački. Narodna stranka izjavila se je za realnu uniju | s Ugarskom, ali pod uvjetom, da Ugarska prizna : najprije državnu samostalnost Hrvatske i teritorijalnu cjelokupnost hrvatskih zemalja, a unija ima da bude sklopljena na temelju potpune ravnopravnosti. U tom smislu stvori i hrvatski sabor g. 1861. zaključak, ali bi raspušten, jer je edbio učestvovanje u državnom vijeću u Beču. G. 1866. obnovi hrvatski sabor iste zaključke, ali na tom temelju ne dogje do sporazuma s Madžarima, te ovi malo zatim g. 1867. sklopiše sa Austrijom austro - ugarsku nagodbu, a kad je hrvatski sabor ne htjede priznati, bi raspušten, a imenovan namjesnikom banske časti Levin Rauch. On provede nasilničke izbore, koji mu donesoše unionističku većinu, koja na to sklopi s Madžarima ugarsko - hrvatsku nagodbu od g. 1868. koja je važila sve do propasti Austro - Ugarske g. 1918. U ovo vrijeme Rački je uz biskupa Štrosmajera jedan od vodećih političara u Hrvatskoj, te držeći se gore istaknutog programa narodne stranke radio je za pravednu nagodbu sa Madžarima na temelju ravnopravnosti, a kad to nije uspjelo, žestoko ustaje protiv ugarsko-hrvatske nagodbe -od g. 1868., kojom su Hrvati došli u podregjeni položaj. Od g. 1861. - 1874. kao istaknuti političar on je dakako zastupnik u hrvatskom saboru, ali g. 1874. napušta političko polje i odava se samo znanstvenom radu. No i u vremenu od 1860.- 1874. bavi se on takogjer znanstvenim radom, a skupa sa Štrosmajerom radi na osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Štrosmajer je dao inicijativu za nju, a Rački ju je pripravio i organizirao, te bi svečano otvorena g. 1867., a on izabran prvim predsjednikom i kao takav ostao sve do g. 1886. No bivši izabran predsjednikom, izgubio je službu zemaljskog školskog nadzornika, koju je obnašao od g. 1863 - 1866. Zato je Štrosmajer uzdržavao ke pravi mecenat Račkoga, sve dok ovaj nije bio g. 1877. imenovan zagrebačkim kanonikom. U ovo vrijeme ističe se Rački i kao publicist pišući političko - historičke članke i braneći u njima prava hrvatska. Uz Štrosmajera mnogo i on radi za osnutak sveučilišta, te je bio g. 1873. u saboru glavni referent za sveučilišni zakon. G. 1880. javlja se Rački opet na političkom poprištu. Tad su Madžari protivno duhu ugarsko - hrvatske na- godbe išli za tim, da pomadžare hrvatske financijalne urede, a i inače su svaki čas krnjili i povregjivali prava hrvatska zajamčena tom nagodbom. Budući da je nekim rodoljubima u narodnoj stranci ova stranka bila premalo borbena, osnovaše oni neodvisnu narodnu stranku, koja je htjela temeljilu promjenu odnošaja s Ugarskom.