3

BRINE

Podtariao pladanna u gotovu

Narodna

 

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK, 6. Decembra 1928.

O God. X.

 

 

Cilena je listu 5. Din. mjesečno; xa inozemstvo 10 Din. mjesečno

PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
ilredništvo | Uprava kod Dube. Hrv. Tiskare,

1
w“ ww m“
Hrvati! - Pučani!

Hrvatska Pučka Stranka stupa samostalno
na izbore, jer su Radićevci izdali hrvatske
interese Dubrovnika. HPS je tražila da svi
Hrvati idu skupa, a Radićevci to nijesu htjeli.
Radi ličnih ambicija sami su razdvojeni u
dvije liste, a nijesu htjeli ni povezati liste sa
HPS tobože jer je HPS u vladi, a mogla je
HSS saragjivati u Bosni i Hercegovini ne samo
sa muslimanima nego i sa istim radikalima!

HPS hrvatska je stranka a takova je bila
i onda kad Radićevaca nije ni bilo u Dubrov-
niku i HPS će biti hrvatska uvijek, jer ne
mijenja boje kao mnogi današnji vajni Hrvati.
Hrvatstvo HPS danas ne može i ne smije da
osporava nitko pa ni najzagriženiji Radićevci.

Da su sadašnji Radićevci išli prije putem
i programom HPS druge bi nam danas ptice
pjevale.

Nije isključeno da će ovog puta protiv-
nici Hrvatske Pučke Stranke poduzeti razne
smicalice i trikove uoči izbora proti našoj listi.
Tako se već šire glasine, da je lista HPS
ustegnuta. To nije istina. Neka naši ne nasje-
daju nikakovim intrigama i manovrama pro-
tivnika.

U javnost je bačena riječ, da HPS radi
da svoju listu poveže sa radikalima. To je
prosta izmišljotina i kleveta. Na to od HPS
nitko nije ni pomislio. Organizacija HPS u
Dubrovniku učinila je na nadležnom mjestu
sve moguće, da izbori ne budu odgogjeni, kako
su to željeli i naporno radili mjesni radikali.
Sav taj njihov napor osujetila je organizacija
Hrv. Pučke Stranke. Tim se HPS može da
diči i ponosi, jer je spasila hrvatstvo Dubrov-
nika. Zato vedra čela i mirne savjesti stupa
ma izbore. Njezin je barjak čist i neokaljan.
Nije pogazila svoga programa ni pred Pašićem

 

ni pred Pribićevićem. Tražila je uvijek ne
samo što je pravo i pošteno, nego i ono što
je pametno i razborito.

Program komunalne politike predstavnika
HPS zacrtan je u slijedećim točkama :

U nacijonalnim pitanjima braniti hrvatske
interese.

izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

U kulturnim pitanjima štititi velebnu kr-
šćansku tradiciju Dubrovnika.

U socijalno - ekonomskim pitanjima zauzi-
mati se za pravedne interese radnika, seljaka
i svih nezaštićenih slojeva, osobito riješavati
stambenu krizu i pojeftiniti živežne namirnice
unapregjenjem poljodjelstva u bližoj okolici.

Hrvati Pučani ! odlučno stupite na izbore
9. decembra i bacite svoju kuglicu u žaru HPS.

Naša je žara 3 po redu.

 

. . ._.
Nonculi i laici!

Gospodska duhovitost aristokratskih vogja ,ma-
loga puka“ dala nam je, braćo pučani, novo ime:
Nonculi i laici.

,Mali puk“ željan kruha i zabave radosno je
prihvatio to ime. Velik broj siromašnog malog puka
naučan na preziran posmjeh i omalovažavanje dobrog
dijela ,većih“ kasta radosno je pozdravio činjenicu,
da ima još ,niža“ kasta od njih, socijalno ,manje“
vrijedna : nonculi i laici. _

Poveselio se ,mali puk“, jer su njegovi dragi
vogje — našli nekoga, prema kome je i on, ubog
radnik, ipak gospodin: noncule i laike.

Novo ime, koje je masa u cilindru pronašla da
izazove prezir spram nas, a masa žuljavih ruku pri-
hvatila kao dar vogja za zabavu mjesto kruha napunja
nas radošću.

Dobro došli, nonculi i laici, u naše drušivo po-
povaca, klerikalaca, papista,  ultramontanaca, nazad-
njaka, jezuvita... [

Budimo strpljivi nonculi i laici i čekajmo samo
koje novo ime. Pamet je naprednjaka doduše spora,
ali je njihov jezik i duhovitost brza. Vremena su,
braćo, taka: smjeha nam treba!

Braćo Pučani, ,nonculi i laici“, dokažimo 9. de-
cembra da smo u istinu ,nonculi i laici“ u velebnom
hramu naše kulturne, političke i socijalne ideje.

Dokažimo, da samoprijegorom mnoncula i laika
usprkos nejunačkom vremenu, plitkoj duhovitosti na-
predne inteligencije i surovim nastupima 'obezumljene
mase služimo junački, vijerno i samoprijegomo u
velebnom, od Boga urešenom hramu:

HRVATSKOJ. 3

,Nonculi i laici“ dokažimo 9. decembra, da nas
vodi sveta ideja, duboko uvjerenje, pravi zanos, a ne
volja vogja, dojučerašnjih krvuika hrvatstva.

Dokažimo, da nam je ideja sve: ideja, koju je
stvorila ljubav prema Hrvatskoj, razum prihvatio, a
hrvatski ponos održao,

Dokažimo, da ne primamo ideje iz slastičarnice
,Manon“ već iz zdrave svijesti hrvatstva.

 

Vlasnik - izdavač - urednik:

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

,Noaculi i laici“, očeličite svoju volju, prezrite
posmjehe grdnje i prijetnje profanog pvelikog“ i ,ma-
log puka“..

Dokažite, da se naš nosioc, dična starina gospar
Vlaho Fortunić, pod svoje starije dane, koji su još od
starosti daleko, nije prevario, da je u našem društvu
našao jamstvo, da pod stare dane neće uprijati svoju
hrvatsku prošlost.

Budite mu vijerni!

»Nonculi i laici“, ,klerikalci“, ,popovci — junački
pristaše Hrvatske Pučke Stranke, izvršite svoju dužnost
i glasujte g

U 3 ZARU!

 

  

VI ĆETE BITI IZNENAĐENI !!
blagotvornim djelovanjem preparata ,ALGA“ u
slučajevima REUMATIZMA, KOSTOBOLJE, IŠIASA,
bolima u kostima mišicama i zglobovima.

Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku ZU-
BOBOLJU i GLAVOBOLJU, ili ako Vas trga od
prehlade u zubima ili glavi.

Kako brzo i pouzdano uklanja NESVIJESTICU i
MUČNINU, PREHLADU, INFLUENCU i GRIPU.
ISPROBAJTE BAREM JEDNOM ALGU BITI CE
VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT.
U apotekama i drogerijama 1 boca točnom uputom
Din. 16. Poštom naručite na adresu: Laboratorij
ALGA Sušak 258 4 boce Dia. 77, 8 boca Din. 131,

25 boca Din. 320.

uapđp]pikaakzz—:+&£zE&e a a O AD

 

 

Pisma iz naroda.

GRUŽ. Blagoslov harmonium-orgulja u samo-
stanskoj crkvi sv. Križa. — U nedjelju 2.0. mj. imali
smo u Gružu rijetku crkveno.glazbenu svečanosti U
4 sata poslije podne, iza obavljene molitve sv. Roaza-
rija, popeo se na propovijedaonicu vič. O. Jordan
Viculin, te je u prigodnom govoru prikazao značenje
današnje svečanosti, t. j. posvete novog pedalnog
harmoniuma, što ga je kod firme T. Kolykiewicz u
Beču nabavio upravitelj crkve i samostana mp.c. Pijo
Maroević. O. Viculiu sa propovijedaonce je svečano
proglasio osnutak od dva crkvena pjevačka zbora, muški
»Sv. Križ“ i ženski ,Immaculata“. Poslije propovijedi
O. Pijo Maroević, starješina samostana, blagoslovio je
instrumenat. Muški zbor, koji je prigodom blegoslova
pjevao uz dirigiranje O. Jordana Viculina, pokazao je
dovoljno smisla za izvagjanje crkvenih komada. Isti je
poslije blagoslova imao konstituirajuću skupštinu, na
kojoj je Ives Bogdanović izabran za predsjednika zbora.
Crkva sv. Križa bila je neobično puna naroda, koji je
s pozornošću i pobožnošću pratio sveti obred. Novi
instrumenat posjeduje prekrasan zvuk i svojim orgulj-
skim pedalom podesan je za izvedbu i većih kompo-
zicija, kako se to vidjelo u g-moll preludiju od S.
Bacha, što ga je na svršetku funkcije otsvirao vlč. O.
Jordan Viculin. Upravi spomenute crkve srdačno česti-
tamo i kličemo: u sto dobrih časa! — Prisutnik.

 

Dr. Frano Rački.

(U spomen stogodišnjice rogjenja.)

Frano Rački rodio se je 25. studenog 1828. u
Fužinama, mjestu Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Svršivši
gimnaziju i filozofiju otišao je na teologijske nauke u
Beč, gdje se je upoznao sa Štrosmajerom, te je to
poznanstvo bilo dalje u životu Račkoga od vrlo velikog
značenja. Dovišivši teologiju zaregjen ie g. 1852. za
svećenika, a g. 1855. postane u Beču i doktorom
teologije, te dogje u Senj kao profesor bogoslovlja,
po već g. 1857. bi imenovan kanonikom slavenskog
kaptola sv. Jeronima u Rimu, gdje je proboravio tri
godine naime sve do g. 1860. Već je u Beču počeo
da se bavi ozbiljno historijskom naukom, nastavio je tim
radom u Senju, a osobito je važan njegov rad u Rimu
na prikupljanju materijala za našu povijest.

Kad se je povratio u domovinu, nastale su
prestankom Bachovog apsolutizma povoljnije političke
prilike u Hrvatskoj. Raspravljalo se je najviše o tom,
kakav položaj Hrvati imaju da zauzmu u podunavskoj
monarhiji. Obnavlja se narodna strauka, čijim vogjom

 

k

postaje Štrosmajer, a njegovim glavnim pomoćnikom
Rački. Narodna stranka izjavila se je za realnu uniju

| s Ugarskom, ali pod uvjetom, da Ugarska prizna

:

najprije državnu samostalnost Hrvatske i teritorijalnu
cjelokupnost hrvatskih zemalja, a unija ima da bude
sklopljena na temelju potpune ravnopravnosti. U tom
smislu stvori i hrvatski sabor g. 1861. zaključak, ali
bi raspušten, jer je edbio učestvovanje u državnom
vijeću u Beču. G. 1866. obnovi hrvatski sabor iste
zaključke, ali na tom temelju ne dogje do sporazuma
s Madžarima, te ovi malo zatim g. 1867. sklopiše sa
Austrijom austro - ugarsku nagodbu, a kad je hrvatski
sabor ne htjede priznati, bi raspušten, a imenovan
namjesnikom banske časti Levin Rauch. On provede
nasilničke izbore, koji mu donesoše unionističku većinu,
koja na to sklopi s Madžarima ugarsko - hrvatsku
nagodbu od g. 1868. koja je važila sve do propasti
Austro - Ugarske g. 1918. U ovo vrijeme Rački je uz
biskupa Štrosmajera jedan od vodećih političara u
Hrvatskoj, te držeći se gore istaknutog programa
narodne stranke radio je za pravednu nagodbu sa
Madžarima na temelju ravnopravnosti, a kad to nije
uspjelo, žestoko ustaje protiv ugarsko-hrvatske nagodbe
-od g. 1868., kojom su Hrvati došli u podregjeni položaj.
Od g. 1861. - 1874. kao istaknuti političar on je dakako
zastupnik u hrvatskom saboru, ali g. 1874. napušta
političko polje i odava se samo znanstvenom radu.

No i u vremenu od 1860.- 1874. bavi se on
takogjer znanstvenim radom, a skupa sa Štrosmajerom
radi na osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti. Štrosmajer je dao inicijativu za nju, a Rački
ju je pripravio i organizirao, te bi svečano otvorena
g. 1867., a on izabran prvim predsjednikom i kao takav
ostao sve do g. 1886. No bivši izabran predsjednikom,
izgubio je službu zemaljskog školskog nadzornika,
koju je obnašao od g. 1863 - 1866. Zato je Štrosmajer
uzdržavao ke pravi mecenat Račkoga, sve dok ovaj
nije bio g. 1877. imenovan zagrebačkim kanonikom.
U ovo vrijeme ističe se Rački i kao publicist pišući
političko - historičke članke i braneći u njima prava
hrvatska. Uz Štrosmajera mnogo i on radi za osnutak
sveučilišta, te je bio g. 1873. u saboru glavni referent
za sveučilišni zakon.

G. 1880. javlja se Rački opet na političkom poprištu.
Tad su Madžari protivno duhu ugarsko - hrvatske na-
godbe išli za tim, da pomadžare hrvatske financijalne
urede, a i inače su svaki čas krnjili i povregjivali prava
hrvatska zajamčena tom nagodbom. Budući da je nekim
rodoljubima u narodnoj stranci ova stranka bila premalo
borbena, osnovaše oni neodvisnu narodnu stranku,
koja je htjela temeljilu promjenu odnošaja s Ugarskom.