Str: 2
ČILIPI. Odlazak Dn. Gjura Krečka. Pošlije 10
godina boravka megiti nama, pošlije 10 godina teškog,
ali uspješnog rada odijelio se j& 8d niš prošle Subote
naš dobri i češtiti župnik Dn. Gjito Ki&čak. Teškim
srcem i samo šuzama otpratili šifio 4 i odijelili š&
od njega, jer ktoz ovo \rijeme boravka megju namid,
dao nam je sve. Ljubio nas je ljubavljit čistom i sve-
tom. Na svakom uwjestu okupljo nas je, da nam svo-
jom mudrom besjedom u svemu pomogne, a osobito
nam je u srce i dušu ulijevao onu živu vjeru, iz koje
se ragja uhvanje i ljubav. Bio nam je u svemu sa-
vjetnik, otac, branitelj, a kao lav istupio bi proti sva-
kom zlu, proti svima, koji bi dirnuli u ono, što je
svakomu najsvetije i najplemenitije, Nije htio ni želio
nikakova slavlja, da mu se priregjuje pri polasku, ali
ipak su svi došli. Sve što je moglo i staro i mlado
i zdravo i bolesno, došao je da mu još jednom reče :
S Bogom, hvala ti! — Mala Nikica Obradović, učenica
osnovne škole, ispred čitavog mnatoda i djece predala
mu je jednu najljepšu kitu cvijeća i pozdravila ga
ganutljivim riječima. Zatim ga je pozdravio Niko Skurić,
upravitelj škole i Korić Miho, crkovinar, Da. Gjuro
potresau i ganut zahvali svakomu kako se najljepše
zahvaliti može, a svi govori tekli su kroz potoke suza.
S Bogom dragi Dn. Gjuro ! Ti si mnogo orao i izorao,
ti si mnogo liječio i izliječio. Oni opojni mirisi cvi-
jeća sa tvojih uzoranih baština mirisat će, dok je Čilipa.
Taj miris sliven sa uzdašima onih duša, koje si liječio
i izliječio, bit će ti jedan najljepši spomenik, hvala
i od Boga plata. S Bogom ponovno tvoji Čilipjani.
Iz sjeverne Dalmacije. Berba maslina bila je
ljetos u primorskim selima općine Nina dosta dobra,
tako da našemu mukotrpnome seljaku bit će lijepo
pokrivena vlastita potreba, a neki će nešto moći pro-
dati. Cijena ulju radi toga pada. Najbolji je rod bio
po našim otocima.
Pošumljivanje naših golotinja nadasve na otoku
Viru, u kopnenoj Privlaci, u izloženim Ražancima kao
u cijeloj općini Nina nimalo ne aapreduje, pače i ostaci
naših bijednih šuma danomice budu poharani od siro-
maštva i ljute potrebe goriva. Osim paradnih ali lije-
pih borovih šumica kod Dikla, Kožina, Privlake, Nina,
naše je primorje golo kao ljudski dlan. Trebalo bi da
se razdijeli općinska muša i uredi grabež, da se ob-
veže svakoga koga bude što zapalo, da bi posadio
odregjeni broj stabala, kako je sasvim pametno bilo
predloženo u splitskoj oblasnoj skupštini. Ali bojimo
se po iskustvu, da će sve ostati još za dugo na strp-
ljivoj hartiji. Inače naopako nam, da nije n. pr. na
Viru okolo župske crkve lijepi dvostruki red snažnih
borova, odavna bi bila crkva odletila u Jadransku pu-
činu. Naši organi šumarstva i poljodjelski stručnjaci,
učitelji, morali bi da se sjete i sjeverne kopnene i
otočke Ninske Dalmacije.
Osnovna lijepo napredujuća učiona na oloku
Viru napokon ie bila opskrbljena jednom lijepom
Kraljevom slikom i jednom zemljopisnom starom kar-
tom Dalmacije, sada ta škola vapije za jednom sve-
tačkom slikom i ostalim najnužnijim priborom rekao
bi meumrli Galilei: ,Ipak se miče !“
NARODNA SVIJEST
Gi&dg sudbenih ročišta pučanstva općine Niti u
Biogtadu fi m. Molili bi taj dosta nama daleki Sid;
da bi odredio ročišta pratiš pitobrodarskom rašp6:
redu, flikar za popodne, sadi Utornikom i Četvitkom
inače dogagja se da uz škupo koftakovatije, koštu;
vijčii štfanka mora da iždangtibi tri noći, pet d&fiš
van kliće, & koliki je to gubitak težačke radnje ?
O sanaciji naših sela ovo zadnje doba dosta
se govori, piše i treba priznati, postizavaju se i dosta
lijepi uspjesi. Najviše dakako u neposrednoj blizini
naših gradova i sjela .općina. Ali moralo bi se da se
pazi i na zdravstvene prilike — neprilike nekih naših
grobišta, n. pr. dražesno i radišno selo Zaton (kod
Nina) imade okolo male jedine župske crkve u blizini
kuća, grobište tako jadho plitko, maleno i prenatrpano
da onakovoga ne bi trpjela ni središnja crna Afrika |
A o& novom groblju počelo se raditi na hartiji još
g. 1912. Brojno i ljepašuo selo Zaton je kao pred-
gragje Nina. A zaslužuje svaku pomoć i svaku faktičnu
pažnju sa strane naših javnih vlasti. — 7. A. & &
IZ KONAVALA. Hajdemo na Misu! Za mojih
djetinjih dana bijaše to obična riječ, koja se i izvrša-
vala, A danas? Ako rijetko i čuješ reći , Hajdemo na
misu“ opazit češ u očima porugljivi smješak, a na
uho malo ćeš čuti sklonivošti dali protivnosti i najviše
nevrijednih razloga za opravdanje. Naše su crkve prije
rata bile pune u svečane dane, osobito parokijana, da
nedjeljom ne bi mogli kleknut preko uzvišenja tako
bi se zbili. A danas mal ne u svakoj crkvi može po
prostoru i kolo plesati, a svijeta ima Bogu fala svukud
samo ne u crkvi, Opet vigjam da narod nije baš izo-
pačeniji ili da je podivljao, nego zavladala neka ne-
harnost i uprav neshvatljivost vrijednosti svete Mise.
Da od srca zavolimo, jednu stvar, treba da je dobro
poznamo, a za poznati ju, treba da nam je netko
učen tumači, Sad čujmo što nam biskup N. H. Baker,
Lackawanna, N. Y. U. S. A, kaže o svetoj misi: ,Na
smrtnome času bit će tvoja najveća obrana one mise,
koje si slušao. Misa hodit će s tobom na sud i vapit
će za tebe oprost. Na svakoj Misi ti možeš smanjili
vremenite kazne zaslužene grijesima, manje ili više
prema tvome nastojanju. Kad pobožno prisustvuješ
svetoj Misi, podaješ Svetom Čovječanstvu našega Boga
najveće štovanje. On trpi za sve naše nemarnosti i
propuštavanja. On ti oprašta sve manje grijehe, koje
si nakanio ostaviti. On ti oprašta sve tvoje grijehe,
koje si zaboravio ispovjediti. Snaga sotone postaje
slabija nad tobom. Ti dijeliš dušama u čistilištu naj-
veću moguću pomoć. Jedna Misa, koju si čuo u životu,
više ti vrijedi nego mnoge, što se budu rekle za tebe
poslije tvoje smrti. Ti si sačuvan od svake žalosti i
nesreća, koje bi te drugačije ticale. Skraćuješ svoje
vrijeme u čistilištu po svakoj Misi. Svaka Misa dobiva
ti veći stepen slaven u nebu. Klečiš megju mnoštvom
sv. Angjela, koji su prisutni poštovanoj žrtvi sa stra-
hopočitanjem. Primaš svećenički blagoslov, kojega naš
Bog ratificira u nebu. Ti si blagoslovljen u tvojim
vremenitim vrijednostima i poslima. Kad slušamo sv.
Misu i predajemo sv. Žrtvu u čast kojega bilo sveca
ili angjela, on zahvaljiva Bogu za čast, koju mu je
poklonio, a mi mu pružamo novi stepen časti, slave
i veselja, te potežemo njegovu izvanrednu ljubav i
obranu na nas. Svaki put prisustvujući sv. Misi, morali
bi poviše drugih odluka, predati sv. Misu u čast sveca
onoga dana“. Evo što nam veli o sv. Misi ovaj učitelj
vjere, a mi, koji smo kršteni, treba da ovo vjerujemo
i onda ,Hajdemo na misu !“. — George. —
tražeći potpunu ravnopravnost. Duševni vogja stranke
bijaše Rački, i ako nije bio više narodni zastupnik.
Čitav inače politički i kulturni rad Račkog zadojen je
jugoslavenskim duhom. Pomišljao je ma stvaranje
jugoslavenske državne zajednice u budućnosti i borio
se je protiv ugarsko - hrvatske nagodbe od g. 1868.
između ostalog i zato, jer je u njoj vidio veliku zapreku
tom konačnom cilju. U doba srpsko-hrvatskih sporova
uvijek je zagovarao slogu izmegju Srba i Hrvata, a osobito
je u svojem kulturnom radu radio na kulturnom uje-
dinjavanju Srba, Hrvata, Stovenaca i Bugara kao
preduvjetu bolje narodne budućaosti. Dakako shvaćao
je on jugoslavenstvo sasma drukčije nego mnogi
današnji ,državotvorci“; koji u jugoslavenstvu vide
poglavito negaciju hrvatsiva. Njegovo jugoslovenstvo
je bilo iskreno i nepatvoreno.
Spomenuo sam naročito nešto opširnije njegov
politički i opći kulturni rad, jer je on našoj javnosti
.manje poznat, dok mislim, da svaki naš inteligenat
dobro zna, daje Rački jedan od najslavnijih hrvatskih
historičara, te zgodno veli o njemu Šišić, da je on bio
središte svega naučnog historijskog rada hrvatskog u
e#drugoj polovini 19. vijeka. Ona se je bavio najviše
hrvatskom povijesti srednjega vijeka i to poglavito
onom iz doba narodne dinastije, no pisao je i o po-
vijesti ostalih Južnih Slavena. 'Važan je kao pisac
historijskih rasprava i studija te kao izdavač historij-
skih izvora. Njegova djela imaju i danas veliku naučnu
cijenu ; mnogi njegovi znanstveni rezultati, koje je on
iznio, imaju uza sav noviji veliki mapredak hrvatske
povijesne nauke još i sada potpunu i trajnu vrijednost,
Upravo je epohalno njegovo djelo ,Nutarnje stanje
Hrvatske prije 12. stoljeća“, gdje je dokazao, da je
Hrvatska stajala na kulturnoj visini tadašnjeg vremena.
Od ostalih djela njegovih spomenut ćemo samo ,Hr-
vatska prije 12. vijeka glede na zemljišni opseg i
narod“, ,Kada i kako se preobrazi hrvatska kneževina
u kraljevinu“, ,Borba južnih Slavena za državnu ne-
odvisnost u 11. vijeku“, ,Pokret na slavenskom jugu
koncem 14. i početkom 15. stoljeća“, ,Boj na Kosovu“,
»Bogomili i Patareni“ i rasprave o sv. Cirilu i Meto-
diju. On je takogjer u velikom broju rasprava kritički
analizirao i ocijenio izvore za povijest hrvatsku oso-
bito za onu u doba narodne dinastije, a- izdao je i
zbirku dokumenata iz povijesti hrvatske. do g. 1102.
pod naslovom ,Documenta historiae chroaticae perio-
dum antiquam ilustrantia“. Popis svih njegovih djela
ispunio bi veliki prostor ovog lista. Kazat ćemo samo
još to, da se bavio i dubrovačkom kulturnom povijesti,
a izmegju ostalih radova na tom području napisao je
život Rugjera Boškovića i izdao njegovu korespodenciju.
Rački je mislio, da znanost trčba kod nas pogla-
vito da služi narodu i narodnim potrebama, no sa
svim tim bio je strogo objektivni učenjak držeći, da
ona mora da teži za spoznajom istine, a više puta je
isticao, kako prava znanost ne može nikako da dogje
u sukob s kršćanskim principima. On je i inače kao
svećenik bio uzornog života i uza sav svoj veliki po-
litički i znanstveni rad zdušno je i savjesno ispunjavao
sve svoje svećeničke dužnosti. i
Poslije četrdesetgodišnjeg plodonosnog rada do-
vršio je svoj plemeniti život g. 1894.
Slava Franu Račkom ! s
Vinko Foretić.
Br. 49.
sia _s varoa.
nrti
il ju | iron
GW piiolske i elliičn
Giamofnni i Gtamoronske Ploče
- adio: Mparati i Dielovi <
MIRKO M. ZEC
trgovina gvožđeni, tehničkim i
C _ elektrotehničkim materijalom. )
Zasjedanje Oblasne Skupštine.
Na 5. ovoga mjeseca sastala se naša Oblasna
Skupština na svoje treće redovito zasjedanje.
Na prvome sastanku nakon izvještaja Velikog
Župana o stanju u Oblasti, predsjednik Oblasne Skup-
štine g. Roko u poduljem govoru spomenu tešku ne-
sreću, koja je zadesila hrvatski narod s krvavog zlo-
čina u narodnoj skupštini, kojemu su pali žrtvom dva
od najodličnijih narodnih predstavnika Pavle Radić
i Gjuro Basariček, a malo zatim i sam vogja hrvat-
skog naroda Stjepan Radić te istaknuvši njihove velike
zasluge i svu težinu njihova gubitka pozove skupštinu
da klikne slava narodnim mučenicima. Skupština se
jednodušuo odazove sa trokratnim ,Slava“. Zatim pred-
sjednik u znak žalosti prekine sjednicu.
Na drugoj sjednici skupština je primila na znanje
izvještaje odbornika g. Gnječa i Iva Šalinovića o radu
Oblasnog Odbora na polju oblasnih financija, narodnog
zdravlja i prosvjete.
Na odnosni upit člana g. Padovan o umirovljenju
dvaju liječnika Oblasne Bolnice odbornik g. Šalinović
odgovara, da su ti liječnici prema Uredbi o prenosu
poslova na oblasne samouprave bili predloženi Minis-
tarstvu na umirovljenje, da se preuzimanjem sa strane +
samouprave obveza, koje ima prema mjima država u
pogledu mirovine, nebi previše opteretio oblasni budžet.
U sjednici od 7. XI. predsjednik Oblasnog Odbora
Dr. Koprivica dao je svoj izvještaj o općem radu
Oblasnog Odbora na polju samouprave. Navede Uredbe
izglasane i izvijesti o reviziji općina. Spomene raspust
općine vrgorske i dubrovačke, te istakne kako je ova
zadnja bila raspuštena protiv volje i bez sporazuma
sa Oblasnim Odborom naglasivši, da je Odbor sma-
trao nezakonitim smjenjivanjem nekih članova općinske
uprave, jer da nije postojao slučaj zanemarenja dužnosti
prema čl. 110. O. P., te je uložio pravne lijekove,
ali bez uspjeha. Spomene nadalje, da je Veliki Župan
zadržao od proglašenja privremenu uredbu o proši-
renju djelovanja Oblasne Štedionice u Zagrebu wa
područje ove oblasti. Napokon spomene provagjanje
Uredbe o mirovinama općinskih činovnika i navede
općine, koje su pristupile dotičnoj Mirovinskoj Zakladi.
Odbornik g. Sarnečić izloži svoj izvještaj o jav-
nim radnjama; o zanatskim školama i o proimicanju
kućnog obrta, specijalno tkanje narodnog platna.
Na upit odbornika g. Gnječa upravljen vladinom
zastupniku g. savi. Nikolić-Kaeru može li on davati
iziave i razjašnjenja u ime Velikog Župaua, g. Nikolić
odgovara, da nije ovlašten, ali da će ovaj upit donmi-
jeti na znanje g. Velikom Zupanu.
Poslanici Vukosav i Hrstić pitaju razjašnjenja o
upotrebi sa strane nekih općina svota odregjenih za .
javne radnje. Odbornik Sarnečić odgovara da će dati
pregledati sve spise, pa će se prema eventualnim netač-
nostima postupati.
Na upit poslanika Padovana zašto nije općina
Blato primila svotu od oko Dinara 40.000 za radnje
za put, odbornik Sarnečić odgovara, da se bez nacrta
ne može započeti radnja, a nacrti se nalaze u gosp.
Kunjašića. \ (Slijedi.)
Prispjelo mi je
Štednjaka marke ,Triumi“ bakrenim
kotlom i trajno goruće peći savršeno
tehnički izvedeno. — UŠTEDA NA
GORIVU 50%
M. ANTONOVIĆ - Dubrovnik
= a)