ŠA A TITE
GEJE
Srna i; oženi
zaoasitimoc
nm
e= =
Str. 2.
Dr. Vlaho Kojaković.
Dr. Miho Klaić,
vogja Narodnog Pokreta u Dalmaciji prigodom
100. god. rogjenja. (svršetak)
1 u Dalmaciji su stvari počele na bolje okretati
te je pod Filipovićem, koji naslijedi Mamulu, Klaić
opet pozvan u službu, iz koje je bio otpušten radi
nacionalnog rada g. 1863., te bi imenovan školskim
madzornikom za pučke škole. U tom svojstvu razvi
veliku vanrednu djelatnost za napredak školstva iu
prilog narodnom jeziku. Za te dobe su se počele ure-
gjivati škole, uvagjati hrvatski jezik bilo u pučke,
bilo u srednje.
Na žalost, to je doba potrajalo kratko. Poslije
rata sa Pruskom i Italijom &. 1866. padne Belkredi,
pa je i Filipović morao iz Dalmacije. Na mjesto Fili-
povića dogje Wagner, te se sve opet stane mijenjati.
Talijanština zavlada u školstvu, u nekim gimnazijama
narodni jezik postane slobodnim predmetom.
Klaić bi premješten iz Zadra u Kopar. Ali pošto
se taj premještaj nije zbio i nije mogao zbiti radi
službenih razloga, on se u javnom pismu na namjes-
nika odreče službe, te po drugi put ostane bez kruha,
da posveti sve svoje sile narodnoj stvari.
Klaić je g. 1870. biran iz skupine cijeloga sa-
bora članom zemaljskoga odbora i bješe do svoje
smrti. Na zemaljskom odboru. otvori se novo polje
njegovu plodnom i blagoslovenom radu. Klaić se po-
kazao velik, vanredan talenat, osobito kao stručnjak
u financijalnim stvarima.
On preuredi zemaljske financije i postavi ih na
čvrste temelje. Za dvadeset i šest godina on je vodio
svu financijalnu upravu zemlje, te zasnovao tolike ze-
maljske zaklade, izmegju njih i pričuvnu.
Operacije koje je on izveo, da se sagrade bol-
nice u Šibeniku, Zadru i Dubrovniku pokazuju njegov
iinancijalni talenat. Da se sagrade, sklopljen je zajam.
Za kamate i amottizaciju zemlja je plaćala manje nego
bi plaćala za stanarinu bolnica; a u 25 godina cijeli
je zajam isplaćen.
Koliko se brinuo za gospodarske i financijalne
prilike zemlje, toliko mu je i školstvo stajalo na srcu
kao što svjedoči njegovo nastojanje toli oko školske
zaklade, koli oko učiteljske mirovinske zaklade i sve
SG PO : oboljšao.
Od kada je biran u zemaljski odbor, ovaj ga je oda-
slao u školsko vijeće, gdje je kao svagdje njegova
riječ bila uvažena i cijenjena. U zemaljskom školskom
vijeću je zastupao ne samo novčane interese zemlje,
nego najodrešitije, a — što najviše vrijedi — najus-
pješnije je zagovarao narodni jezik i narodne inte-
rese u školama.
Kod svega, što se je za putove u Dalmaciji itra-
dilo on je izravno utjecao, a tako isto kod svega što
se je uradilo za uregjenje voda i bujica. U svakom
povjerenstvu za gospodarske ili financijalne stvari
Klaić je bio član, i njegova riječ bila je riječ aukto-
riteta, koja je često zabunila i postidila stručajake,
kojima je proučavanje tih predmeta jedini i najveći
zadatak života.
Kad su g. 1873. dalm. zastupnici u Beču glaso-
vali za izravne izbore, Klaić je prvi proti tome pros-
vjedovao te je došlo do razdora u hrv. nar. stranci.
No zemlja je pristala uz Klaića, - pak je baš njega
prvoga poslala u carevinsko vijeće, a za njim Pavli-
novića i Montia. Protivnikom pogje za rukom ispo-
slovati, da se njegov izbor uništi, no on bje po-
novno biran.
God. 1875. bukne Hercegovački ustanak i donese
za sobom dogogjaje, iz kojih se razvila oružana inter-
—sro vro e vreo SRE EEE KEMI eia
(i KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
ELERTA. MATERIŽA X LUSTERI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otpiatu
MIRKO M, ZEC
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim anaterijalom.
HRASTOVI SLAVONSKI
3 PARKETI!
SIRENE
vencija Rusije, dotič
St. Stefanski mir i berlinski kongres.
ništva »Narodnog Lista«,
glavnu riječ i bio vogjonm.
samo da su podpomagali
z Zadra i uopće iz Dalmacije oni st
šaka i hrane.
u neprekidnom dopisivanju i
dopisnici najvećih novina,
diplomatski poslovači izmegju kojih Jonin, što no su
bili na prolasku Zadrom,
porazgovore. »Narodni List« je bio smatran kao gla-
silo ustanka, s kojim se hrvatska narodna stranka bila
poistovjetovala.
upoznao narodno glasilo hrvatske narodne stranke.
Njegovi su se članci, talijanski, na daleko čitali i uva-
žavali. Klaić ih je ili pisao ili nadahnjivao, a i velike
su ih novine premašale.
stupi s dalmatinskim zastupnicima
jer je smatrao nužnim da
,NARODNA SVIJEST“
no razviše se tursko ruski rat,
Ustanak je pomladio Klaića, dao mu smionih
nada i otvorio mu novo polje rada.
bio je ponajviše djelo ured-
gdje je Klaić vodio uvijet
Ustrojili se odbori, koji ne
bjegunce, nego i ustaše.
primali i pu-
Hercegovački ustanak
Visoke slavenske ličnosti bile su u ono doba
odnošaju s Klaićem,
izmegju kojih Stillman i
tražili su Klaića, da_se s njim
I Gladstone je bio onom prigodom
Malo poslije no je ustanak buknuo, sastavio se
je u Zadru odbor za pripomoć bjeguncima, koji su
tražili utočišta na dalmatinskom tlu.
Taj odbor u kome je bilo i klerikalaca i libera-
laca i svećenika i svjetovnjaka i pravoslavnih i kato-
ličkih popova,
Dosta je otvoriti ondašnje
a da se vidi kakove je doticaje bio
mjestima na granici i sa samim ustankom,
Cetinjem i sa Beogradom.
radio je grozničavo, radio je neumorno.
brojeve »Narodnog Lista«
sklopio sa svim
pače sa.
U Eugleskoj je osobito lord Bussel aktivno radio
u prilog ustašama i predsjedao jednom “velikom imee-
tingu u Londonu.
U ovom ustanku je učestvovao kako je poznato
i blagopokojni kralj Petar pod imenom Petra Mrkonjića.
God. 1878. došao je na vladu grof Taaffe a Klaić
u Hohenwartov klub,
se zastupnici iz Dalmacije
pridruže jednom velikom klubu, koji stoji na autono-
mističkoj osnovi. To je bio Hohenwartov klub u kojem
je Klaić sve do g. 1893. igrao znatau ulogu. Koliko
su strani zastupnici u Beču cijenili Klaićeve sposob-
i nalhalii Ja dolas u lasia Agia sve odčaodi:
o naje e ion sijračuniskom odboru službu
izvjestitelja za trgovinu i pomorstvo, a isto tako je
kroz. dvije godine izvješćivao u proračunskom odboru
o srednjim školama i pomorskim stručnim školama.
Još g. 1879. Klaić je prvi predložio bio, da se
Slaveni ustroje u jedan klub. Kamo sreće da su ga
onda slušali, Uopće je Klaić uživao osobiti ugled na
carevinskom vijeću, kojemu je pripadao od g. 1873.
a u klubu Hohenwartovu pravi auktoritet.
I u austro-ugarskim delegacijama Klaić je raz-
vijao svoju djelatnost, a osobito se zauzimao za iz-
gradnju željeznica u Dalmaciji.
U parlamentu je Klaić vrlo rijetko, i to samo
u prijekoj nuždi govorio, pa se je njegov rad najviše
ograničio na odbore i ministarske urede. Činio je to
stoga jer je od toga očekivao realnih uspjeha, nada-
jući se da će sve mjerodavne krugove tim načinom
uvjeriti o pravoj slici stanja u zapuštenoj domovini.
Kako je Klaić mislio o Srbima i Hrvatima lijepo
se vidi iz njegova govora u dalmatinskom saboru,
kad se u raspravi o izboru Ljubišinu kušalo opet po-
taknuti razdor, Klaić izjavi: ,Za mene ne postoje dvije
narodnosti, srpska i hrvatska. To su dva plemena jedne
te iste narodnosti, koje čeka ista slavna budućnost
na temelju slobode. /(Ove Klaićeve riječi popratio je
« tadanji dalmatinski sabor burnim odobravanjem). Klaić
je nastavio: Oni, koji za svoje osobne svrhe hoće da
ih dijele, da stvaraju u nas dvije različite narodnosti
sa različitim težnjama, ti hoće da obedvije obrate u
robove tugjinskog lukavstva i samovolje“.
Klaićevo jugoslavenstvo lijepo pokazuju veze i
korespodencija sa velikim pobornicima jugoslavenske
misli; Strossmayerom i Račkim.
Vlada i većina u car. vijeću s pumoću Hohen-
wartova kluba pokazale su se doduše sklone dalma-
tinskim zastupnicima, ali ipak nijesu podupirale Dal-
Br,
maciju u materijalnom i u narodnom pogledu onako
kako je trebalo i kako je pravica zahtjevala. Taalfeova
vlada iz početka sklona Slavenima, poče sve više nagi-
njati k njemačkoj ljevici, te se oglušivala na pravedne
zahtjeve dalmatinskih zastupnika, pače im poslije Rodića
pošalje za namjesnika Jovanovića s očitom germani- U
zatorskom tendencijom u uredima. i
Proti Jovanovića narodna stranka zametne žestoku pje
borbu. U Klaića i Pavlinovića probudio se stari rato-
borni duh proti namjesniku koji je tako radio, kao da
talijanštinu hoće da zamijeni njemštinom. Cijela Dalma- (r
cija bila je uzrujana i odobravala postupanje svojih sabor-
skih zastupnika na obranu jezika i narodnih svetinja. ]
Iza prerane smrti Pavlinovićeve g. 1888. vodstvolj
je stranke ostalo u rukama Klaića, a uz njega s€ isti-
cao Dr. Bulat.
God. 1893. riješio se Klaić sa svojim hrvatskim
i slovenskim drugovima Hohenwartova kluba, s kojim
su ga spajale tolikogodišnje tradicije. Stvoriše posebniig
klub jugoslavenskih zastupnika, koji se stavio u sa'a
obraćaj sa mladočeskim klubom. Mladočesi hoteći daju
slavenska manjina bude zastupana u predsjedničkom)
burčau-u, predlože Klaića. — Tako se slavenska koridor
centracija oko njega sakupila. To nije bilo samo las
kavo po njega, nego je i dokazom uloge, koja mu sdi
namjenjivala u parlamentu, a i nađe, koja se
njega polagala. !
Koncem g. 1895. bio je Dr. Klaić imenovan pred|
sjednikom dalmatinskog sabora — ali na žalost niji
zasio te stolice. Dne 23. decembra 1895. oboli od mallp
ranice na nozi, a bolest je tako naglo napredovala
da su već na novu godinu očekivali njegovu sm i
Otrovala mu se krv. Dne 3. januara 1896. u 4 satn
poslije podne izdahnu Dr. Klaić u Zadru u svojoj 6fije
godini. Dne 6. januara bio mu je sjajan pogreb €
Dubrovniku. Ukopan je u obiteljskoj grobnici na Bonitr;
novu. Isti protivnici priznali su mu, daje bio najmae
kantnija ličnost Dalmacije u. njezinom preporodu.
Ovo je sadržaj moga predavanja, što sam &
93. decembra 1929. Samosu neki djelovi rašit
Dr. V. Kojakobićihbi
Opaska.
održao u »Boškoviću«
kratkoće prostora ispušteni.
Izlazak Sv. Oca iz Vatikana. '
Dae 20. decembra izišao je Sv. Otac papa
< nadanosbez -prethodaog--obaviještcuja javnosti iz V
tikanskoga grada i u automobilu se upitić u sv.Ivi
Lateranski, da u ondašnjoj bazilici proslavi svoju zlatt
misu. Pred 50 godina je sv. Olac papa bio u toj crk
posvećen za svećenika. i
Sv. Oiac je iz Vatikana izašao rano ujutro i 1
opazice se provezao rimskim ulicama do sv. Ivana
teranskoga, gdje su ga dočekali lateranski kapitul
sjemeništarci zavoda. :Zatim je čitao svoju zlatnu misle
Pod misom je bio osobito ganut. Poslije mise je pi
gledao misijski muzej i zadržao se u njemu neko \;
jeme. Zatim se opet neopazice vratio u Vatikan. S fij
me je išla samo .njegova pratnja. Tekar kasnije se)e:
po Rimu i svijetu raznijela vijest, da je papa izi
iz Vatikana.
U nedjelju 22. decembra proslavila se je po
jelom katoličkom svijetu na osobiti svečani način |
desetgodišnjica misništva sv. Oca pape.
Originalni UNTERW00
PISAĆI STROJ
JE NAJBOLJI i prema tome NAJJEFTINI|;
=
t
ZASTUPSTV
SKLADIŠTE
JUŽNU DALMAG
NERGEGOVNIU
GRU GORU
OO RN,
JADRAN“
Knjižara - Papirnica - Štamparija - Knjigovež:
DUBROVNIK.
Dr. SCHAEFER-A EPILEPSAN
PROTIV
EPILEPSIE - GRČEVA - PADAVIC
Već 15 godina najbolje isproban. Dnevno nova priznanja, Potanje informacije daje i Epilepsan razašil
Apoteka Sv. Stjepanu Mr. M, Fišter - Osijek ill. x
pe
DA
doma
3
\