PEN
jea
sti 2
. NARODNA SVIJEST
Trodnevlje sv. Vlaha.
Trodnevlje sv. Vlaha, što ga je mp. O. Talija
gotovo improvizira), vanredno se je svidjelo publici.
Mnogi žele, koji ga nijesu čuli, da znadu bar sadržaj.
Stoga evo ovdje iznosimo r&sum6ć.
Započinje veličanstvenom simboličnom
Gospogje mrlve, koja ipak nije pokopane. To je du:
brovačka republika, koja, i ako mrtva, progovara kroz
svoju povijest. Napominje Dubrovčanima : humanitarna
djela, patriotizam, vjeru starih Dubrovčana. Brzim
iempom projektiraju se sve karitativne institucije, što
su nikle u Dubrovnikc. Završuje se pivi govor ne0-
čekivanom vizijom: sjene Dubrovčena ustaju iz gro-
bova, turobno gledaju na Dubrovnik, grad sada rela-
tivno najbogatiji na svijetu, u komu imađe ipak dosta
bijede, žale, da neki misle, da je vrijednost novca u
novcu, a ne u onomu u što se novac upotrijebi. —
Sjene! se razilaze.
Patriotizam se stvaia U Dubrovniku odgojem na-
roda, kao šlo u Šparti i Ateni. Opisan je kutnji odgoj
primjerima iz predaje. Svjedočanstvo jednoga profesora
iz Sorbone, da dubrovački narod — csim jezika nema
ništa zajedničko sa drugim narodima na Balkanu.
Odatle je nastao strogi moral, sigurnost, poredak u
dubr. Republici. Bajenetom može se sve postići, ali se
ne može sjedati na bajoneti. Savijest je čuvala red, a
ne bajoneta u Dubrovniku. U momeniu, kada su na-
stale razmirice izmegju vlastele, i krez osam mjeseca
nestalo vlasti, red se je ipak održao, niti se je našao
kakav Špartak, koji bi bio predao tugjinu svoju otadž-
binu. Takav patriotizam mogao je uščuvati svoju slo-
bodu i od lukavih zasjeda mletačke Republike i oto-
manskih nasrtaja i zainteresovati Papu Pija Il. koji se
je bio izrazio: u slučaju pogibelji za Dubrovnik, ja
ću glavom poći u Dubrovoik, tamo se nastaniti, tim
ću prisiliti kršćanske vladare, da mene brane, a tim bi
branile i Dubrovnik.
Dubrovčani su čuvali svoju vjeru i do nje držali.
U teškim momentima ona im je suze otirala. Nabrajaju
se glavni momenti iz kojih izbija pouzdanje Dubrov-
čana u Boga i u sv. Vlaha. Svršava treći govor sa
apostrofom : sv. Vlaho već od desetoga vijeka tvoja se
bijela zastava vije u Dubrovniku i dalje će se viti. Dok
se ona tu bude viti, viti će se nad njim i tvoja obrana!
slikom
Proslava sv. Vlaha na Gorici bit će u Nedjelju
9, o. mj. ovim redom: Na 6/2 ura prva sv. Misa u
svečevoj crkvi. — Na 7%/4 ura obilaze muzike gradom
uz gruvanje topova (11 hitaca). — Na 7/e ura gradski
barjaci idu s muzikama na
služi sv. Misa, a vraćaju se oko 102 ura u grad uz
lumbardanje trombuna i gruvanje topova (21 hitac).:
— Na 8:1/a svečana sv. Misa. — Na 10'/a iza povratka
barjaka zadnja sv. Misa. — Na 51/2 ura po p. blago-
slov, rasvjeta grada, a muzike udaraju pred Svečevim
hramom. Iza programa muzike obilaze gradom. —
U Ponedjeljak 10. o. mj. spada Osmina sv. Vlaha.
Na 6'ura prva sv. Misa. Na 8/2 ura svečana sv. Misa.
Po podne na 9% ura večernja, blagoslov i svrše-
tak grličanja.
Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika. Iz Beo-
grada smo primili proglas festanjula gg. Balda Mika-
sović, pom. kap. i Antuna Guljelmović, priv. činovnika,
te program svečanosti. Čitamo po novinama, da su po
starom običaju Dubrovčani nastanjeni u Sarajevu i
Splitu takogjer zajednički proslavili sv. Vlaha i ime-
novali svoje festanjuie. Nadamo se da je tako isto bilo
i na Triešću i očekujemo posebna izvješća.
KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
ELERTA. MATENIJAH i LOSTEMI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i:
djelovi na otplatu
=
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
HRASTOVI SLAVONSKI
| PARKETI!
e ( Ž
PTK VN O)
Goricu sv. Vlaha, gdje se
j i plač za zastavom Sv. Vlaha.
Gosp. Giulio Šoletić, brodograditelj, pravi tip
starih, pametnih gruških radnika, pričao mi je mnogo
lijepih uspomena od naše trgovačke mornarice pod
republikom i poslije pada iste, što je čuo od svojih
stanh doma, na škaru i drugome mjestu. Izmegju
mnogih rado iznosim ovaj dogogjaj, što je njemu
pričao stari gruški majstor i kapetan pok. Antun Šutić
p. Marina iz Gruža, veliki poštenjačina. Negdje okolo
god. 1870. bio je dubrov. brodom u Baltimare u
Amerikame. Bili su brodom uz obalu. Radi oseke
biod se nasukao. Čekali kad će oplima!, da se dignu
odatle. Počelo oplimavati, a mornari svi složno sta-
doše se otisnivati i po mornarsku ko u jedan glas:
,Uprite, uprite! Ide po malo! Ala te veselo“. Na
njihov govor jedan starac na obali u dugoj bijeloj
bradi vas razdragan, kad je čuo malerinsku riječ
podbo se na svoj šiap, pa će k brodu. Bog vam
pomogo naši l“ Oni će njemu: Zdravo starče !“
Odakle ste braćo ?“ upita starac. Oni će ponosito :
,Mi smo iz Dubrovšiika 1“ ,A odakle ti starče 2“ On
ća im drhćućim glasom, al ponosno : 1 ja sam od
Dubrovnika, iz Smokovljana, malo dalje Slanoga, ako
znate“, ,Kako ne znamo za Smokovljane, ta ima nas
i na brodu“. ,A kad si ti starče ovdje došao ?“ Ja
sam došao ovdje odgovori starac a bilo mu blizu 90
godina — pod bandjerom Sv. Vlaka, kao mali. Više
je od onda nijesam vidio!“ Uzdahne duboko i oči
mu se suzam ispuniše. Zatim nastavi: ,Lijepa ti su
bila ova vremena, kad su naši navegali pod zastavom
Sv. Viaha i kad smo s njom uz lumbardanje pozdra-
vljali Sv. Vlaha na Gorici i naš mili Dubrovnik !
Grehota da se i danas — reče starac — naša bijela
zastava ne vije po svijetu !“ Svaki je dau starac do-
lazio k nami do našeg polaska, a na polasku starac
je plakao i doviknuo kroz plač:: ,S Bogom, braćo,
poljubite mi zastavu Sv. Viaha !“ V. F.
/,
Dr. M. B.
/A Na sv. Vlaha
Na sv. Vlaha su stari Dubrovčani pružali jedan dru-
gome desnicu pomirnicu. Mi se danas ne mirimo. Ipak kad
se sretnemo na prijateljskiji se način javimo jedan drugome,
nego obično. U sebe doma inače nijesmo buš jako prijateljski
preko godine megju sobom. Ta. razlika se najbolje opaža,
kad se Dubrovčani sastanu gdje izvan Dubrovnika. Čini nam
se onla, da ćemo od miline i dragosti jedan drugoga izjesti.
Danas mi izlazimo svi per far atto di presenza. Ne
znam ni sam, koga nijesam vidio na iluminacijoni, koga ne
vidim sve godište. Svi uzimlju udjela u narodnoj svečanosti ;
stanovnici iz obližnjih sela — neki su doletjeli s Ljupča
u dvije ure.u grad, kada su vidjeli povoljno vrijeme — i
+ Dubrovčani nastanjeni izvan Dubrovnika ; osobito ne file iz
obližnjih gradova Sarajeva i Splita. Koga ne vidiš sve go-
dište, jer zaposlen svojim zvanjem ili igrom ili drugom
zabavom, eto ti ga na sv. Vlaha sigurno prilikom rasvjete
grada sa ženom ispod ruke i djecom uza se, po mogućnosti
u potpunom broju.
Ove je godine izrazitija bila posjeta iluminacijoni,
nego obično. Držim, da niko nije osto kod kuće ovoga puta,
po svoj prilici radi neprestane kiše, koja je padala dan prije
i vezala svakoga uz domaće ognjište. 'To predveče mogli smo
vidjeti neobični prizor : rasvjetljenje svih žarulja uz padanje
sitne kiše !
Držim, da bi skrajnje vrijeme bilo, da se pozvani za-
uzmu, da se prenese ova svetkovina na dan ruke sv. Vlaha,
na 5. jula, u interesu same svečanosti, redovnog izvršenja
samog programa bez smetnja, te napokon — ako ćemo speo-
menuti — i u interesu cijelog grada, kad imamo najviše
stranih gostiju, s kojim živemo.
Spominjemo samo veselje, koje se je čitalo na sva-
čijom licu, kada je promolilo ono malo sunca, pred samim
se ophodom nakon tolike kiše.
; ako je za februar iznimka lijepo vrijeme, tako je
za juli iznimka rgjavo.
Pisma iz naroda.
ŽUPA Mandaljena. Zadušnice za blagopok. Dn. An-
tuna Kriletića, župnika ove župe, koji je preminuo
prošle godine 30. januara održane prošli Petak 31.
pr. mj. u župnoj crkvi sv. Marije Mandaljene. Po sred
crkve postavljen je veliki katafalk i pokojnikova slika,
gdje mu je poslije svečane mise ispjevano odriješenje.
I ako je bilo slabo vrijeme, ipak je bio lijep broj. na-
roda, te školska djeca i crkovinarstvo. Tim smo nasto-
jali da se odužimo: njegovoj uspomeni“ za sve ono
duši a on nek se moli Bogu za svih nas. Župljanin.
dobro, što je on nama učinio. Rajska slava njegovoj
moja tajna,
za koju me zavidi gdjekoja domaćića. Znajte, da
da ie za pranje najbolji
Sapun sa klasom.
Ovo je
LOPUD. Odlazak vrijednog učitelja. Nakon pui
šest godina včiteljevanja odijelio se je od nas g. Ali
Svilokos, upravitelj mjesne Osnovne Škole. Na sv
vlastitu molbu bio ie premješten u roduo mjesto
ločep. Njegov dugogodišnji rad oko pouke naše dj
bio je plodoncsan, što se najbolje odrazuje na i
lektualnom razvitku njegovih učenika odnosno
djece. Cijeneći njegove pedagoške vrline mjesto g
štovalo i ljubilo, pak je rozumljivo, da je njegov o
zak ožalostio svakoga. Koločep se može smatrati
nim, što prima takovu vrsnu učiteljsku silu. :
Zabava. Društvo Lopudskih Djevojčica ob
nas na 26. ov. mj. jedn m akad2mijom.. Bilo je
vanja, deklamovanja i prestavljanja kratkih ali zgo
komada, pa i živih savremenih slika kao: ,Srpki
Hrvatica i Slovenka“. Sve je to izvedeno bezamjer
tačnošću i lijepim, divnim uspjehcm. Za sve ovo
sluga je cijenjene g gie Libe Drahsler rogjene Pa
uz ne malu pomoć g.gjice Luce Talija, koje s
bile požrtvovano i dušno zauzele, da svaka dile
kinja shvati svoju ulogu, i€ je izvede zavidnom
ciznošću. Preporučujemo obima, da ne sustani
započetom rodoljubnom, prosvjetnom radu, što kul
pruža uz ugodno uživanje, oplemenjivanje srca, a
ih napokon bodri silni odaziv cijeloga mjesta,
velika dvorana mjesne Čitaonice bila premalena, di
publiku primi. Diletantkinje : g.gjica Franka P!
sa svojim milozvučnim glasom i g.gjica Katica Kul
svojim prirogjenim humorom mogu dostojno sta
bok g.giici Ivanki Nika Zec, koja se je odlično is
koli u deklamovanju ,Velikom Strossmayeru“,
kao kraljica u .,Zboru Vila“. Napokon lijepa
budi g. Josipu Nasskem, koji je sa tamburaškim zbi
preko svakog odmora iza svakog komada zaslag
dotjeranom, milozvučnom muzikom.
TRSTENO. Godišnji sastanak. Vojske Srca
sova proti psovki i kletvi. Kod nas opstoji Vi
Srca Isusova proti psovki i kletvi još od prije
Ova vojska ima zadaću da se iskorijeni psovka ki
Svake godine u treću Nedjelju po Bogojavljenju \
ima svoju svečanost t. zv. sastanak, koji je i ov
dine cbawljen u Nedjelju 26. januara. Crkva j
svečano okićena i dupkom puna bogoljubnog
iz sva tri sela ove župe. Preko sv. Mise poslije
gjelja vlč. g. župnik Da. Danko Lepeš proči
,Spasonostte opomene proti psovke i kletve“,
toga održao je ganutljivu propovijed u istom s!
Po dovršenoj propovijedi pjevači su zapjevali
triju Vojske S. 1. ,Ustaj rode“, a članovi m!
žensko pristupiše pred oltar, gdje je vIč. g.
držeći križ u rnci oslovio prisutne na dalju
protiv ove grdne nemani. Poslije toga bila je s
posveta vojske S. I. Dalje su pjevači .ispjevali
mise pjesmice ,Slatko Srg&“, ,Zdravo Tijelo“, i
ćemo Boga“. Poslije sv. Mise izloženo je Sveto
na klanjanje, koje je trajalo do 3 sata poi
onda je ispjevan Ps. 00. PomiL _ me o Bože“
oslov. S tim je završena ova ijepa godišnja |
t naše Vojske BN i da i u budući
ME fojske rastao, a psovka se