: : Cije i i POSTARINA PLAĆENA U GOTUVU 1040 prom proju DI DUBROVNIK, 12. Febru:930. Narodna Svijest Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. RA God. XII. ijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake jede Pojedini broj Di!:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik narodnu ustanovu, s kojom je oerazdruživo vezan. Hrvatski katolički seljak gledao jicrkvenoj hieraihiji svoje ljude, svoje sinove, koji govorili, ne samo ujegovim jezikom, nego što daleko važnije iz njegove duše. Historijska činjer pak, da je kroz dugo vremena svećenik bio gotc jedini prosvjelitelj sela, da je crkva bila jedini rasek obrazovanosli i civilizacije megju širokim narodnilojevima, prirodne su učvrstile i ojačale vezu izmegnaroda i Crkve. . Iz svih ovih razloga nije širokim narodnim slojevima nikad mogla ulivatitinjena neka. protu- vjerska propaganda. Čak i ondaad široki slojevi u svojoj većini nijesu politički išli crkvom i njenom hijerarhijom, ostali su i daije duko odani crkvi, kao duhovnoj i moralnoj svojoj instiiji i nijesu u njoj prestali da gledaju svoju narodnustanovu. Op. Ur. Prenosimo ovaj dio uvocg članka zagrebačkog »Obzora“ br, 26. od 2. o. mj. : Proslava Sv. Vlaha 1 Beogradu. — Naše posebno izešće. — Dubrovčani nastanjeni u Bigrađu proslavili su ove godine na osobito svečan način tradicionalni svoj blagdan sv. Vlaha. Nekoliko dana prije bili s: izabrani festanjuli i to gg. Baldo Mikasović pom. kaj i Antun Guljelmović priv. čin, Oni su pred svečanos izdali lijepi proglas na Dubrovčane i svojski se zuzeli, da svečanost ispane što ljepše. I ispala je preo svakog očekivanja kao nikada do sada. Na Gospu Kandeloru ujutp bili su priljepljeni pred. vrata stolne crkve ,Krisu Kralja“ dva velika t nekoliko malih proglasa beogadskih festanjula. Po podne poslije Večernje postavljen je u istoj crkvi na veliki oltar srebrni kip sv. Vlaka, što su ga pred 4 god. dubrovački festanjuli darovali Nj. Peuzv. Pa- pinskom Nunciju Msgru Pellegrinettiju.. Taj se kip davao sutradan na linblieni a sam dan sedlo UDE O. Srdačan e. pr. p. crkva ,Krista Kralja“ bila je dupkom puna Dubrovčana i Bećgragjana, katolika i pravoslavnih kao prigodom velikih općih blagdana. Sv. Misu otslužio je kanonik O. Petar Vlašić, koji je poslije Evangjelja držao i prigodni govor stavivši sv. Vlaha za uzor kršć, vjere i kršć. života. Na komu je pjevao mješoviti crkveni zbor, a iza Posvećenja“g.gja Marija Zaludova, primadonna .beogradskog pozorišta otpjevala je divni »Aguus Dei“ iz Mozartove Kronungsmesse C-dur. Na orguljama je pratio dirigent beogradske opere g. Lovro Matačić. Poslije sv. Mise bilo je grličanje preko kojeg se pjevala himna sv. Vlahu uglazbena od prof“ Frana Lederera. Čitava Misa i govor O. Vlašića pre- nosio je beogradski radio na sve strane svijeta. Poslije službe Božje bio je tratamenat u ,Kat. Domu“. Istog dana bila je zajednička večera u luksuznom hotelu ,Srpski Kralj“, na kojoj se skupilo 80 Du- Zdravo, Sveti Oče ! rigodom 8. obljetnice krunisanja Pija XI. 12. II. 1992. »Neću vas ostaviti sirote...“ kazao je utješljivo pasitelj svojim učenicima prije odlaska s ovoga svijeta. Da, trebalo je, da i nakon Uzašašća bude neko, ko će Njegovo ime govoriti Apostolima i bijednim ljudima. Sv. Petar bio je onaj, oko kojega se je okupljala uvećavala prva kršćanska zajednica. Vrhovno Svećeništvo Petrovih nasljednika znak je, o kojemu se i danas raspoznaje Kristova Crkva, Pijo XI, čiju obljetnicu krunisanja slavimo onaj je, ko kojega se sakuplja kršćanski svijet, da primi svjet- st, dobije snagu života i moć vaseljenskog jedinstva. Za vjernog katolika Papa je vidljiva personifika- ja jedinstva Crkve. On je realni princip, u kojemu čovječanstvo, pe- ebno spasa, dobiva svoju formu i sliku kao kom- iktna jedinica, kao jeđan čovjek, , Zbog ovog jedinstva papa naučava, neumorno di i požrtvovno trpi. Papa je Pastir“, kojemu su: povjerene ovce ne- skog Dobrog Pastira. a On je kamen, ali ne kojigod, nego stijena, prava sura, o koju se drže ostale stijene, biskupi vasionog toličkog svijeta. ,_ Auktoritet Kristova Namjesnika u službi je ljubavi. imune, "Petre, ljubiš li me više od ovih?“ On je luga sluga božjih“, A ipak, koliko neprijatelja protiv Papinstva 21... »Mi te ne kamenujemo zbog dobrih djela nego o, jer se činiš Bogom“ — odgovorili su jednom Hfovi Kristu. : id RA : : ON ee E SO IE petine | Zdravo Svećeniče Vrhovni, Pastiru dobri, Vla- u mudri ! Kaži nam put, posreduj nam svjetlost da dobi- o snagu života sinova božjih. Ave, Pontifex Maxime ! Hrvati i Katolička Crkva. Hrvatski je narod u svojoj pietežnoj većini već rvim počecima svog državnog života došao u okvir ske crkve. Osim naših bosansko-hercegovačkih Mu- ana, može se reći, da i nema diugih vjeroispovi- i kao jačih skupina kod Hrvata. Pošto su uz io macija i Banovina, gdje je bilo središte Hrvatstva, m priklonile uz rimsku crkvu, to je potpuno ra- ljivo, da se drži katolička crkva kao vjerski pred- nik hrvalskog naroda i da ju je sam maš narod I. B. brovčana te u veselom razgovoru, šali i igranki proveli dobar dio noći... Setvirala se megju. drugim jelima i ,Mmenestra zelena“ spravljena od jedne Konavoke. Poslije večere igrala se tombula, a prof. Sare i Mirko Drobac ugodno su zabavljali prisutne šaljivim brzo- javima i doskočicama iz, dubrovačkog života. Zaslužuje israknuti krasno pjevanje našeg mladog dubrovačkog pjevača g. Dinka Ljubišića, koji je nekojim Se pjesmama pobrao burne aplauze i daje nadu e ne vrsne pjevačke sile. Na klaviru ga je pratila g.gja Margaretić. i Sveusve ova tradicionalna naša svečanost prošla je veoma lijepo i ugodno, što svjedoče i NOVAKI izvještaji beograpskih dnevnika, a to služi na čast revnim festanjulima Mikasoviću i Guljelmoviću. Proslava Su. Vlaha. i Gu. Tripuna u Goli Brojna kolonija Dubrovčana nastanjenih u Splitu proslavila je i ove godine na osobiti način svog parca Sv. Vlaha. — | ako se ovdje nije pazilo na vrijeme kao u rodnom gradu, ipak je lijep dan pogodovao da je odaziv bio na sv. misi i na zabavi brojan. U jutro je u 10 s. bila sv. misa kod 00. Dominikanaca uz grličanje. Na veče u hotel »Slavija“ vrlo animirana zabava. Na ulazu u dvoranu svak je dobio cvijet sa značkom Sv. Vlaha, a svijeh je pozdravila jedna mala konavoka“. — Nakon otsvirane himne ,Sv. Vlaha pozdravio je prisutne g. Disopra, a odulje se sjetio Dubrovnika g. Vernazza u mantikom“ dubrov. dija- lektu, zatim je kraće progovorila g. Aranka Čižek. Za vrijeme zabave odigrana je lutrija sa bogatim daro- vima. Nakcn toga razvio se ples uz posipanje kori- jandola i serpentina. — Čitava je festa protekla u skladnom i srdačnom šlimungu a Živi dubrovački di- jalekt dominirao nad svime, pak je izgledalo ko da se nalazimo na našem Stradunu. — Za uspjeh čitave feste zaslužni su vrijedni festanjuli gg. Disopra Josip i Vernazza Ugo, kojima svaka čast. : zuvge Gue= prostovili. siu Sv, Tripuna i naši Kotorani. U dupkoj punoj crkvi Sv. Filipa prisustvo- vali su sv. misi uz pjevanje prigodne pjesme o Sv. Tripunu. Na večer održana je zabava u hotel ,Cenr- tral“, kojoj je prisustvovalo preko.140 osoba. Svoje domorodce pozdravio je lijepim govorom učit. g. IL Mirković, sjetivši se Kotora i njegovog zaštitnika. Slijedila je zatim lijepa atrakcija. U mračnoj dvorani pojavila se umjetnički izragjena slika crkva Sv. Tri- puna u električ. svijetlu, uz- prigodnu deklamaciju. — Za vrijeme večere izredali se razni govornici prigod- nim riječima. Gca Nevenka Peirović otpjevala je dvije pjesme praćena na klaviru od sestre gce. Oige Pe- trović. Nije izostala ni tombola, a sa kolom sv. Tri- puna razvio se ples i zabava do kasne ure. —“ Ovaj jedini dan u godini, kad se bokelji nagju svi na okupu protekao je baš srdačno, u ugodnom sjećanju na mali, ali dragi i lijep Kotor. vajkada kao takovu poštivao. Katolička crkva dala tokom dugih stoljeća svoj pečat čitavom hrvatskom odnom životu, prema istom prirodnom procesu, koji razvijao kod drugih katoličkih naroda. Moral je eg naroda katolički; nepatvoreni su oblici njego- duhovnog stremljenja takodjer: i pečat našeg sto- nog Fulturnog djelovanja nosi markantno obilježje ličkog Zapada. Sve je to bila prirodna i neizbje- y posljedica, da smo preko katoličke crkve bili i ali uerazdruživo duhovno vezani sa bitnim moralnim uševnim oznakama Zapada i njegove civilizacije. Činjenica, da je katolička crkva zaista universalna anova, nije imala ni malo odbojnu snagu kod ši- ih hrvatskih slojeva. Hrvatski seljak u Zagorju, matinskoj Zagori, Slavoniji, Hercegovini, Bosni itd., ugljen za kuhinju dostavu u stan. Prispio je prvorazredni engleski i loženje. Vršimo — Olbialit se: na Banaz & Rusko - Gruž telefon 88. . (85) gdje je podjednako gledao u katoličkoj crkvi svoju INGREBAČNA TVORNICA GIPELA D. D. Po ? ae ES nečiju (DN Kućnih papuča, Kaljača _Cipela za snijeg, ojama. (Q trDOoIJĆE pupszpbn o borba / ==.) kn RN |