: : Cije i i
POSTARINA PLAĆENA U GOTUVU 1040 prom proju DI

DUBROVNIK, 12. Febru:930.

Narodna Svijest

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

RA God. XII.

 

ijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake jede
Pojedini broj Di!:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik

 

narodnu ustanovu, s kojom je oerazdruživo vezan.
Hrvatski katolički seljak gledao jicrkvenoj hieraihiji
svoje ljude, svoje sinove, koji govorili, ne samo
ujegovim jezikom, nego što daleko važnije iz
njegove duše. Historijska činjer pak, da je kroz
dugo vremena svećenik bio gotc jedini prosvjelitelj
sela, da je crkva bila jedini rasek obrazovanosli i
civilizacije megju širokim narodnilojevima, prirodne
su učvrstile i ojačale vezu izmegnaroda i Crkve.

. Iz svih ovih razloga nije širokim narodnim
slojevima nikad mogla ulivatitinjena neka. protu-
vjerska propaganda. Čak i ondaad široki slojevi u
svojoj većini nijesu politički išli crkvom i njenom
hijerarhijom, ostali su i daije duko odani crkvi, kao
duhovnoj i moralnoj svojoj instiiji i nijesu u njoj
prestali da gledaju svoju narodnustanovu.

Op. Ur. Prenosimo ovaj dio uvocg članka zagrebačkog
»Obzora“ br, 26. od 2. o. mj. :

Proslava Sv. Vlaha 1 Beogradu.

— Naše posebno izešće. —

Dubrovčani nastanjeni u Bigrađu proslavili su
ove godine na osobito svečan način tradicionalni
svoj blagdan sv. Vlaha.

Nekoliko dana prije bili s: izabrani festanjuli i
to gg. Baldo Mikasović pom. kaj i Antun Guljelmović
priv. čin, Oni su pred svečanos izdali lijepi proglas
na Dubrovčane i svojski se zuzeli, da svečanost
ispane što ljepše. I ispala je preo svakog očekivanja
kao nikada do sada.

Na Gospu Kandeloru ujutp bili su priljepljeni
pred. vrata stolne crkve ,Krisu Kralja“ dva velika
t nekoliko malih proglasa beogadskih festanjula. Po
podne poslije Večernje postavljen je u istoj crkvi na
veliki oltar srebrni kip sv. Vlaka, što su ga pred 4
god. dubrovački festanjuli darovali Nj. Peuzv. Pa-
pinskom Nunciju Msgru Pellegrinettiju.. Taj se kip

davao sutradan na linblieni
a sam dan sedlo UDE O. Srdačan e.

pr. p. crkva ,Krista Kralja“ bila je dupkom puna
Dubrovčana i Bećgragjana, katolika i pravoslavnih kao
prigodom velikih općih blagdana. Sv. Misu otslužio
je kanonik O. Petar Vlašić, koji je poslije Evangjelja
držao i prigodni govor stavivši sv. Vlaha za uzor kršć,
vjere i kršć. života. Na komu je pjevao mješoviti
crkveni zbor, a iza Posvećenja“g.gja Marija Zaludova,
primadonna .beogradskog pozorišta otpjevala je divni
»Aguus Dei“ iz Mozartove  Kronungsmesse  C-dur.
Na orguljama je pratio dirigent beogradske opere g.
Lovro Matačić. Poslije sv. Mise bilo je grličanje preko
kojeg se pjevala himna sv. Vlahu uglazbena od prof“
Frana Lederera. Čitava Misa i govor O. Vlašića pre-
nosio je beogradski radio na sve strane svijeta. Poslije
službe Božje bio je tratamenat u ,Kat. Domu“.

Istog dana bila je zajednička večera u luksuznom
hotelu ,Srpski Kralj“, na kojoj se skupilo 80 Du-

Zdravo, Sveti Oče !

rigodom 8. obljetnice krunisanja Pija XI. 12. II. 1992.
»Neću vas ostaviti sirote...“ kazao je utješljivo
pasitelj svojim učenicima prije odlaska s ovoga svijeta.
Da, trebalo je, da i nakon Uzašašća bude neko, ko će
Njegovo ime govoriti Apostolima i bijednim ljudima.
Sv. Petar bio je onaj, oko kojega se je okupljala
uvećavala prva kršćanska zajednica.
Vrhovno Svećeništvo Petrovih nasljednika znak je,
o kojemu se i danas raspoznaje Kristova Crkva,
Pijo XI, čiju obljetnicu krunisanja slavimo onaj je,
ko kojega se sakuplja kršćanski svijet, da primi svjet-
st, dobije snagu života i moć vaseljenskog jedinstva.
Za vjernog katolika Papa je vidljiva personifika-
ja jedinstva Crkve.
On je realni princip, u kojemu čovječanstvo, pe-
ebno spasa, dobiva svoju formu i sliku kao kom-
iktna jedinica, kao jeđan čovjek,

, Zbog ovog jedinstva papa naučava, neumorno
di i požrtvovno trpi.

Papa je Pastir“, kojemu su: povjerene ovce ne-
skog Dobrog Pastira. a

On je kamen, ali ne kojigod, nego stijena, prava
sura, o koju se drže ostale stijene, biskupi vasionog
toličkog svijeta.

,_ Auktoritet Kristova Namjesnika u službi je ljubavi.
imune, "Petre, ljubiš li me više od ovih?“ On je
luga sluga božjih“,

A ipak, koliko neprijatelja protiv Papinstva 21...

»Mi te ne kamenujemo zbog dobrih djela nego
o, jer se činiš Bogom“ — odgovorili su jednom
Hfovi Kristu. :

id RA : : ON
ee E SO IE petine
| Zdravo Svećeniče Vrhovni, Pastiru dobri, Vla-
u mudri !

Kaži nam put, posreduj nam svjetlost da dobi-
o snagu života sinova božjih.

Ave, Pontifex Maxime !

Hrvati i Katolička Crkva.

Hrvatski je narod u svojoj pietežnoj većini već
rvim počecima svog državnog života došao u okvir
ske crkve. Osim naših bosansko-hercegovačkih Mu-
ana, može se reći, da i nema diugih vjeroispovi-
i kao jačih skupina kod Hrvata. Pošto su uz io
macija i Banovina, gdje je bilo središte Hrvatstva,
m priklonile uz rimsku crkvu, to je potpuno ra-
ljivo, da se drži katolička crkva kao vjerski pred-
nik hrvalskog naroda i da ju je sam maš narod

 

 

I. B.

 

brovčana te u veselom razgovoru, šali i igranki proveli
dobar dio noći... Setvirala se megju. drugim jelima i
,Mmenestra zelena“ spravljena od jedne Konavoke.
Poslije večere igrala se tombula, a prof. Sare i Mirko
Drobac ugodno su zabavljali prisutne šaljivim brzo-
javima i doskočicama iz, dubrovačkog života. Zaslužuje
israknuti krasno pjevanje našeg mladog dubrovačkog
pjevača g. Dinka Ljubišića, koji je nekojim Se
pjesmama pobrao burne aplauze i daje nadu e ne
vrsne pjevačke sile. Na klaviru ga je pratila g.gja
Margaretić. i
Sveusve ova tradicionalna naša svečanost prošla
je veoma lijepo i ugodno, što svjedoče i NOVAKI
izvještaji beograpskih dnevnika, a to služi na čast
revnim festanjulima Mikasoviću i Guljelmoviću.

Proslava Su. Vlaha. i Gu. Tripuna u Goli

Brojna kolonija Dubrovčana nastanjenih u Splitu
proslavila je i ove godine na osobiti način svog parca
Sv. Vlaha. — | ako se ovdje nije pazilo na vrijeme
kao u rodnom gradu, ipak je lijep dan pogodovao
da je odaziv bio na sv. misi i na zabavi brojan. U
jutro je u 10 s. bila sv. misa kod 00. Dominikanaca
uz grličanje. Na veče u hotel »Slavija“ vrlo animirana
zabava. Na ulazu u dvoranu svak je dobio cvijet sa
značkom Sv. Vlaha, a svijeh je pozdravila jedna mala

konavoka“. — Nakon otsvirane himne ,Sv. Vlaha
pozdravio je prisutne g. Disopra, a odulje se sjetio
Dubrovnika g. Vernazza u mantikom“ dubrov. dija-
lektu, zatim je kraće progovorila g. Aranka Čižek. Za
vrijeme zabave odigrana je lutrija sa bogatim daro-
vima. Nakcn toga razvio se ples uz posipanje kori-
jandola i serpentina. — Čitava je festa protekla u
skladnom i srdačnom šlimungu a Živi dubrovački di-
jalekt dominirao nad svime, pak je izgledalo ko da
se nalazimo na našem Stradunu. — Za uspjeh čitave
feste zaslužni su vrijedni festanjuli gg. Disopra Josip
i Vernazza Ugo, kojima svaka čast. :

zuvge Gue= prostovili. siu Sv, Tripuna i naši
Kotorani. U dupkoj punoj crkvi Sv. Filipa prisustvo-
vali su sv. misi uz pjevanje prigodne pjesme o Sv.
Tripunu. Na večer održana je zabava u hotel ,Cenr-
tral“, kojoj je prisustvovalo preko.140 osoba. Svoje
domorodce pozdravio je lijepim govorom učit. g. IL
Mirković, sjetivši se Kotora i njegovog zaštitnika.
Slijedila je zatim lijepa atrakcija. U mračnoj dvorani
pojavila se umjetnički izragjena slika crkva Sv. Tri-
puna u električ. svijetlu, uz- prigodnu deklamaciju. —
Za vrijeme večere izredali se razni govornici prigod-
nim riječima. Gca Nevenka Peirović otpjevala je dvije
pjesme praćena na klaviru od sestre gce. Oige Pe-
trović. Nije izostala ni tombola, a sa kolom sv. Tri-
puna razvio se ples i zabava do kasne ure. —“ Ovaj
jedini dan u godini, kad se bokelji nagju svi na
okupu protekao je baš srdačno, u ugodnom sjećanju
na mali, ali dragi i lijep Kotor.

 

vajkada kao takovu poštivao. Katolička crkva dala
tokom dugih stoljeća svoj pečat čitavom hrvatskom
odnom životu, prema istom prirodnom procesu, koji
razvijao kod drugih katoličkih naroda. Moral je
eg naroda katolički; nepatvoreni su oblici njego-
duhovnog stremljenja takodjer: i pečat našeg sto-
nog Fulturnog djelovanja nosi markantno obilježje
ličkog Zapada. Sve je to bila prirodna i neizbje-
y posljedica, da smo preko katoličke crkve bili i
ali uerazdruživo duhovno vezani sa bitnim moralnim
uševnim oznakama Zapada i njegove civilizacije.
Činjenica, da je katolička crkva zaista universalna
anova, nije imala ni malo odbojnu snagu kod ši-
ih hrvatskih slojeva. Hrvatski seljak u Zagorju,
matinskoj Zagori, Slavoniji, Hercegovini, Bosni itd.,

ugljen za kuhinju
dostavu u stan.

 

Prispio je prvorazredni engleski

i loženje. Vršimo
— Olbialit se: na

Banaz & Rusko - Gruž telefon 88.

. (85)

 

gdje je podjednako gledao u katoličkoj crkvi svoju

 

 INGREBAČNA TVORNICA GIPELA D. D. Po

?

ae
ES nečiju (DN

Kućnih papuča,
Kaljača
_Cipela za snijeg,

ojama. (Q

trDOoIJĆE

pupszpbn o borba

 

 

/

 

 

==.)

kn RN |