POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Broj čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 26. Februara 1930.
i God. XII.
arodna Svijest
jena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FIč& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
U SPOMEN
Dr. PETRA ROGULJA.
Pred deset godina — dana 19. veljače 1920 —
Žao je smiren i vedar na mrtvačkom odru u biskup-
)j kapeli u Sarajevu Dr. Petar Rogulja.
Umro je od upale pljuča u onom istom Sarajevu,
e se je i rodio bio 18 listopada 1888. Kako je sve
je drugom žrtvovao, tako je i umro u tugjoj košulji.
Svojim kratkim vijekom od nenavršene 33 go-
e megju mama je katolicima Hrvatima, taj naj-
i, najdraži i najpožitvovniji učenik velikog Kreka,
prvoborac i pokretač gjačkog katoličkog pokreta,
prvak katoličke akcije, vogja i učitelj mlagjih na-
aja, muž žive i djelotvorne vjere ostavio trajnu i
nu uspomenu, razbuktio je vatru, čije varnice do-
eše u mnogo srce, da ga ogriju i topla sačuvaju
vjeru i domovinu.
Dubok. mislilac, jaka energija, prokušani i teme-
D naobraženi organizator, prerano nas je ostavio,
se još premnogi boj ima da bije a pod njegovim
stvom, uz njegov neumorni rad i izgledni primjer
Boj bi bio lakši i pobjeda sigurnija.
Proputovao je Sloveniju, Njemačku, Belgiju, Fran-
u i Švicarsku istražujući i proučavajući katoličke
ganizacije u tim zemljama, ali nam prerario ode i
ese sobom u grob mnogo znanje, i mnogo svoje
igocjeno iskustvo, a da ga ne dospije da turi u život.
Ali ne, Dr. Petar Rogulja, mrtvi naš vogi nije
S same ostavio: još vazda Njegov veliki i plemeniti
nad nama lebdi, te nam govori, da sve ideje do-
pju vječno, apsolutno značenje samo onda, kada su
ižete duhom Kristovim. Oa nam dakle i mrtav
jetluje stazu, kojom nam je jedinom vazda. kročiti
životu i u teškoj borbi za provedenje katoličkih
ela u javnom i privatnom životu.
Prigodom desete obljetnice njegove smrti, po-
uta je življa akcija oko ispunjenja još neizvršene
nosti, da sena mjestu, gdje goli drveni krst danas
ačuje počivalište smrtnih ostataka velikog vogje
de katoličke Hrvatske, podigne dostojan nad:
ni spomenik.
To se traži od svih prijatelja, drugova i baštinika
ovih ideja, To nam svima nalaže zahvalnost za
ono, što nam. je namro, i priznanje, koje smo
ini njegovom nmeumornom i požitvovnom radu.
Svota, prema preliminarnom proračunu nije velika
10si uz već sakupljeno još 40.000 Din. Neka se
\odmah i bez otezanja svak odazove pozivu za
prinos svojeg obola ,Za spomenik Dra Petra Ro-
e“, te svoj darak pošalje u tu svrhu: Gospodar-
Stedionici u Splitu, Zadružnoj Svezi u. Zagrebu
rvatskoj katolič, Štedionici u Mostaru, koje su ovla-
e, da u to ime primaju sve milodare, koji im stignu.
Slava dakle prvoborcu i vogji hrvatskog katolič-
pokreta !
»Radiowelt**_ilustrovani časopis za svakoga.
zi svake sedmice i donosi stručne članke, sve nove
me, sve vijesti i programe, sadržaj komadu i tekst
lama kao i sve što može zanimati radio-amatere.
na Din. 70 za četvrt godine. :
Wien I. Pestalozzi Gasse 6.
Kardinal Gasparri.
Nakon 18 godina službe državnog sekretara kod
Sv. Stolice, u dobi od 78 g., kardinal Gasparri napu-
stio je svoj visoki položaj.
Ko je zapravo kardinal Grasparri ? Ličnost prvoga
reda u analima crkvenih katoličkih dostojanstvenika,
Rogjen u Apeninskim gorama u Umbriji od skromne
zemljoradničke i pastirske obitelji, svojim umom, od-
važnim i sigurnim korakom postao je prvi državnik i
čuveni pravoznanac,
Čim je bio zaregjen za svećenika, stupio:je kod
crkvenog kancelara Karol Martella, kao njegov osobni
tajnik. Nu njegov: rad i duboko proučavanje svake
stvari, nijesu ostali neopaženi, te je brzo bio pozvat
za profesora crkvenog prava pri katoličkom institutu
u Parizu, gdje je ostao punih 19 godina, pokazujući
veliku spremnost i svećeničku aktivnost, tako da mu
je uspjelo da u Parizu sagradi novu crkvu.
Godine 1894. upućen je iz Pariza kao apoštolski
delegat u Južnu Ameriku (Peri, Equador i Boliviju),
gdje je razvio svoje djelovanje osobito megiu iselje-
nicima, koji su se tada nalazili u zapuštenom stanju.
U južnoj Americi proboravio je 7 godina t. j. do g.
1901. kad ga je Lav Xlil. pozvao u Rim pri državnom
sekretarijatu za Crkovne poslove, uz bok tadašnjeg
državnog sekretara kard, Rampolle. Po smrti Lava XIII.
novi Papa Pio X. imenovao ga je sekretarom komisije
za kodifikaciju (uzakonjenje) Kanonskog prava. G. 1907.
postao je kardinal i predsjednik spomenute komisije.
Pod uticajem tako visoko naobraženog juriste, bilo je
dovršeno to zamašno djelo, što se je inače mnogi
drugi žacao, da do tada oživotvori. To veliko djelo,
koje u crkovnom zakonodavstvu predstavlja ono što
bijaše Justinijanov ,,Corpus+ iuris civilis“, kao i Na-
poleonov Kodeks i koji služe kad temelj evropskog
gragjanskcg prava, danas je usko skopčan sa imenom
kardinala Petra Gasparri.
Kad je g. 1914. nenadno preminuo kard, Ferrata,
prvi sekretar Pape Benedikta XV. ovaj je pozvao kard.
Gasparra na mjesto državnog sekretara. [| uprav tada
buknuo je sžjetski rat. Upravljati katoličkom Crkvom,
koja je svjetska i sveopća, trebala je tada snažna lič-
nost i duševna mirnoća Gasparrijeva, Teško je danas
ustanoviti potpuna djelatnost sv. Stolice kroz ratno
vrijeme kao i u poratno. Bilo je neuspjeha ali i ve-
likih uspjeha.
Doduše Papi Benediktu XV. nije uspjelo da bude
posrednikom mira, niti je bio pozvan na Versailleski
Kongres. Nu držeći se strogo neutraliteta i nepristra-
nosti, ispovjedajući načela miroljubivosti, Crkva je ne
samo uspostavila diplomatske odnošaje sa skoro svi-
jem prosvijetljenim narodima Evrope, već je uašla no-
vih doticaja i proširila svoj ugled na daleko.
Ne može se zaboraviti, .da se je za vrijeme rata
u raznim prigodam čuo glas Crkve, U ime nepromje-
nivih načela kršćanske pravičnosti, diže se protest sv.
Stolice u pogledu nasilja u Belgiji, bombardovanja ne-
vinih, rata podmornica, te zauzimanja za zarobljenike,
za utamničeue i za gladnu rusku djecu. Sv. Stolica
rekonstruisila je potpuno uništenu biblioteku u Lou-
venu i promicala mnoge druge plemenite akcije, Pri
svemu tomu sigurno je i kardinal Gasparri ima ove-
likog udjela kao i u cijelom razvitku Vatikanske po-
MODEL
vlastitoga
umjeiničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinja orgulja
Braća Nieger
J&gerndorf
(Čehoslovačka)
Do sada izra-
(leno 2411 or-
gulja.
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(13)
litike. Najbolji dokaz je tomu, što je on bio zadržan
na visokom.mjesta i_od Pape Pia XI. Veliki euhari-
stički kongres u Chicagu, izmirenje crkve u Meksiku
i Lateranski ugovor, djela su ponajviše kard. Gasparrri.
On se je povukao s visokog položaja mirno i dosto-
janstveno kao što je i nastupio i pošao je ne na počinak,
nego na novi rad, što mu ga je sv. Otac pri rastanku
povjerio t. j. na usavršavanje ogromnog djela: kodi-
fikacije kanonskog prava orijentalnih Crkava. Dao mu.
Bog snage i života da to djelo privede kraju.
Zamjenikom kard. Gasparri, kao što je poznato,
imenovavan je kard. Pacelli. Jo — Al.
Nove Knjige.
Avancini - Maračić : Život i nauka Isusa
Krista. Razmatranja za sve dane u godini Din. , 38.—
Curinaldi V. Priručnik parbenog postupka
kod crkvenih ženidbenih sudova Din. 80 vez. 100.—
Karta Jugoslavije sa podjelom na Banovine 33.—
Spirago F. La stimmatizzata di Konnersreuth. 18.—
Papini G. Sant" Agostino Din. 54.—
Lexicon fiir Theologie und Kirche.
Izišao je prvi svezak ovog djela, koji će
obuhvatiti 10 svezaka. Vezan u platno
svaki svezak po Din. 380. —
Lux H. J. Quid retribuam ? Die Geschichte
einer Konversion. Din. 80.—
Indice dei libri proibiti. Najnovije
: oficijelno izdanje Din. 36.—
Hrvatska Knjižara — Split.
ogati izbor elegantnih muš:
h, ženskih i dječjih cipela
po najnovijim modelima.
UsmzezroraNnmmac
eliki izbor platnenih ljetnih
cipela u raznim bojama.
Kupaćih papuča
ZAGREBAČKA TVORNICA
CIPELA
Podružnica DUBROVNIK
\
s
Najveći izbor: Kaljača, Snijeg-
cipela, papuča i Baby-cipelica
Fini i najbogatiji izbor ča-
rapa zn;menitih maraka:
— Ključ, Bemnerg-svila ltd. (1)
>=
ži
smin m og
=
PRENOSE
s