KOA
i
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
r
Broj čekovnog računa našeg lista +
jest 4153 Potra ee rajevo,
DUBROVNIK, 5. Marta 1930.
RH God. X!
"Naro
dna Svijest
ljena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Đubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Đin. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
itanje bivše zadarske nadbiskupije.
Svećenička »Uzajamnost« jugosl. dijela zadarske
dbiskupije uputila je 20. XI. 1929, nadležnim crkov-
faktorima ovu predstavku: Rapalskim ugovorom
oga naša crkvena pitanja csjetiše posljedice ugo-
ra u nekim crkvenim pitanjima u našoj kraljevini.
bitkom Zadra, dio zadarske nadbiskupije u našoj
ljevini ostao je bez svojeg diecezanskog sjedišta,
je već nekoliko godina privremeno pripojen juris-
ciji presvijetlog biskupa šibenskog kao Apoštol-
eg administratora.
Kako postoji nada, da će se naskoro sklopiti
kordat izmegju Sv. Stolice i naše kraljevine, to će
itanje zadarske nadbiskupije bili uzeto u pretres
obiti svoje konačno riješenje. Već duže vremena
e se po oj štampi razne verzije o prestojećem
šenju, koje*govori za parcelaciju ove drevne dalma-
ske metropolije u susjedne biskupije, To bi se rije-
ije svećenstva bivše zadarske nadbiskupije s bolom
ralo dojmiti, jer ne bi odgovaralo ni tradiciji ni
Inim crkvenim potrebama a ni željama koli brojnog
Bćenstva toli vjernika. Svećenstvo ovog dijela nadbis-
pije stoji već deset godina čvrsto na stanovištu a to
stanovište dobro poznato i široj javnosti, da se
arska biskupija ne parcelira u susjedne biskupije,
ga jednodušno apelira na preuzvišeno predsjed-
vo, da se zauzme kod Svete Stolice, da se na
em državnom teritoriju obnovi posebna biskupija
svim atributima jedne samostalne dieceze i to s ovih
avdanih teritorijalnih, administrativnih i historij-
razloga :
I. Lateranskim Ugovorom od 11. ll, o. g. $ 16
vala se u Zadru (ltalija) posebna dieceza, koja se
oji cd same 3 župe: Arbanasi, Bokanjac i Crno
circa 17,000 vjernika, dočim .dio pripadajući našoj
ljevini je teritorijalno neprispodobivo veći, jer broji
župa sa 70 sekularnih svećenika i sa circa 80 hi-
a vjernika. Iz ovog teritorijajnog razloga, ako je
ija : obnovila - svoju diecezu, tim bi_n:ije postojaja
avdanost da se i na mašem državnom teritoriju
ovi posebna dieceza.
II. Sa administrativnog gledišta potrebito je jedno
o diecezanisko sjedište, koje će bar prilično umjesto
ra okupljati brojne i raspršene župe Jugoslaven-
dijela nadbiskupije. Velika udaljenost župa po
ovici kotarima i otocima, ekskurenca dviju i više
a za jednog svećenika, previranje vjernika u pitanju
enog posjeda (Agrarna reforma) i u pitanju poreš-
; velika oskudica svećenstva i dizorijentacija u
ovim staleškim pitanjima i potrebama, kao i po--
a saziva diecezanske sinode,
bne dieceze,
II, [ historijski razlozi govore za obnovu po-
e dieceze. Za sve naše katolike mnogo znače u
enoj povijesti: ,Biskupski Nin“ i ,Stolni Biograd“.
na Ninska biskupija sv. Anselma, njezinog prvog
upa datirala je od prvih, početaka kršćanstva sve
0. juna 1828., kad je Lav XII. dokinuo njezinu
ostalnost s bulom ,Locum B. Petri“ i pripojio ju
uporno traže upravu
rskoj nadbiskupiji. Isto tako i Biograd n. m. bilo .
edište biskupije od g. 1059., za biskupa Teodozija,
do g. 1116. i
Ako je nedavno naša zahvalna katolička javnost
uševljenjem proslavila 1000 godišnjicu hrvatskog
Jevstva i splitskih sabora, pod pokroviteljstvom
zvišene nuncijature i tog preuzvišenog predsjed-
a, to se sinovski nadamo, da će ta preuzvišena
ijatura_kao i to preuzvišeno predsjedništvo sve
sile uložiti kod Svete Stolice, da ma ruševinama
historijskih dieceza obnovi samostalnu diecezu,
će nastaviti svoju apoštolsku misiju na obalama
g Jadrana. (Slijede potpisi).
jetite se žrtava parobroda ,DAKSA“!
.
gati izbor elegantnih muš-
, ženskih i dječjih cipela
o najnovijim modelima.
Saale
liki izbor platnenih ljetnih
ipela u raznim bojama.
Kupaćih papuča
Konavle u doba Nemanjića.
(Vjerske prilike.) :
Gosp. Dr. R. M. Grujić napisao je u ,Spome-
niku Srpske Kraljevske Akađemije“ god. LXVI, str.
1—122 učenu raspravu' ,Konavli pod raznim gospo-
darima cd XII do XV veka“, gdje je pokušao da pri-
kaže historiju ovoga kraja kroz prazniji srednji vijek.
Govoreći o dvanaestom i trinaestom vijeku, hoće
učeni auktor da ustvrdi, kako je crkvena organizacija
onoga doba u Konavlima bila pravoslavnoga tipa.
Evo njegove tvrdnje :
»Tađa je postojala u Konavlima i naročita crkvena
organizacija, koja ima sva obeležja pravoslavnoga tipa,
što je sasvim razumljivo kada se setimo da su tada
još Vizantijci vladali tim krajevima, te je pravoslavlje
moglo imati ne samo prevagu, nego možda i isklju-
čivo sve stanovnike Konavala pod svojom dithovnom
vlašću. Na to nas upućuje, u prvom redu, pominjanje,
u darovnici gospodara konavljanskog Devisija, proto-
pope Bracila kao jedinog crkvenog predstavnika megju
svedocima, a za tim i činjenica, da je sudija župski
bio sin (pocrtao auktor) sveštenika Stanete“,
_ Ako se malo bolje promotri dokazna moć argu-
menta treba opaziti slijedeće:
1, Kod darovnice gospodara konavoskog Devesija
(Vidi Smičiklas, Codex Diplomaticus II. p. 98-99) nije
jedini crkveni predstavnik Bracil, jer se u citiranom
dokumentu maio niže nalazi potpisan i Matej djakon
kao svjedok: Inter quos et ego Matheus diaconus et
testis interfui (Cod.. Dipl. p. 99),
2. Iz činjenice, da je župski sudija bio-,sin sve-
štenika Stanete“ hoće auktor da dokaže pravoslavlje
Konavala, jer se tamošnji svećenici u ono doba žene.
Megjutim to ne može biti pravi dokaz, jer je onda
bilo i katoličkih svećenika, koji su se — dakako pro-
tivno praksi Rimske Crkve — ženili, osobito u kraje-
vima države Nemanjića, O tome svjedoči crkvena si-
noda, održana u Daklji g; +199. Ona stvara posebnu
odluku obžirom ua oženjene svećenike : ,in partibus
Dalmatiae alque Diocliae sacerdotes et uxores habere
et ecclesias tenere dicuntur“ (Theiner, Vetera Monu..
menta Slavorum Meridionalium 1, p. 8-9), Istina ovi
slučajevi dešavali su se pod uplivom istočne discipline,
ali to još nije značilo, da je tamo zavladalo pravo-
slavlje u današnjem smislu riječi,
3. Naprotiv možemo slobodno ustvrditi da u ovo
doba nema u zemljama MNemanjićke države, prema
tome ni u Konavlima nikakove razlike, nego se je
vjerovanje u ovim zemljama pokrivalo sa vjerovanjem
vjerskih istina u Rimskoj crkvi latinskog obreda. Za dokaz
pozivljemo se opet na spomenutu Dioklijsku Sinodu.
Ova sinoda održana je pod predsjedanjem pa-
pinskih legata Kapelana Ivana i Šimuna Subdjakona,
koje je Inocencije III poslao, na poziv zetskog vladara
Vukana a uz privolu i odobrenje Stjepana, Velikog
župa cijele Srbije.: Izmegju tolikih odredaba mema ni
jedne, koja bi se odnosila ma na koju vjersku razliku
u onim zemljama, dakle i Travuniji i Konavlima.
Prema tome: možemo slobodno zaključiti, 'da
pravoslavlje nije onda imalo prevagu“ a još manje
isključivo sve stanovnike Konavala pod svojom du-
hovnom vlašću“.
U ostalom malo niže od gore navedenoga mjesta
i sam auktor priznaje, da je ,već u ovo doba uticaj
susednoga latinskog Dubrovnika snažno delovao na
pravne, socijalne i verske običaje u Konavlima“. [, B.
Ribanje u Rijeci Dubrovačkoj.
U vašem cijenjenom listu 15. januara izašao je
članak o našemu ribarstvu potpisan od g. V. Fortu-
nića. Kolikogod cijenimo razumijevanje gospodina
pisca u ribarstvo imamo da nadodamo članku reke
opaske. Dobro je kazao da se zabrani u uvalama,
CIPELA
Podružnica DUBROVNIK
uklanja svu nečistoću, a da pri-
tom ni najmanju štetu ne na-
nosi tkivu. Sioga je za pranje
vune i svile
idealno sredstvo
Tee 23
RADION
zatonima i rijekama ribanje dinamitom i raznim otro-
vima, ali što kaže, da se zabrani ribanje gustom ša-
bakom guste vreće, io me stoji. U. Rijeci dubrovačkoj
ne može biti rasadnik za množenje ribe, jer je u njoj
vrlo jak izvor vode, koji, čim pade malo jača kiša,
izbaca mutnu vodu sa blatom (alata). i tako otjera i
malu i veliku ribu. U Rijeci nema sitne ribe, ako je
ne matjera velika plovuća riba, kao tunji, polande,
vrnuti, luci i mali trupačići (šarbani). Ako u to pane
kiša i zamuti rijeku, opet sve potjera vanka.
U istomu listu 22.1. bio je napisan članak ,U-
ništavanje ribe u Rijeci dubrovačkoj“, u kome se pot-
krjepljuje predlog gosp. Fortunića i kaže se, da stari
ljudi kažu, da kada nije bilo šabaka da je bilo toliko
ribe, da bi često skakala na obalu. To se i danas
dogodi, kad na .bašamar“ polanada navali dupin,
rašćera ih, pak koja skoči ma kraj, kao što se je to
dogodilo i nazad malo dana. Što se pak tu piše o
gamadi, to je, kako rekoh, dovodi plovuća riba, kad
dogje na ušće Rijeke, pa je natjera toliko, da se lovi
po nekoliko kilograma, a ne, kako pisac kaže, po
nekoliko kvintala. Gospoda braća Papi prije rata kušali
su gojiti kamenice, ali im je ,palata“ uništila svaki
pokušaj. Gamad i velika riba stoji u Rijeci samo dok
je bistrina. Čim se pojavi mutež, otjera ona sve, a
onda plovuća riba pogje dalje .put Slanoga, Budimske,
Dola i Stona, goneći sitnež pred sobom. Godine 1924.
prikazalo se je mnogo velikih ,bašamara“ polanada i
druge plovuće ribe, držeći se ušća Rijeke, Dakse, Gre-
beni i Lokruma, a nadošlo je vrijeme za ljetno ribanje
pod svijeću. Pošli smo na Koločep, na postu Bulinak,
Pod svijećom je bila samo ogromna množina ribljeg
mlijeka. Tako drugo veče zdvora Dakse i Grebeni, pa
tako treće veće pod Lokrumom. Pitam gospodu, da li
se je ta sila gamadi izlegla u Rijeci, koju bi bila sva
podušila, da se u njoj samo skupila, ili se je izlegla
negdje drugovdje u Jadranu. Naši su stari sve ovo
odavnina dobro iskusili, pa zato i kažu: velika riba
gamad sobom nosi. Stari ribar Riječanin.
Najveći izbor: Kaljača, Snijeg-
Z A & R E B A Č K A T V R N I C A at papuča i Baby-cipelica
Fini i najbogatiji izbor ča-
rapa znamenitih maraka :
Ključ, Bemberg svila itd. (I).