u IE PLAĆENA U GOTOVU
Broj čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 12. Marta 1980.
ik. God. XII.
Narodna Svijest
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
pa je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARGDNE SVIJESTI“ Antun F1I& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
rižarska voina Molitve za Rusiju.
U bratskoj Rusiji, na sramotu XX. vijeka, naša
hšćanska braća trpe neopisiva progonstva. Bezbožnici,
dupirani od komunističke vlade, ne progone samo
kvu i vjeru, nego se dižu izravno protiv Boga i
oće da isčupaju iz srdaca pobožnog ruskog naroda
aku misao i osjećaj na Boga, Čitavi kulturni svijet;
zgraža nad takovim paklenskim pothvatima. Sv. Otac
jo XI. upravio je o tome pismo na svog kardinala-
kara Pompilija, u komu odregjuje za blagdan. sv.
osipa ,Križarsku vojnu molitve“, e da se odvrati to
o i dade zadovoljština Bogu za toliku opačinu.
Neka stoga mp. dušobrižnici na to upozore vjer-
ke te preporuče zajedničku sv. pričest i molitve, U
svrhu će se u nedjelju poslije blagdana sv. Josipa
svim župnim crkvama obaviti ujutro zajednička sv.
ičest, a poslije podne održati naročita ura klanjanja
ed izloženim Svetotajstvom izmolivši s vjernicima
itanije Svih Svetih i ostale molitve, kako je propi-
no u Rimskom Ritualu (gl. XII) u svakoj nevolji, te
ključiti pohožnost s blagosovom sa sv. Sakramentom.
Ovu je okružnicu razašlao biskupski ordinarijat u
ubrovniku svim župnicima: u biskupiji, a hrvatski
etropolita Dr. Antun Bauer, kao predsjednik biskup-
ih konferencija izdao. je o tom posebnu poslanicu u
e jug. kat. episkopata.
Euhar. kongres u Zagrebu 1930.
Od 14. do 17. Augusta ove godine održat će se
Zagrebu veličanstveni Euharistijski kongres za kato-
e čitave naše države Jugoslavije.
Euharistijski kongresi se danas obdržavaju po
jelome svijetu. Kako su velebni Internacijonalni Eu-
ristijski Kongresi, što se svake godine drže u raznim
rajevima svijeta, a kojima prisustvuju gotovo svi
arodi svijeta po svojim brojnim oduslanicima! Pa i
ojedini narodi se natječu danas, da što svečanije
tongres u Zagrebu, koji je sigurno još mnogim učesni-
ima iz naše biskupije u svježoj uspomeni. I u poje-
inim biskupijama priregjuju se diecezanski euharistijski
ongresi svuda po svijetu, a u ovo zadnjih par godina
u više biskupija i kod nas.
Nu nije ništa čudnovato, što sv. Crkva nastoji
a se toliki Euharistijski žar raspiruje megju katoli-
ma sadašnjice ! T& kome nije poznato, kako se danas
e to većma širi zlo megju ljudima i u društvu
udskom se redaju svakovrsne krize ? Duhovno obzorje
udi se naoblačilo, u mnogim dušama i srcima vlada
ina, jer ne dopiru 4do njih zrake Euharistijskog
unca ! Sinovi svijeta lutaju po tminama, jer su se
rekli euharistijskog Krista, koji je Svijetlo, što pro-
ijetljuje svakoga čovjeka, koji dolazi ma ovaj svijet
v. 1. 9), koji je o sebi kazao: Ja sam put, istina i
ivot (Iv. 14. 6); Ja sam svijetlust svijeta. Ko ide- za
nom, me ide po tami, mego će imati svjetlost čivota
v. 8. 12).
Mi pak želimo, da naš narod ne luta po tminama,
ego da prosvijetljen svjetlošću Euharistijskog Sunca
rogje sigurnom stazom kroz ovu dolinu suza te pro-
ičući Mir Kristov u kraljevstvu Kristovu postigne
emenito blagostanje i vječno blaženstvo.
Pozivljem stoga M. p. dušobrižnike, da objave
jernicima ovogodišnji euharistijski Kongres u Zagrebu
potaknu ih na što brojnije sudjelovanje, da tako
lademo Božanskom Euharistijskom Kralju što dostoj-
iju zadovoljštinu za uvrede što Mu nanose u Presve-
m Oltarskom Sakramentu griješnici i mlaki katolici,
isprosimo. od Euharistijskog Kralja blagoslov za
e vjernike i za čitavu našu dragu Domovinu.
Presvij. dijecez. biskup Dr. J. M. Carević izdao je
_ listu »Dubrovačke Biskupije“ ovu okružnicu svim
ernicima u biskupiji.
ogati izbor elegantnih muš-
ih, Ženskih i dječjih cipela.
po najnovijim modelima.
feliki izbor platnenih ljetnih
cipela u raznim bojama.
Kupaćih papuča
lroslave ssvoj..narodni (Enharistijski. kongres... Tako_je ._
od. 1923. bio priregjen veličanstveni Euharistijški
ZAGREBAČKA
Toma G. Masarik.
Sadanji pretsjednik Čehoslovačke republike Toma
G., Masarik slavio je prošloga petka svoj 80 rogjendan.
On se rodio 7. marta g. 1850. u Hodoninu na
Moravi od siromašnih roditelja. Otac mu Jozef, koči-
jaš na carskom imanju, jedva je znao čitati, majka
Terezija bila je obrazovanija od muža, energična i
pobožna. Mladi Masarik kad ije svršio Il. raz. realke
smješten je kao šegrt kod jednog kovača, Nakon go-
dinu dana opazi ga tu jedan: profesori nagovori ro-
ditelje, da talentovanog dječaka dadu dalje u škole,
Jedno vrijeme pomagao je u školi učitelju u Čajkovi-
cama, a župnik ga je učio latinski. Kao siromašni gjak
uzdržavao se poučavajući imućnije učenike. Kako se
Masarik isticao svojim nacionalnim radom zaprijete
mu njemački profesori u Brnu ostranjenjem iz gimna-
zije, Maturu je položio u Beču. Nakon studija na
sveučilištu postigao je doktorat g. 1876. Habililirao se
sociologijskom raspravom: ,Samoubijstvo kao druš-
tvena pojava moderne civilizacije“.
U toj studiji pokazao je Masarik, da. je samo-
ubijstvo bolest modernoga društva. Ljudi su izgubili
stari svjetovni nazor, staro religijsko uvjerenje o Bogu
i posmrtnom životu. Masarik je jamačno govorio o
sebi, kad je rekao: ,Religija daje čovjeku vierom u
Boga i u besmrtnost duše u svim okolnostima života
utjehu, u svim protivštinama nadu, i krijepi njegovu
ljubav k čovječanstvu ; zato je religiozan čovjek u svim
okolnostima života veseo ; njegova vjera, njegovo uvje-
renje i njegova sigurnost veže ga ne samo s nebom,
nego zajedno i sa zemljom, sa životom.
U Lipskome upoznao.4e sa šospogjicom Charlie
| Garrigue iz Bostona i oženio se ajome g. 1876.
Njegovim nastojanjem praška universa podijelila
se g. 1881. na dvoje: na njemačko i česko sveučilište.
Na tom sveučilištu postao ie profesor filozofije. G. 1883.
pokrenuo je filozofski časopis ,Athe naeum“. Masarik
je radio i kao novinar i predavač na pučkim skupštinama.
U borbi za istinu Masarik se nije bojao ustati
protiv ukorijenjenih predsuda. Borio se za socijalna
prava radnika i osamsatni rad. U njegovu časopisu
dokazao je Jan Gebauer, da su rukopisi iz Kraljičina
Dvora i Zelene Gore falsifikati,
Pristaše Masarikovi stvorili su g. 1900.
stranu lidova“ koja je dobila tri mandata.
Masarik je najbolji filozofski i socijalni tumač
češkoga narodnog života, on je formulirao češki način
mišljenja i nazvao ga realizmom. Napisao je mnogo
znanstvenih djela, najopsežnije je ,Socijalno pitanje“
pa ,Češko pitanje“, ,Konkretna logika“ i monografija
o Karlu Havličku.
On je predvigjao propast Austrije zato postaje
od pacifiste revolucionarac i radi sa Benešom za oslo-
bogjenje svoje domovine. Iz Austrije je emigrirao sa
srpskim pasošem. Obilazio je Pariz i London, Rusiju
i Ameriku, da predobije velike saveznike za slobodu
potlačenih naroda u Austriji i da organizuje čehoslo-
vačke legije.
Čehoslovački marod znao je dobro ocijeniti rad
Masarikov i njegov veliki upliv, pa ga je zato izabrao
doživotnim pretsjednikom svoje mlade republike.
nČčesku
CIPELA
Podružnica DUBROVNIK
TVORNICA
MODEL
vlastitoga
umjetničkoga
stvaranja i
Zavod za gra-
dnju orgulja
Braća Nieger
Jagerndorf
(Cehoslovačka)
Do sada izra-
(leno 2411 or-
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za iranjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zboru crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(13)
Uz pokojuog generala Štešanika i dra Beneša
Masarik je tvorac slobodne Češko-slovačke republike.
Masarik je najmarkantnija ličnost svjetske politike
prije rata, a naročito za velike svjetske vojne.
U Mesarika su danas uprte oči svih Čehoslovaka,
jer nesamo što je najzaslužniji sin otadžbine, on je i
danas, premda u visokoj starosti, vogja njihov, uzor
njihov i najveći ljudski autoritet u Republici.
Ime Masarikovo u historiji češko-slovačkog naro-
da i svih Slavena ostaje za uvijek upisano zlatnim
pismenima.
Zamjerati Masariku ovo ili ono, njegove su za-
sluge i velika djela neizbrisiva. I zato, kad u ove dane
sav slavenski svijet, a naročito naša braća Čehoslovaci
slave jubilej oca domovine i prvoga svoga sina, i mi
se priključujemo toj slavi čestitajući bratskom čehoslo-
vačkom narodu, što je pod vodstvom oca domovine
odličnog jubilarca svog prvoga presidenta T. G. Ma-
sarika doživio dane svoje slobode, samostalnosti, na-
pretka i blagostanja.
Nailjepši, najveći i najieštiniji izbor
pisaćeg papira u mapama i kutijama od
Din. 2.50 dalje kao i sve ostale kance-
larijske i školske potrepštine : krede, cr-
pila, olovaka, pera i t. d. dobijete samo
kod Papirnice Lujo Pešević - Dubrovnik.
Najveći izbor: Kaljača, Snijeg-
cipela, papuča i Baby-cipelica
Fini i najbogatiji izbor ča-
rapa znamenitih maraka:
Ključ, Bemberg svila itd. (1)
prera
smij mmm